<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>germanistika &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/germanistika/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Wed, 01 Mar 2023 07:17:42 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>germanistika &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Uvod u utopijsku negaciju</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/predstavljanje/uvod-u-utopijsku-negaciju/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 13 Nov 2015 12:25:12 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[eric jarosinski]]></category>
		<category><![CDATA[filozofija]]></category>
		<category><![CDATA[germanistika]]></category>
		<category><![CDATA[književnost]]></category>
		<category><![CDATA[nein quarterly]]></category>
		<category><![CDATA[net.kulturni klub mama]]></category>
		<category><![CDATA[twitter]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=uvod-u-utopijsku-negaciju</guid>

					<description><![CDATA[Petak trinaesti savršen je datum za izlaganje i razgovor sa samoprozvanim 'propalim intelektualcem' koji stoji iza popularnog Twitter profila NeinQuarterly.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Eric Jarosinski</strong> bivši je profesor moderne njemačke književnosti, kulture i kritičke teorije. Nedavno je napustio akademski svijet da bi se posvetio uređivanju <a href="https://twitter.com/NeinQuarterly" target="_blank" rel="noopener">Nein.Quarterly</a>, na kojem u formi aforizma piše o kulturi, filozofiji, umjetnosti, politici, očaju, ljubavi i drugim sablastima koje opsjedaju naše živote.</p>
<p>NeinQuarterly je na Twitteru zadobio šaroliku globalnu publiku koja trenutno broji preko 100 000 čitatelja iz više od 125 zemalja. Redovito objavljuje i u njemačkom <em>Die Zeitu</em> i nizozemskom <em>NRC Handelsbladu</em>.</p>
<p>Jarosinski i njegov rad pojavili su se u brojnim međunarodnim publikacijama, uključujući <em>The New Yorker</em>, <em>The Paris Review</em>, <em>Frankfurter Allgemeine Zeitung</em>, <em>The Believer</em>, <em>The Chronicle of Higher Education</em>, <em>Der Spiegel</em>, <em>Neue Zürcher Zeitung</em>, <em>Wall Street Journal</em>, <em>Slate</em> i <em>The Irish Times</em>.</p>
<p>Njegova prva knjiga, <a href="http://www.groveatlantic.com/?title=Nein.+A+Manifesto" target="_blank" rel="noopener"><em>Nein. A Manifesto.</em></a>, objavljena je ove jeseni u SAD-u, Kanadi, Njemačkoj, Italiji, Nizozemskoj, Španjolskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Australiji, a bit će objavljena i u Finskoj.</p>
<p>S Ericom Jarosinskim će u petak, <strong>13. studenog</strong> od <strong>19 sati</strong>, razgovarati <strong>Vatroslav Miloš</strong>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Prošlost i budućnost 20. stoljeća</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/proslost-i-buducnost-20-stoljeca/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vatroslav Miloš]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 18 Feb 2011 11:41:46 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[esej]]></category>
		<category><![CDATA[ferdinand de saussure]]></category>
		<category><![CDATA[germanistika]]></category>
		<category><![CDATA[hannah arendt]]></category>
		<category><![CDATA[herbert marcuse]]></category>
		<category><![CDATA[jean baudrillard]]></category>
		<category><![CDATA[kroatistika]]></category>
		<category><![CDATA[marshall mcluhan]]></category>
		<category><![CDATA[martin heidegger]]></category>
		<category><![CDATA[max horkheimer]]></category>
		<category><![CDATA[michel foucault]]></category>
		<category><![CDATA[prošlost i budućnost 20. stoljeća]]></category>
		<category><![CDATA[sigmund freud]]></category>
		<category><![CDATA[simone de beauvoir]]></category>
		<category><![CDATA[thedor adorno]]></category>
		<category><![CDATA[viktor žmegač]]></category>
		<category><![CDATA[walter benjamin]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=proslost-i-buducnost-20-stoljeca</guid>

					<description><![CDATA[U svojoj novoj esejističkoj knjizi <b>Viktor Žmegač</b> portretira prošlo stoljeće na temelju važnih kulturoloških i filozofskih djela.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div align="justify">Radi se o tekstovima koja su svojom personalnom i epohalnom reprezentativnošću obilježila 20. stoljeće. Premda je izbor takvih djela posve osoban pa ujedno nudi i obrise piščeva autoportreta, malo je onih koji autorov subjektivni izbor ne bi potvrdili kao svojevrstan kanon i mjerilo objektivna prikaza epohe 20. stoljeća.</p>
<p>Tako se u knjizi <em>Prošlost i budućnost 20. stoljeća</em>, među ostalima, <strong>Žmegač</strong> osvrće na <strong>Freudovo </strong><em>Tumačenje snova</em>, <strong>de Saussureov</strong> <em>Tečaj opće lingvistike</em>, <strong>Heideggerov</strong> <em>Bitak i vrijeme</em>, <strong>Benjaminovo</strong> <em>Umjetničko djelo u razdoblju tehničke reprodukcije</em>,<strong> Horkheimerovu</strong> i <strong>Adornovu </strong><em>Dijalektiku prosvjetiteljstva</em>,<em> Drugi spol</em> <strong>Simone de Beauvoir</strong>, na <strong>Foucaulta</strong>, <strong>Hannu Arendt</strong>, <strong>Marcusea</strong>, <strong>McLuhana</strong> i <strong>Baudrillarda</strong>.</p>
<p>Viktor Žmegač rođen je 21. ožujka 1929. u Slatini gdje je završio osnovnu školu. Gimnaziju je pohađao u Virovitici i Osijeku. Studij germanistike i jugoslavistike završio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a germanistiku i muzikologiju studirao je u Göttingenu. Doktorat znanosti stekao je godine 1959, a od 1971. pa sve do umirovljenja 1999. redoviti je profesor njemačke književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Povremeno gostuje na stranim sveučilištima. Od 2002. je professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu. Od 1985. glavni je urednik časopisa <em>Germanistik</em> i <em>Text und Kontext</em>.</p>
<p>Od naslova objavljenih u Hrvatskoj i inozemstvu ističu se <em>Književno stvaralaštvo i povijest društva</em>, Liber, Zagreb 1976., <em>Težišta modernizma</em>, SNL, Zagreb 1986., <em>Povijesna poetika romana</em>, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb 1987., 1991. i treće, prošireno izdanje Matica hrvatska, Zagreb 2004, <em>Der europäische Roman. Geschichte seiner Poetik</em>, Niemeyer, Tübingen 1990. i 1991., <em>Književni protusvjetovi </em>(zajedno s <strong>Nikolom Batušićem </strong>i <strong>Zoranom Kravarom</strong>), Matica hrvatska, Zagreb 2001., <em>Književnost i glazba</em>, Matica hrvatska, Zagreb 2003., <em>Od Bacha do Bahausa</em>, Matica hrvatska, Zagreb 2006., <em>Majstori europske glazbe</em>, Matica hrvatska, Zagreb 2009.</p>
<h5 style="color: rgb(105, 105, 105);" align="right"><span class="Apple-style-span" style="font-weight: normal;">Izvor: Booksa<br />
  </span></h5>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
