<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>galerija studentskog centra &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/galerija_studentskog_centra/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Wed, 03 May 2023 17:23:44 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.8.3</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>galerija studentskog centra &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Ulični otisci</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/izlozba/ulicni-otisci/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Martina Domladovac]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 10 Oct 2018 15:13:45 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Alex Fischer]]></category>
		<category><![CDATA[Drainspotting]]></category>
		<category><![CDATA[Galerija Studentskog centra]]></category>
		<category><![CDATA[galerija studentskog centra]]></category>
		<category><![CDATA[Karlovac]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=ulicni-otisci</guid>

					<description><![CDATA[<p>Nizozemski umjetnik Alex Fischer predstavlja svoj projekt <em>Drainspotting</em> koji se sastoji od dokumentiranja gradova putem precrtavanja uličnih šahtova.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Nizozemskog umjetnika <strong>Alexa Fischera</strong> Karlovčani su mogli upoznati ove godine u svibnju kad je održao radionicu crtanja otisaka uličnih šahtova. U Karlovac ponovno dolazi u petak, <strong>12. listopada</strong> kako bi postavio i otvorio svoju izložbu na kojoj će predstaviti radove nastale proteklih godina tijekom putovanja širom Europe i svijeta.</p>
<p>Izložba se otvara u <strong>galeriji Studentskog centra</strong> u Karlovcu dan nakon otvaranja u <strong>Društvenom centru BEK</strong> u zagrebačkoj Nazorovoj 53. Izložbe se vežu na prethodne radionice, održane u svibnju u Karlovcu te onu koja se održava u srijedu, <strong>10. listopada</strong> u <strong>AKC Medika.</strong></p>
<p><em>Drainspotting</em> se sastoji od dokumentiranja gradova putem precrtavanja uličnih šahtova. Umjetnik rodom iz Hamburga ovim se bavi već 20 godina i iza sebe ima radove s više od 300 poklopaca u 77 gradova i 26 država na svim kontinentima.</p>
<p>Gostovanje u Zagrebu i Karlovcu uključuje, uz radionice i izložbe radova, i tzv. artist-talk na kojem Alex predstavlja svoje druge projekte, razloge pokretanja programa, upoznaje publiku s nezavisnom scenom i programima okupljenim oko <strong>OT301 centra</strong> u Amsterdamu u okviru kojeg ima i svoj umjetnički studio. Na izložbama predstavlja 20-ak radova nastalih u okviru ovogodišnjih gostovanja u Hrvatskoj i šire.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Napuštanje izvjesnog</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/izlozba/napustanje-izvjesnog/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Martina Kontošić]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 12 May 2017 12:28:05 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Francuski paviljon]]></category>
		<category><![CDATA[Galerija Studentskog centra]]></category>
		<category><![CDATA[galerija studentskog centra]]></category>
		<category><![CDATA[gorki žuvela]]></category>
		<category><![CDATA[sc]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=napustanje-izvjesnog</guid>

					<description><![CDATA[<p>Izložbom <em>Spekulativno</em> Gorkog Žuvele u Galeriji SC i Francuskom paviljonu predstavit će se izbor objekata i instalacija nastalih u posljednjih nekoliko godina.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Otvorenje izložbe <em>Spekulativno</em> umjetnika <strong>Gorkog Žuvele</strong> održat će se u srijedu, <strong>17. svibnja</strong> u <strong>20 sati.</strong></p>
<p>Izložba se otvara upravo u galeriji u kojoj je 1971. godine izložbom pod nazivom <em>Niz</em> započela Žuvelina dugogodišnja karijera. Tada je, samo godinu dana nakon završetka studija slikarstva na zagrebačkoj likovnoj Akademiji u klasi prof. <strong>Miljenka Stančića</strong>, Žuvela stupio na hrvatsku umjetničku scenu te ušao u krug progresivnih aktivnosti pripadnika tzv. Nove umjetničke prakse. Svoj bogati umjetnički rad nastavio je u Splitu paralelno uz – za mnoge generacije mlađih hrvatskih umjetnika &#8211; iznimno nadahnjujuću profesuru na Umjetničkoj akademiji, gdje je prošle godine stekao naslov profesora emeritusa.</p>
<p>Aktualna Žuvelina izložba <em>Spekulativno</em>, sasvim u skladu s njegovim intrigantnim opusom i umjetničkim pristupom, kao i uvijek u tijeku njegova prisustva na umjetničkoj sceni u razdoblju od preko četiri desetljeća, napušta svaku izvjesnost i prikaza i imenovanja. Umjetnik se služi prepoznatljivim „rukopisom“, propitujući sva postojeća sredstva obaju sustava označavanja koja su čovjeku dana na raspolaganje (i jezika/semantičkog i slikovno-skulpturalnog/vizualnog), i na sebi svojstven način otvara dinamičnu komunikaciju koja je izazov i gledanju i mišljenju.</p>
<p>Gorki Žuvela rođen je u Našicama 1946. godine. Diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1970. godine u klasi prof. Miljenka Stančića. Od 1976. predaje u Školi likovnih umjetnosti u Splitu, od 1995. na Studiju likovne kulture Sveučilišta u Splitu, a od 1997. predaje slikarstvo na Odsjeku za slikarstvo Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu gdje je 2016. stekao zvanje profesora emeritusa. Od 1971. izlagao je na mnoštvu samostalnih i skupnih izložbi u Hrvatskoj i svijetu. Dobitnik je niza nacionalnih i međunarodnih nagrada.</p>
<p>Radno vrijeme Galerije SC i Francuskog paviljona je radnim danom od <strong>12 </strong>do<strong> 20 sati</strong> te subotom od <strong>10 </strong>do<strong> 13 sati.</strong></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Nekim svojim krivudavim putevima</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/koncert/nekim-svojim-krivudavim-putevima/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matija Mrakovčić]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 15 Apr 2016 12:55:10 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[galerija ESCE]]></category>
		<category><![CDATA[galerija studentskog centra]]></category>
		<category><![CDATA[marko brecelj]]></category>
		<category><![CDATA[povratak na mjesto zločina]]></category>
		<category><![CDATA[šumksi]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=nekim-svojim-krivudavim-putevima</guid>

					<description><![CDATA[<p>Marko Brecelj i Šumski zatvaraju izložbu <em>Povratak na mjesto zločina</em>, uz projekciju dijela arhive video snimaka koncerata, izložbi i performansa Galerije.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Nakon što je prije mjesec dana u SC-u briljirao čak dvostrukim nastupom &#8211; jednim popodnevnim za djecu, a drugim večernjim za odrasle, <strong>Marko Brecelj</strong> se vraća na &#8220;mjesto zločina&#8221;, u <strong>Galeriju eSCe</strong>, gdje je krajem 1990. godine održao jedan od najupečatljivijih koncerata tog perioda.&nbsp;</p>
<p>Povod ovom novom dolasku, <strong>15. travnja,</strong> iznimno je važan &#8211; u nemirno vrijeme prije 20-ak godina Marko, Arijana i <strong>Društvo prijatelja umjerenog napretka</strong>, dugogodišnji prijatelji organizatora tadašnje Galerije, dobili su važan zadatak da sačuvaju arhivu video snimaka koncerata, izložbi i performansa Galerije. Oni su to uspješno napravili i sada će u suradnji s omladinskim, kulturnim, socijalnim, multimedijskim, međugeneracijskim Muzejskim centrom <strong>Botegin</strong> snimke biti službeno i javno predate novim/starim čuvarima, u <strong>21 sat</strong>. A kako je sve to tada bilo možete osjetiti uz pomoć projekcije izbora materijala nakon čega će Marko, u <strong>22 sata</strong>, darovati svoj nastup, koji je ujedno i pokušaj proboja na &#8220;dansko tržište&#8221;.</p>
<p>Zatvaranje izložbe, od <strong>23 sata,</strong> začinit će i grupa <strong>Šumski</strong>, koja je osnovana jednoga dana u siječnju 1991. godine u Galeriji eSCe tijekom impro sessiona članova <strong>Cul-de-Sac-a</strong>. Od tada pa do sada Šumski su se kretali nekim svojim krivudavim putevima vješto zaobilazeći glavne tokove. S novih hitovima pod miškom, novim članovima i novim sijedim vlasima održat će svoj premijerni nastup u legendarnoj Galeriji eSCe gdje je sve i počelo&#8230;</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Školsko kino: Ivan Faktor</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/film/skolsko-kino-ivan-faktor/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vatroslav Miloš]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 26 Sep 2013 11:49:20 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ana hušman]]></category>
		<category><![CDATA[eksperimentalni film]]></category>
		<category><![CDATA[galerija sc]]></category>
		<category><![CDATA[galerija studentskog centra]]></category>
		<category><![CDATA[ivan faktor]]></category>
		<category><![CDATA[Školsko kino]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=skolsko-kino-ivan-faktor</guid>

					<description><![CDATA[<p>Sedmo izdanje projekta pod nazivom <em>Školsko kino</em> održat će se u potkrovlju Galerije SC od 26. rujna do 12. listopada.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Riječ je o programu projekcija kojim se publici prezentiraju video/fi­lmski radovi važnijih hrvatskih umjetnika, a koji se inače mogu vidjeti samo na rijetkim retrospektivama ili skupnim izložbama. Program je osmislila <strong>Ana Hušman</strong>.&nbsp;</p>
<p>Predstavljaju se video radovi umjetnika <strong>Ivana Faktora</strong>:</p>
<p><strong>1.</strong> Ivan Faktor, Vlastimir Kusik, Marijan Sušac, Josip Alebić, 1979.&nbsp;<span style="line-height: 20px;">3&#8242; c/b, 16 mm</span></p>
<p><strong>2.</strong> Ravnoteža na tavanu OZ / Balance on the Garret of OZ, 1979.&nbsp;<span style="line-height: 20px;">3&#8242; min., b/w, 16mm</span></p>
<p><strong>3.</strong> Autoportret / Self-portrait, 1980.&nbsp;<span style="line-height: 20px;">10&#8242;, kolor, 16mm</span></p>
<p><strong>4.</strong> Prvi program / Channel One, 1978.&nbsp;<span style="line-height: 20px;">16 mm, 12&#8217;color, 8 min</span></p>
<p><strong>5.</strong> 2F BB &#8211; 40 W, 1982.&nbsp;<span style="line-height: 20px;">24&#8242; kolor, 16mm</span></p>
<p><strong>6.</strong> TV 31 &#8211; 1 MINIRAMA, 1982.&nbsp;<span style="line-height: 20px;">12&#8242; kolor, 16mm</span></p>
<p><strong>7.</strong> Das Lied ist aus, 2002.&nbsp;<span style="line-height: 20px;">18&#8242; kolor, VHS / BETA SP</span></p>
<p><strong>8.</strong> Kangaroo Court, 2007.&nbsp;<span style="line-height: 20px;">7&#8217;30&#8221;, kolor, BETA SP</span></p>
<p><strong>9.</strong> Ratni spotovi / War Clips, 1992./3.&nbsp;<span style="line-height: 20px;">21&#8242; kolor</span></p>
<p><strong>10.</strong> Pustara / Wasteland, 2010.&nbsp;<span style="line-height: 20px;">26&#8242; kolor, HD</span></p>
<p><span style="line-height: 20px;"><br /></span></p>
<p>Otvoreno radnim danom od <strong>12</strong> do <strong>20 sati</strong> te subotom od <strong>10</strong> do <strong>13 sati</strong>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Čitanje u Galeriji SC</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/diskurzivno/citanje-u-galeriji-sc/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[nikolina]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 05 Dec 2012 21:02:13 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[albert Savinia]]></category>
		<category><![CDATA[čitanje]]></category>
		<category><![CDATA[galerija sc]]></category>
		<category><![CDATA[galerija studentskog centra]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=citanje-u-galeriji-sc</guid>

					<description><![CDATA[<p>Novo <em>Čitanje</em> posvećeno autoru Albertu Saviniu održat će se 7. prosinca u potkrovlju Galerije SC, s početkom u 20 sati.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Vrlo je teško predstaviti veliki, snažno heterogen, a istovremeno iznenađujuće ujednačen svijet<strong> Alberta Savinia</strong>, inače mlađeg brata mnogo poznatijeg slikara <strong>Giorgia de Chirica</strong>. Iako su samo rijetka Savinijeva djela prevedena na hrvatski jezik, riječ je o iznimnom piscu, i ne samo piscu nego i skladatelju, slikaru, novinaru, scenografu. <em>Gospodin Dido</em> je zbirka pripovijedaka koja stoji na samom kraju Savinijeva opusa. Riječ je o dvadeset osam pripovijedaka objavljenih u dnevnim novinama <em>Corriere della Sera</em> između 1949. i 1952. godine. Kroz te je pripovijetke moguće upoznati gotovo sve motive Savinijevog opusa koji se temelji na tri konstante.</p>
<p>Prvo uporište čine freudovski motivi: podsvjesno, snovi i noćne more, Eros i Tanatos, djetinjstvo, očinska i majčinska figura, edipov kompleks, odnos muškarca i žene, ludilo. Nadrealizam, od kojeg se on sam djelomično ograđuje, druga je konstanta: pokušaj da se razotkrije jednodimenzionalnost stvarnosti pribjegavanjem mehanizmima nesvjesnog i snova. Kako bi pomirio ta dva, prividno suprotna, koncepta, on u središte svojih priča ubacuje autobiografsko pripovjedno &#8220;Ja&#8221;. Treći stup su kulturna polazišta koja u sebi sadrže mitološki aspekt: česte su figure klasične mitologije, tek naznačene ili jasno uronjene u modernost situacije. Za Savinijev su jezik karakteristična ponavljanja kako motiva tako i tema, vrsno poznavanje etimologije, lapsusi, strane riječi i izrazi, poslovice, citati, arhaizmi, dijalektalizmi, igre riječi, dvosmislenosti, metafore, ironija. Prijevode će realizirati i čitati<strong> Jasna Rešić</strong> i <strong>Petra Pavić</strong>.</p>
<p><em>Čitanje</em> je svojevrsni atelje mladih prevoditelja koji služi za otvaranje prostora dosad slabo prevođenim autorima na hrvatski jezik. Odabirom tekstova prevoditelji skreću na sebe pozornost izdavača, a što je najbitnije, prezentiraju novi tekst čitatelju tj. slušatelju. Čitanja vode i moderiraju<strong> Ivana Biočina</strong> i <strong>Ivo Alebić</strong>. Ulaz je slobodan.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Knockoff</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/film/knockoff/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[nikolina]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 13 Sep 2012 17:34:10 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[dora budor]]></category>
		<category><![CDATA[galerija studentskog centra]]></category>
		<category><![CDATA[Knockoff]]></category>
		<category><![CDATA[maja čule]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=knockoff</guid>

					<description><![CDATA[<p>Dora Budor i Maja Čule predstavljaju <em>knockoff</em> žanr - imitaciju holivudskih<em> blockbustera</em> koji se bore za dio enormno visokih <em>box-officezarada</em>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>U <em>knockoff</em> žanru film parazitski primjenjuje elemente koji se mogu pronaći u originalnim blockbusterima na manjoj perfekcionističkoj skali: ograničen budžet, glumci s B-liste i loše izvedeni specijalni efekti. Krivotvorine i hibridi surealistički su svjesni simboličkih uvjeta ove igre &#8220;zmije i ljestava&#8221; koje igramo kao žitelji Zapadne demokracije. Za razliku od stvarnih proizvoda koji obećavaju autentično iskustvo materijalnog uspjeha, ovi zamjenski dvojnici sudionici su u statusnoj obmani. Kao i statusna tjeskoba, autentična je poželjnost (eng. <em>wantness</em>) kulturni proizvod – bez obzira od čega su one zapravo napravljene – od manje ili više slobodnog, konzumerističkog zapadnjačkog društva; u međuvremenu, predmeti koji su im približno slični osmišljeni su u društvenim kontekstima koji ne potpadaju nužno pod jurisdikciju demokratskog. Pronalazeći nesavršenosti i kreativnu slobodu skrivenu pod zakonski sumnjivom holivudskom B produkcijom, slično je proizvodnji krivotvorenih konzumerističkih dobara kao izvora inspiracije. Narativ izvedbe prati kapitalistički robni fetiš slogana <em>chopped and screwed</em> kroz različite forme brendiranja do industrije zabave.</p>
<p><em>Knockoff</em> <strong>Dore Budor</strong> i <strong>Maje Čule</strong> pogledajte u<strong> Galeriji SC-a</strong> u nedjelju, 23. rujna u 20 sati. Ulaz se ne naplaćuje.</p>
<div>&nbsp;</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Ispit</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/izlozba/ispit/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[nikolina]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 11 Sep 2012 17:17:37 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[adu]]></category>
		<category><![CDATA[fotografija]]></category>
		<category><![CDATA[galerija studentskog centra]]></category>
		<category><![CDATA[Ispit]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=ispit</guid>

					<description><![CDATA[U Galeriji SC će biti otvorena izložba fotografija studenata 1. godine diplomskog studija fotografije Akademije dramske umjetnosti. ]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Na izložbi će se autorskim serijama fotografija predstaviti: <strong>Siniša Glogoški</strong>,<strong> Luka Kedžo</strong>,<strong> Davor Konjikušić</strong>, <strong>Petra Mrša</strong>, <strong>Neven Petrović</strong>, <strong>Borko Vukosav</strong> <strong>i Nikola Zelmanović</strong>. Izložba je rezultat cjelogodišnjeg studentskog rada na jednoj temi po vlastitom odabiru. Ispit se iz institucije seli u javni prostor<strong> Galerije SC</strong>, te ispitna izložba postaje i svojevrsni ispit komunikacije s publikom. Organizator izložbe je <em>Katedra za fotografiju</em>, a mentorstvo potpisuju prof. <strong>Sandra Vitaljić</strong> i asis.<strong> Jelena Blagović</strong>.</p>
<p>Otvorenje je u srijedu, 12. rujna u 20 sati. U petak, 28. rujna u 20 sati u Galeriji SC mladi umjetnici će publici predstaviti razvoj svojih projekata kroz kratke prezentacije.</p>
<p>Više informacija potražite <a href="http://galerija.sczg.hr/vijesti/prikaz/Grupna_izlozba_studenata_diplomskoga_studija_Fotografije_Akademije_dramske_umjetnosti.html" target="_blank" rel="noopener">ovdje</a>.</p>
<div>&nbsp;</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Školsko kino</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/film/skolsko-kino/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[nikolina]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 12 Mar 2012 17:33:18 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ana hušman]]></category>
		<category><![CDATA[galerija sc]]></category>
		<category><![CDATA[galerija studentskog centra]]></category>
		<category><![CDATA[Školsko kino]]></category>
		<category><![CDATA[vlasta žanić]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=skolsko-kino</guid>

					<description><![CDATA[<i>Školsko kino</i> je program projekcija kojim se publici prezentira video/filmske radove važnijih hrvatskih umjetnika.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div>
<p style="text-align: justify;">Umjetnici koji će ovom prilikom biti prezentirani inače se mogu vidjeti samo na rijetkim retrospektivama ili skupnim izložbama. Program je osmislila<strong> Ana Hušman</strong>, a u šestom izdanju predstavlja video radove <strong>Vlaste Žanić</strong>. Radovi se mogu pogledati u radno vrijeme <strong>Galerije SC</strong>.</p>
<p style="text-align: justify;">Na programu će se naći filmovi: <em>Zatvaranje</em> (2002), <em>Maraške</em> (2002), <em>Ogoljavanje </em>(2002),<em> Večernja molitva</em> (2002), <em>Illusion 1</em> (2002),<em> Ukidanje jabuke </em>(2004),<em> Sila puta krak</em> (2005), <em>Ravnoteža</em> (2006),<em> Prelaženje</em> (2007), <em>Mir s tobom</em> (2007),<em> Ichbineinecroatishekunstlerinindusseldorf</em> (2008), <em>Sreća</em> (2010) i <em>Krijesnice</em> (2010).</p>
</div>
<div style="text-align: justify;"><em>Zatvaranje</em> je video dokumentacija performansa. Odjevena u bijeli kombinezon s izrezanim rupama, autorica poklopcima zatvara jedan po jedan otvor, sve do zadnjeg otvora na kapuljači koja pokriva cijelu glavu. Taj simbolični čin prekida komunikacije s vanjskim svijetom ima ishodište u tadašnjoj autoričinoj potrebi za obranom od emocionalnog ranjavanja. No &#8220;zatvaranje&#8221; koje se nudi kao rješenje, istodobno ima i suprotno značenje- njime je onemogućeno disanje.</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: justify;">Perfromans <em>Maraške</em> izveden je u sklopu manifestacije <em>Zadar uživo &#8211; Intermuros – umjetničke intervencije u urbani prostor</em>. Oblažući svoje golo tijelo sirovim tijestom i zrelim višnjama koje se pritom razlijevaju u crvenim mrljama, autorica pokazuje deformirajuću agresivnost nečeg tako bezazlenog i svakodnevnog kao što je želja ili nada ugrađena u spravljanje poslastice. Autoričino tijelo postaje objekt simboličkog upisivanja tragova ranjavanja.</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: justify;"><em>Ogoljavanje</em> je izvedeno i snimljeno u <strong>MM centru</strong> u Zagrebu u sklopu manifestacije <em>Periferije &#8211; Quebec: suvremena umjetnička scena</em>. &nbsp;U krupnom planu je autorica koja si čupa obrve pincetom. Kako vrijeme odmiče, postaje jasno da se neće zaustaviti dok ne isčupa sve obrve. Proces uljepšavanja postat će na kraju njegova suprotnost. Pritom se pojavljuju pitanja: Gdje je granica između lijepog i ružnog? Tko je postavlja? Konvencije koje vladaju pojmovima lijepog i ružnog, poželjnog i odbojnog, konstruktivnog i destruktivnog pokazuju se kao društveno, a ne osobno uvjetovane.</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: justify;">Video<em> Večernja molitva</em> snimljen u jednom kadru, film je gotovo je arhetipski prikaz majke s djecom. Molitva kojom se majka i njezina djeca opraštaju od dana, nježna je i topla. Svakodnevni intimni ritual istodobno postaje i medij prijelaza iz dana u noć, iz svijeta stvarnosti u svijet snova, nematerijalnog, onostranog..</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: justify;">Videoperfromans <em>Illusion 1</em> snimljen je na <em>9. Internationales Projekt fur bildende Kunst</em> u Grau. Na početku filma, u kadru se vidi silueta muškarca s leđa, projicirana na ledenoj ploči. Čuje se da govori mađarskim jezikom. Tek intonacija i poneka prepoznatljiva riječ odaju da govori o ljubavi, o muško-ženskom odnosu. Kako vrijeme prolazi, oštrina i obrisi muškog lika na ledu postaju sve bljeđi i nejasniji, dok s druge strane ledene pregrade sve vidljivije postaju ženske ruke koje tope led svojom toplinom. Film završava lomljenjem već potpuno tanke ledene opne i pojavljivanjem sada potpuno jasnog ženskog (autoričina) lika.</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: justify;"><em>Ukidanje jabuke</em> eksperimentalni je film u kojem usporedno pratimo dvije radnje. Dvije ženske ruke zavojem zamataju autoričinu glavu. Preko te snimke projicirana je snimka jabuke koju, opet, dvije ruke gule nožićem. Zamatanje glave traje sve dok glava nije posve zamotana, preko očiju, ušiju, nosa i usta, to jest dok joj se ne ukinu sva osjetila i funkcije, pa i one od vitalnog značenja. Guljenje jabuke, slično kao i zamatanje, ne završava kada se očekuje, nego se nastavlja sve dok jabuke sasvim ne nestane, a glava bude posve zamotana. Obje radnje imaju pozitivno i negativno djelovanje. Inicijalno pozitivna značenja zaštite, pomoći &nbsp; oblikovanja postupno prelaze u svoju suprotnost &#8211; destrukciju, odnosno autodestrukciju, negiranje, nestajanje&#8230;</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: justify;"><em>Sila puta krak</em> je video dokumentacija performansa. Autorica korača s jedne obale potoka na drugu obalu preko daske oslonjene na kamen. Kada dođe do sredine, daska se kao klackalica prebaci na drugu stranu, što nakratko izazove gubitak autoričine ravnoteže. Poanta tog trenutka je u simbolici mogućnosti preobrazbe, nužnosti stalnog provociranja neizvjesnosti i traženja uvijek nove stabilnosti.</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: justify;">U performansu <em>Ravnoteža </em>umjetnica se, isprva polagano, a zatim sve brže i brže vrti u krug sve dok od vrtoglavice i iznemoglosti ne padne. Ustaje, opet se vrti, sad još brže, gubi ravnotežu, ponovno pada i ustaje&#8230; Simbolički je iskazan osjećaj oslobađanja od sigurnosti i izvjesnosti, trenutak u kojem je sve moguće doživjeti iznova i drugačije.</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: justify;">
<p><em>Prelaženje</em> je dokumentarno eksperimentalni film u kojem je odnos &nbsp;autora i publike predstavljen kroz privatni odnos pojedinca i njegove okoline. Propitivanje općih, javnih formi ponašanja, kao i relativiziranje uloge autora u kreiranju umjetničkog djela ili čina, osnovne su teme kojima se bavi film.</p>
<p>Rad <em>Mir s tobom</em> sastoji se od niza kadrova istog sadržaja, snimljenih na različitim lokacijama, kada za trajanja katoličke mise, slijedom rituala, prisutni bivaju upućeni zaželjeti mir jedni drugima uz stisak ruke. Provocirani izlazak iz samoga sebe da bi se na čas bilo usmjereno ka slučajnom drugom izražen je dodirom, stiskom ruke.</p>
</div>
<div style="text-align: justify;">U performansu <em>Ichbineinecroatishekunstlerinindusseldor</em> nepomična, sa glavom iznad vode, autorica provodi neko vrijeme u rijeci Rajni kod Dusseldorfa, propitujući svoju ulogu umjetnice u stranoj sredini gdje privremeno boravi. Naslov rada koristi pri tom kao vizualnu metaforu-mantru koja napisana velikim slovima i bez razmaka, relativizira pojmove identiteta, zvanja, nacionalne pripadnosti itd.</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: justify;">U video <em>Sreća</em> po glavama nasumce odabranih aktera padaju šareni bomboni. Usporeno videosnimkom, iščitavaju se različite reakcije na neočekivanu situaciju. Autorica, naizgled bezazlenim dječjim hepeningom otkriva karaktere njegovih protagonista.</div>
<p><span style="text-align: justify; ">Film </span><em style="text-align: justify; ">Krijesnice</em><span style="text-align: justify; "> nastao je na osnovu <em>hepeninga</em> izvedenog na otoku Zlarinu, u veljači 2008. Skupina od desetak ljudi kreće u noćnu šetnju otokom Zlarinom, po predjelima bez javne rasvjete i zvukova civilizacije. U potpunom mraku i zimskoj tišini otoka, svaki sudionik ima svoje svjetlo – speleološku baterijsku svjetiljku pričvršćenu na glavi. Pojedinac može vidjeti druge samo u dometu vlastite rasvjete. Sudionici se međusobno snimaju videokamerom, tako da svatko povremeno ima ulogu snimatelja /autora ili onoga kojega se snima pasivnog gledanog.</span></p>
<div style="text-align: justify;">
<p>&nbsp;</p>
</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Edo Popović u SC-u</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/diskurzivno/edo-popovic-u-sc-u/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[nikolina]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 19 Dec 2011 15:35:18 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Edo Popović]]></category>
		<category><![CDATA[galerija studentskog centra]]></category>
		<category><![CDATA[Lomljenje vjetra]]></category>
		<category><![CDATA[marko pogačar]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=edo-popovic-u-sc-u</guid>

					<description><![CDATA[Na <i>Književnom salonu</i> gostuje poznati pisac domaće proze.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div>
<p style="text-align: justify;"><strong>Edo Popović </strong>na književnom će druženju predstaviti svoj novi roman <em>Lomljenje vjetra</em>. Usput će popričati o literaturi, životu i prožimanju jednog i drugog razgovara s moderatorom <strong>Markom Pogačarom</strong>.</p>
<p style="text-align: justify;">Početak je u 20 sati.</p>
</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Promatrač i prostor izlaganja</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/izlozba/promatrac-i-prostor-izlaganja/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vatroslav Miloš]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 16 Dec 2011 14:34:15 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[audio umjetnost]]></category>
		<category><![CDATA[Branka Benčić]]></category>
		<category><![CDATA[front(a)]]></category>
		<category><![CDATA[Galerija Studentskog centra]]></category>
		<category><![CDATA[galerija studentskog centra]]></category>
		<category><![CDATA[goran škofić]]></category>
		<category><![CDATA[instalacija]]></category>
		<category><![CDATA[video umjetnost]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=promatrac-i-prostor-izlaganja</guid>

					<description><![CDATA[Gorana Škofića u Galeriji SC-a u Zagrebu izlaže audio-videoinstalaciju <i>Front(a)</i>.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">&#8220;U novom projektu vizualno, koncepcijski i prostorno razvija neke od elemenata koje je postavio u prethodnoj seriji radova, koji se u širem kontekstu nadovezuju na istraživanja postavljena u nizu ranijih radova. Međutim, <em>Front(a)</em> donosi nešto drugačije odnose, usmjerena je na prostor izlaganja i na percepciju promatrača. Prostorna organizacija videoprojekcije i njezinih auditivnih elementa &#8211; uključivanje zvuka kao formativnog elementa, ključni su nositelji novoga djela, u kojemu umjetnik radi na intenziviranju doživlja. I u ovom radu Škofić poseže za isprobanom taktikom korištenja vlastitog lika. Upotrebom crno bijele slike i hibridnog zvuka, pratimo slike vojske i vojnika, kolone, parade, prizorima koji kontinuirano teku, prolaze kadrom, predstavljajući masu uniformiranih tijela kao reprezentaciju moći&#8221;. &nbsp;</div>
<h5 style="text-align: justify;"><span style="color: rgb(105, 105, 105); ">Branka Benčić</span><span style="font-weight: normal; color: rgb(105, 105, 105);">, iz predgovora kataloga</span></h5>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: justify;"><strong>Goran Škofić</strong> rođen je 1979. godine u Puli. Bavi se &nbsp;videom, fotografijom, te multimedijalnim instalacijama. Diplomirao je na Umjetničkoj akademiji u Splitu, na Odsjeku za film i video u klasi prof. Dana Okija. U Puli je završio Školu primijenjenih umjetnosti i dizajna u klasi prof. Ivana Obrovca. Za svoj rad nagrađen je nagradom Radoslav Putar &#8211; za umjetnike do 35 godina. Boravio je na umjetničkim rezidencijama ISCP u New Yorku, AirAntwerpen u Belgiji te FAAP u São Paulu. Predstavljao je Hrvatsku na Bijenalu mladih Europe i Mediterana, 2009. godine. Izlagao je na više izložbi i festivala u Hrvatskoj i inozemstvu. Član je HDLU-a Istre i HZSU-a.&nbsp;</div>
<div>
<p style="text-align: justify;">Otvorenje izložbe je zakazano za utorak, 20. prosinca u 20 sati, a ista ostaje otvorena do <strong>5. siječnja 2012</strong>. Radno vrijeme galerije je od 16 do 20 sati. Vikendom i praznicima galerija je zatvorena.</p>
<p style="text-align: justify;">&nbsp;</p>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
