Studente i učenike u Engleskoj pogodila je nedavna vijest kako će vlada ukinuti stipendije za životne troškove koje su koristili siromašniji polaznici tamošnjih sveučilišta. Rezanje stipendija najavljeno je još u srpnju 2015. godine kao dio financijskog plana prvog podpredsjednika vlade Georga Osborna, što je izazvalo velika negodovanja i prosvjede studenata koji su uz pomoć tih stipednija završili studij. Sada je to pitanje ponovno u centru pažnje pošto se čini kako će konzervativna vlada Davida Camerona zakon progurati bez rasprave i glasanja u britanskom parlamentu.

Umjesto stipendijama, nakon donesenog zakona studenti će životne troškove, koji su u nekim gradovima izrazito visoki, morati financirati zajmovima. To će naravno najviše pogoditi siromašnije studente iz radničkih obitelji koji su ionako prisiljeni uzimati visoke zajmove kako bi financirali skupe školarine, čime ulaze u začarani krug dugovanja. Unatoč tome, Osborne tvrdi kako je ova odluka “poštena prema studentima, poštena prema poreznim obveznicima i ključna za osiguravanje dugoročne ekonomske budućnosti”.

Studenti iz obitelji s niskim prihodima sada će se umjesto za stipendije morati prijavljivati za kredite, a prema objavljenom istraživanju, dvije petine roditelja smatra kako će to obeshrabriti njihovu djecu da se odluče za studij, prenosi Huffington Post. Shelly Asquith, potpredsjednica Nacionalne unije studenata (National Union of Students), napala je Osborna koji je izjavio kako “ne želi vidjeti opadanje broja studenata”. “Poznato je”, istaknula je Asquith, “kako najsiromašniji građani najviše zaziru od zaduživanja”. Također, dodala je i da je, nakon posljednjeg povećanja stipendija na sveučilištima, povećan i broj studenata iz radničkih obitelji. Nejednakost obrazovnog sustava vrlo se brzo odražava na nejednakost društva u cjelini. Sutkinja Justice Hallet upozorila je da bi povećanje studentskih dugova moglo dovesti do toga da pravo ponovno postane profesija isključivo za bogate i privilegirane.

Prijedlog zakona, a posebno način njegova donošenja, potaknuo je brojne građane, nekadašnje korisnike studentskih stipendija da progovore o svojim iskustvima studiranja, te koliko im je financijska pomoć bila važna za završetak školovanja.

Piše: Tomislav Žilić

Početkom srpnja britanska je vlada nakon tajnih pregovora s BBC-jem iznijela u javnost plan o promjeni načina financiranja najvećeg britanskog javnog medijskog servisa. Dosadašnji model financiranja BBC-ja, takozvani “licence fee” sustav, oslanjao se na redovno oporezivanje svakog kućanstva, poduzeća ili institucija – odnosno pravnih i privatnih osoba – koji koriste bilo kakve telekomunikacijske uređaje, godišnjim iznosom od 145 britanskih funti. U sklopu tog sustava, vlada je na sebe preuzela obavezu plaćanja tog iznosa za stanovnike starije od 75 godina. Prema novom dogovoru, BBC će od sljedećeg saziva parlamenta biti zadužen za plaćanje tog iznosa, čime će budžetno opterećenje narasti za 750 milijuna funti u razdoblju od sljedećih pet godina. S obzirom da BBC već trpi financijske gubitke zbog smanjenog broja pretplatnika, ova Vladina mjera – uz dodatne kritike koje su upućene na račun BBC-ja – izazvala je žustre reakcije u javnim i profesionalnim krugovima. 

Promjene u vidu financiranja BBC-a najavljene su ranije u srpnju, kada je ministar financija George Osborne tijekom gostovanja na BBC-u iznio mišljenje da kontinuirano širenje područja rada mreže, pogotovo na internetu, nalikuje imperijalizmu, pri čemu BBC “krade posao” dnevnim tiskovinama i drugim medijskim servisima. Kada je opisivao nagodbu s BBC-jem, Osborne je izjavio da BBC “kao javno financirano tijelo mora raditi uštede, kao i ostali dijelovi javnog sektora”, čime se slučaj BBC-ja uklapa u šire planove štednje u javnom sektoru konzervativne vlade. BBC je pristao na vladine zahtjeve zbog jamstva da će moći povećati iznos godišnje pretplate u skladu s rastom inflacije, tako generirajući više prihoda od korisnika, imajući na umu da je već sada najavljeno otpuštanje više od 1000 zaposlenika zbog recentnog pada godišnjih prihoda. 

Izgledno je da su promjene u financiranju samo manji dio priželjkivanih transformacija BBC-ja, s obzirom da se pri iznošenju prijedloga u parlamentu osvrnulo i na općenito vođenje poslova unutar tog medijskog diva. Naime, problem financiranja je otvorio put za kritiku korporacije u odabiru programa i usluga, ispunjavanja javne funkcije te upravljanja i regulacije. Argument kojim Torijevci pokušavaju motivirati promjene jest taj da BBC proizvodi previše sadržaja, što se ponajviše tiče zabavnog programa poput igranih serija i reality TV-a, pri čemu komercijalne medijske kuće imaju jaku konkurenciju u proizvodnji sadržaja koji im čini glavninu programa. Naravno, zabavni sadržaj najisplativiji je dio godišnje produkcije BBC-ja, tako da je jasno da bi takvi rezovi u produkciji doveli do ozbiljnih problema u gledanosti i prihodima. Što se upravljanja i regulacije tiče, vlada predlaže promjenu dosadašnjeg upravnog odbora BBC-ja (BBC Trust) – u slučaju da sadašnja upravna struktura ostane ista, članovima bi se dala veća moć nad cenzuriranjem programa, ali predlažu se i osnivanja vanjskih regulatornih tijela ili barem djelomično seljenje regulatornih pitanja na postojeća tijela poput Ofcoma.

Uz problematične točke unošenja velikih promjena u rad BBC-a izgledno je da će odnos mreže i vlade biti nategnut u naredno vrijeme, jer netom nakon što je novi model financiranja iznesen u javnost, vlada je već najavila reviziju koja bi dovela u pitanje najavljeno dizanje iznosa pretplate. Kritičari ovih poteza britanske vlade ponajviše ističu da bi ovakve promjene u produkciji i financiranju BBC-a mogle dovesti do velikog pada kvalitete sadržaja u cijeloj zemlji, jer BBC jedini proizvodi najveći dio javno namijenjenog sadržaja, koji bi najavljenim promjenama mogao vrlo lako biti ugrožen. Takav pad kvalitete obilježio bi i potencijalno prebacivanje sadržaja na komercijalne televizije, ali i vjerojatnog gašenja i privatizacije nekih BBC-jevih servisa, od kojih su neka već i najavljena. Prepoznajući opasnost koja prijeti iz dogovora vlade i BBC-a, Nacionalni novinarski sindikat (National Union of Journalists, NUJ) najavio je borbu i pravne korake protiv njegova uvođenja, dok postaje jasno da se problem na relaciji BBC – britanska vlada neće tako jednostavno i skoro riješiti te da se dovodi u pitanje samostalnost i budućnost javnog dobra.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Demokracija bez participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.