“Održavanje ravnoteže između rada i slobodnog vremena postalo je sve važnije u svijetu gdje tehnologija omogućuje konstantnu povezanost i dostupnost. Pitanje kako iskoristiti i pravilno balansirati vrijeme provedeno u radu radi osiguranja egzistencije i vrijeme posvećeno osobnim interesima, odmoru, obitelji i prijateljima predstavlja veliki izazov. U kontekstu promjena koje su nam u život donijeli pametni uređaji, a usko vezano uz pitanje odnosa rada i slobodnog vremena, je pitanje odnosa virtualnog i stvarnog. Suvremene tehnologije nude mogućnost rada i zabave isprepleteno, zahtijevajući kontinuiranu pozornost i povezanost, te posljedično zaustavljajući gibanje tijela i uopće potrebu za pokretom, ili boravkom u prirodi. Također povlašteni status koji virtualni život može zauzeti u životu pojedinca, primjerice kroz davanje veće važnosti online iskustvima i susretima u odnosu na izravne susrete u stvarnom svijetu, opasan je trend koji vodi u društvenu izolaciju u fizičkom smislu.

Te dvije teme objedinjene su u izložbi Vitra Drinkovića Radivoteža – stvarno, virtualno, stvarno koja se bavi upravo temom ravnoteže rada i slobodnog vremena, virtualnog i stvarnog ‘života’, osvještavajući kompleksnost tog problema za one ljude koji većinu vremena provode radeći na računalu. Rad ovog umjetnika je metapozicijski, on sam sebe stavlja u ulogu pokusnog kunića i istražuje vlastite obrasce ponašanja, rutine i pokušaje da se iz njih izvuče, kritički propitujući samu prirodu života/umjetničkog procesa te svoje egzistencije kao slobodnog umjetnika”, piše Olga Majcen Linn.

Prijedlozi se podnose putem prijavnice koja se nalazi ovdje: prijavnica (.doc)

Rok za predaju prijava je 30. lipnja.

Prijave će razmatrati Umjetnički savjet Galerije VN u sastavu: Jasna Jakšić, Daniel Kovač, Ana Kovačić, Ines Krasić, Olga Majcen Linn i Sunčica Ostoić. Odabrani prijedlozi bit će objavljeni na web stranici i društvenim mrežama do 1. kolovoza 2023. te uvršteni u program Galerije VN za 2024. godinu koji se predlaže za sufinanciranje Ministarstvu kulture RH i Gradskom uredu za kulturu Grada Zagreba.

Ispunjena prijavnica i dodatni materijali mogu se slati poštom, e-mailom ili osobno donijeti u Galeriju VN.

“Riječ je o ambijentalnoj prostornoj instalaciji kroz koju umjetnica iznosi svoja promišljanja o vlastitom ženskom identitetu s ciljem afirmacije ženskosti i ženske ravnopravnosti u najširem smislu. U video performansu Moje tijelo je moja kuća, vidjet ćemo umjetnicu kako po tijelu ispisuje sintagmu iz naziva performansa, deklarirajući se suverenom vlasnicom vlastitog tijela, suprotno konzervativnim htijenjima i tendencijama desno orijentiranih političkih opcija, Crkve ili liječnika s prizivom savjesti, koji žele odlučivati o ženskim pravima umjesto žena.

Video performans Ljubljenje kojeg je umjetnica premijerno uživo izvela u Galeriji SC, sniman je kroz špijunsko ogledalo, a prikazuje autoricu kako stavlja crveni ruž te ljubi vlastiti odraz u ogledalu, ostavljajući na njemu crveni trag. U ovom radu čitamo umjetničin ambivalentan odnos prema ženskosti i ljepoti, koji se s jedne strane očituje kroz ljubav prema samoj sebi, želju da si ugodi ili kroz uživanje u estetici, dok je, s druge strane, itekako svjesna imperativa za vječitom ljepotom i mladošću kojeg producira patrijarhat.

Dvostruku ulogu žene u današnjem licemjernom društvu, u kojem je žena naoko emancipirana, no od nje se očekuje i da bude dobra domaćica, Laura Brcković kritizira u radu Pranje. Video prikazuje umjetnicu kako ‘temeljito i fokusirano’ pere razbijene prozore, a apsurdnost ćemo tog čina lako usporediti s apsurdnošću ove dvostruke uloge.

Ta je apsurdnost apostrofirana i u video radu Hodanje u kojem Laura po neravnom terenu, punom građevnog materijala, razbijenih stakala i odlomljenih drvenih greda, hoda u crvenim cipelama na visoku petu. Riječ je ironijskom komentaru ustaljene maksime kako se za ljepotu mora trpjeti. U radu, pak, Stoj odlučuje ‘preokrenuti’ takve narative, izvodeći stoj na rukama u crvenoj haljini. Prilikom preokretanja, haljina pada preko glave, ostavljajući umjetnicu u gaćicama. Možemo zamisliti kako se ovim činom umjetnica odlučila narugati svima onima koji bi je, zbog pokazivanja gaćica, prozvali te osudili ponašanje koje, prema njihovom mišljenju, zasigurno ne priliči jednoj dami.

I dok će im se u radu Stoj tek narugati, u performansu pod nazivom Borba naša će se umjetnica i fizički obračunati s velikim crvenim falusoidnim objektom koji simbolizira patrijarhat. Borba rezultira rušenjem falusoidnog objekta, te ćemo njegovo rušenje čitati i kao pobjedu umjetnice nad patrijarhatom. Ako ne kao konačnu pobjedu, a onda barem kao jednu dobivenu bitku”, iz teksta Mirne Rul.

Izložba ostaje otvorena do 29. svibnja.

Vizije budućnosti prikazane su kroz seriju umjetničkih radova koji se odnose na djelomično ostvareni urbanistički plan Novog Zagreba iz 1960-ih godina. Projekt Zamišljene budućnosti (Zagreb) promiče propitivanje nasljeđa socijalnog vizionarstva, preciznije socijalističke i modernističke utopije 1960-ih, i današnje društvene osviještenosti kroz problem planiranja gradskog prostora. Na izložbi će premijerno biti prikazani video rad Rotor i interaktivna instalacija Razvoj, a program uključuje videotriptih Panorama, film Novi Južni Zagreb, video rad Most i seriju fotografika Sopot – zamišljene budućnosti 

Više informacija nalazi se ovdje.

Galerija VN u Zagrebu jedinstven je i zanimljiv galerijski fenomen, hibridni prostor iznikao iz mreže Knjižnica Vladimira Nazora, smješten na zagrebačkoj Ilici koji djeluje u području izlaganja suvremene umjetnosti već pedeset godina.

Galeriju VN, čija je monografija objavljena prošle godine, predstavit će kustosica i voditeljica Galerije VN, Olga Majcen Linn, koja će nas provest kroz povijest ovog specifičnog i hibridnog izložbenog prostora.

Razotkrivajući brojne ideje koje stoje iza galerijskog projekta, monografija Galerija VN – prvih pedeset godina koja se predstavlja ovom prilikom, obuhvaća tekstove Svjetlane Ciglar, Vesne Čabrić, Darka Fritza, Ante Rašića i Mirne Rul, intervjue s Vesnom Čabrić, Borisom Greinerom, Danielom Kovačem, Miranom Klišmanićem i Sunčicom Ostoić, spomenar s anegdotama i prisjećanjima brojnih umjetnika koji su u Galeriji izlagali te grafički prikaz galerijskih statistika Mihaela Gibe.

Predavanje je dio teorijsko-edukativnog programa AK galerije koji je ove godine posvećen temi umjetnosti u zajednici kroz djelovanje galerija/knjižnica. Program propituje otvara li ovakva vrsta “hibridnih” prostora mogućnost za aktivnije sudjelovanje cijele zajednice u suvremenim umjetničkim praksama te što takav, posjetiteljima otvoreniji, pristup čini za lokalnu zajednicu.

Na izložbi će svoje radove predstaviti Uli Aigner, Michael Endlicher, Peter Hauenschild, Barbara Anna Husar, Kitty Kino, Antonio Kutleša, Ferdinand Melichar, Ana Mušćet, Klaus Pichler, Monika Pichler, Oliver Ressler, Davor Sanvincenti, Marielis Seyler, Laurent Ziegler i Georg Blaschke.

Više informacija dostupno je ovdje.

Galerija VN jedan je od ključnih hibridnih izložbenih prostora u Zagrebu. Formalno osnovana 1971. u okrilju gradske čitaonice u Ilici, ogranka Knjižnice Vladimira Nazora, Galerija je prošle godine obilježila pola stoljeća rada, a tu je dojmljivu činjenicu nedavno obilježila izdavanjem monografije Galerija VN – prvih pedeset godina, koja će biti predstavljena u ponedjeljak, 17. listopada.

Kako stoji u službenoj najavi, “svakodnevni nenamjerni susreti građana sa suvremenim umjetnicima i njihovim intrigantnim i provokativnim projektima, učinili su ovaj galerijski prostor mjestom konstantne komunikacije, od one ugodne do konfliktne”. Pored mnoštva povijesnih materijala i dokumenata, publikacija sadrži uvodni tekst Olge Majcen Linn, tekstove Svjetlane Ciglar, Vesne Čabrić, Darka Fritza, Ante Rašića i Mirne Rul, intervjue s Vesnom Čabrić, Borisom Greinerom, Danielom Kovačem, Miranom Klišmanićem i Sunčicom Ostoić, spomenar s doprinosima brojnih umjetnika koji su u Galeriji izlagali te grafički prikaz galerijskih statistika Mihaela Gibe. Na predstavljanju monografije će govoriti voditeljica Knjižnice Vladimira Nazora Svjetlana Ciglar, kustos i istraživač Darko Fritz, nekadašnji voditelji Galerije VN Daniel Kovač i Sunčica Ostoić te kritičarka Mirna Rul. Kao dio programa će se održati i izvedbeno čitanje umjetnika i pisca Borisa Greinera.

Kako stoji u najavi, “EVGENIA308 prikazuje svijet kukaca koji su napustili more i kopno te prešli u digitalno stanje kako ne bi izumrli u današnjici, preusmjeravajući svoju smrtnost u tehnologiju. Svijet ima dvije razine koje se mogu istraživati koristeći VR tehnologiju. 3D kukci su veliki objekti modelirani prema karakteristikama postojećih vrsta i spekulaciji o njihovom izgledu kroz proces digitalne evolucije”.

“Činjenica da zbog tehnologije zapostavljamo svoje odnose unutar realnog prostora nije nepoznata”, ističe Stražičić. “Na svom sam primjeru primijetila da nemam istu poveznicu s prirodom vlastitog tijela kao prije. Otuda proizlazi moja fascinacija HD digitalnim radovima. U suvremenom trenutku digitalne su teksture dostojna refleksija stvarnih tekstura prirode, koje mogu secirati, približiti, povećati i istražiti.

“Razlika između svakodnevnog gradskog života i života u prirodi sve je veća u suvremenom društvu. No, ljudi često nadoknađuju svoj interes za provođenje vremena u prirodi snimajući druge vrste, kao na primjer paukove, i potom pohranjujući snimke online, gdje se taj sadržaj širi brzinom koja pobjeđuje prodaju ulaznica bilo kojeg muzeja. Danas odnos prema prirodi možemo pogledati, također, kroz dispozitiv neplaniranog digitalnog pejzaža na društvenim stranicama, koje se bave isključivo rebloganjem ili dokumentacijom kukaca / svojih odnosa s njima.”

Izložba je otvorena do 4. travnja.

Izložba se bavi fenomenom telefona, a sastoji se od prezentacije starih telefona kao ready-made objekata, usporedbe dviju serija fotografija iz 1997. i 2017. godine, komunikacijskih analogija umjetnikovog adresara i rokovnika te videoprojekcija.

“Estetika teleprisutnosti začeta je preko telefonskih razgovora”, stoji u predgovoru izložbe. “To je za generaciju današnjih pedesetogodišnjaka bio osjećaj komunikacije s osobom koja se nalazi izvan fizičkog dosega glasa i vida. Osjećaj se pojačavao kada ste znali da je netko jako daleko ili je u nekoj drugoj vremenskoj zoni, da je kod njega ili nje noć, a vi zovete iz danjeg svjetla. Prije nešto više od stotinu godina realiziran je prvi interkontinentalni razgovor radiotelefonom na relaciji Arlington, SAD – Pariz Francuska, što je tada bilo spektakularno. Danas je pak postojanje teleprisutnosti nešto sasvim uobičajeno”.

U utorak, 26. veljače u 18 sati umjetnik predstavlja knjigu i odvija se vodstvo kroz izložbu.

Izložba je otvorena do 8. ožujka.

Izložba Zvuk nastala je kao rezultat istraživanja i brojnih razgovora kustosa Darka Fritza s autorom i njegovom suprugom, muzikologinjom Zdenkom Kapko-Foretić, a odnosi se na proces nastajanja i izvođenja glazbe i poseban tretman upotrebe semantičkih kodova, bliskoj konceptualnoj umjetnosti.

Rad u području glazbe Sivija Foretića konceptualnim i scenskim postupcima u mnogim se segmentima preklapa sa likovnom i medijskom umjetnošću, kao što su određivanja forme i sadržaja kroz koncept ili algoritam, društvenom kritikom kroz institucionalnu kritiku vlastite discipline, te uvođenjem šoka i ekscesa u uspavano građansko društvo.

“Povijest suvremenosti mora se ispisivati interdisciplinarno”, poručuju organizatori.

Ulaz na izložbu je slobodan, a posjetiti se može do 8. veljače 2019.