Poziv je namijenjen autorima_cama i kustosima_cama koji_e djeluju na području fotografije i srodnih medija. Moguće je prijaviti samostalnu izložbu ili manje skupne izložbe te prijedloge za organizaciju radionica, predavanja i sličnih edukativno-diskurzivnih programa. Programski je poziv otvoren autorima_cama svih generacija iz Hrvatske i inozemstva.

Pristigle prijedloge razmatrat će članice Ureda za fotografiju te Savjet Galerije Spot. Odabrani prijedlozi kao dio godišnjeg galerijskog programa bit će predloženi za financiranje Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske i Gradu Zagrebu. Realizacija izložbi i programa kojima će biti odobrena financijska sredstva, bit će ostvarena tijekom 2027. godine u suradnji s kustoskim timom Galerije Spot.

Prijave se zaprimaju putem obrasca dostupnog ovdje.

Više informacija pronađite ovdje.

Rok za prijavu je 1. srpnja.

Popratni program uključuje radionicu Prva kuća, koju će voditi autorica izložbe, a održat će se 28. i 29. svibnja u Galeriji Spot. Izložba ostaje otvorena do 29. svibnja. Kako je u predgovoru izložbe istaknula Sandra Križić Roban, “Duška Boban svoj projekt u trajanju Vuko Bombardelli: Otvoreni arhiv sjećanja, iskustava i urbanih mogućnosti razvija na više razina i u nekoliko medija.

Istraživanje temelji na metagenealogiji u osnovi koje je terapeutski pristup, koji se u njezinoj izvedbi raslojava i pred publiku donosi niz podataka o otkrićima umjetnice o samoj sebi i svojoj obitelji. Uz ostalo, otkrivaju se veze među ljudima i prostorima, koje su postojale u vremenu. Za tim je odnosima dobro posegnuti zbog odmaka od aktualnih obrazaca ponašanja i ograničenja koja pred nas postavljaju drugi. Možda će to pridonijeti razumijevanju određenih situacija; možda ćemo osvijestiti problem s kontinuitetom sjećanja”.

Duška Boban je vizualna umjetnica iz Splita koja djeluje na sjecištu fotografije, umjetničkog istraživanja i aktivističkih praksi. U središtu njezina interesa su kolektivno pamćenje, modernistička baština i socio-ekološka pitanja prostora. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, a na Akademiji za likovnu umjetnost i oblikovanje Univerziteta u Ljubljani završila je poslijediplomski studij. Na istom sveučilištu trenutno pohađa interdisciplinarni doktorski studij.

Više detalja pronađite ovdje.

Prilikom otvorenja zakazano je vodstvo i razgovor s umjetnikom koji se u svom radu bavi svakodnevicom i estetikom kiča. Kako piše u popratnom tekstu Dore Meštrović, “Ilija Jan Vuletić u izložbi Čuvajte me, oštri psi također pažnju posvećuje običnome: odbačenome i strašnome, ali u ovome slučaju razotkrivajući intimnu temu. Što je muškarac, kako on izgleda, kako se ponaša, mora li biti agresivan i može li iskazati nježnost, te kako prekinuti krug toksičnog maskuliniteta neka su od pitanja koje postavlja izložbom, a na koja nas navodi poetski tekst ispisan na CD-ovima postavljenima u prostoru.

Za razliku od tipičnog popratnog teksta u obliku eseja, poezija manje objašnjava, a više sugerira, ostavljajući otvoren prostor za interpretaciju, čineći društvo fotografijama. Crno-bijele fotografije narativno su najpovezanije s tekstom, dok one u boji asocijativno povezuju niti priče. Serija prikazuje oštećene karoserije automobila, zaraslo šipražje, oružje i ožiljke, dok je heklani tabletići, ćilim i drvena krunica oko retrovizora smještaju u nostalgično balkansko okruženje. Nostalgija na Ilijinim fotografijama pak nije romantična, autor ne žudi za nekom idealnom prošlošću, već stvara svijet u kojem prihvaća stvari onakve kakve jesu, sa svojim dobrim i lošim stranama”.

Izložba ostaje otvorena do 29. travnja.

Ciklus fotografija okupljenih izložbom Nar tematizira prijelaz iz djevojaštva u odraslu dob. “Djevojaštvo se često prikazuje kao krhko i nemirno razdoblje – vrijeme titranja između sigurnosti i sumnje, između igre i ozbiljnosti – prostor u kojem se identitet tek naslućuje, iskušava i mijenja. Ako djevojaštvo definiramo kao prostor identitetske ambivalencije, tada se postavlja pitanje nestaje li ona preuzimanjem društveno normirane uloge odrasle osobe ili se nastavlja, ali pod drugačijim društvenim pritiscima”, stoji u popratnim tekstu Marka Drmaća.

No, ova izložba “ne nudi konačan odgovor na pitanje kada djevojka postaje žena, niti joj je to cilj. Umjesto toga, ona zadržava pogled na detaljima: na krhkom tijelu kukca, na pljuvački i na razbijenoj staklenci meda. Upravo u tim sitnim, gotovo neugodnim prizorima prijelaz postaje vidljiv, ne kao spektakularni čin, nego kao proces raspadanja, mijenjanja i ponovnog sastavljanja”, zaključuje Drmać.

Kala Eror završila je preddiplomski studij Snimanja na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Tijekom studija redovito izlaže na semestralnim izložbama u galeriji f8, sudjeluje na fotografskim radionicama u Grožnjanu te djeluje kao demonstratorica na radionici pod mentorstvom Vjerana Hrpke. Dobitnica je Rektorove nagrade 2019. za rad na operi Pepeljuga. Radi kao fotografkinja i scenografkinja te asistira u sektoru kamere na studentskim i profesionalnim filmskim produkcijama.

Više detalja o izložbi pročitajte ovdje.

Program se održava pod vodstvom likovne kritičarke Tihane Bertek, a osmišljen je tako da se sudionici i sudionice izmjenjuju u ulozi moderatora, odnosno svaka osoba može (iako to nije uvjet) predložiti određenu autoricu ili temu o kojoj će se raspravljati uživo u Galeriji Spot (Čanićeva 6). Teme susreta mijenjat će se ovisno o predlošcima sudionika, a uvodni dio će održati voditeljica programa na prvom susretu.

Kružok je namijenjen studentima i studenticama povijesti umjetnosti te srodnih humanističkih disciplina, mladim istraživačima i istraživačicama fotografije, kao i ostaloj zainteresiranoj javnosti. Predviđeno trajanje svakog susreta je 90 minuta, a susreti su podijeljeni na teorijski i vizualni dio. Vizualni dio uključuje posjet fotografskim izložbama, projekciju dokumentarnog ili umjetničkog filma posvećenog ženama u fotografiji, nakon čega slijedi moderirana rasprava.

Susreti se odvijaju dva puta mjesečno, srijedom u 19 sati kroz travanj, svibanj i lipanj. Broj polaznica i polaznika je ograničen, a u prijavi treba poslati kratko motivacijsko pismo (ime, prezime, dob, interesi i prijedlog autorice o kojoj želite znati više) na e-mail adresu info@officeforphotography.com, najkasnije do ponedjeljka, 23. ožujka.

Službeno otvorenje uz razgovor s autoricom kreće od 19:30 sati, a kao dio popratnog programa izložbe održat će se predavanje Alana Kostrenčića pod nazivom Grad nije razglednica, 5. ožujka, u 19 sati. Izložba ostaje otvorena do 13. ožujka.

Polazište izložbi fotografija Umorni pejzaž su turističke lokacije, izvan turističke sezone. Kako piše autorice predgovora, Tena Starčevič, izložba polazi od “prostora na čekanju, infrastruktura bez korisnika i elemenata izgrađenog okoliša čija je namjena privremeno obustavljena. Fotografije prikazuju nasipe, betonske konstrukcije, tehničke objekte i prijelazne zone, odnosno prostore između izgrađenog i prirodnog okoliša, snimljene u turističkim regijama Francuske u trenucima kada njihova svrha privremeno iščezava”.

No umjetnica ne nudi “objašnjenja niti zaključke o sudbini prikazanih mjesta, već usmjerava pogled na ono što obično ostaje nezapaženo – na prostore u kojima se društvene, ekonomske i prostorne promjene već odvijaju, ali još nisu prepoznate kao problem. Umorni pejzaž tako otvara mogućnost drugačijeg čitanja krajolika: ne kroz ono što oni obećavaju ili predstavljaju, već kroz ono što tiho i postupno prestaju biti”, zaključuje Starčević.

Više detalja o izložbi možete pronaći ovdje.

Riječ je o izložbi fotografija posvećenoj Gradu Mariboru, njegovoj industrijskoj baštini i zapuštenim predgrađima. Naslov izložbe inspiriran je istoimenim naseljem s barakama gdje su nakon Prvog svjetskog rata obitavale osobe s društvenih margina uslijed nestašice stanova. “U svijesti stanovnika Maribora i drugih ljudi, ovo je naselje sačuvano na više razina.

Jednu od njih uspostavio je pisac Drago Jančar, koji je u svom romanu Severni sij literarizirao naselje istoga imena, ali na drugome kraju grada, čime je potaknuo često pitanje o tome, gdje se Abesinija uopće nalazi. Drugu razinu je u knjizi Iz mariborskih predmestij dokumentirala etnologinja Maja Godina Golija, zahvaljujući čemu znamo odgovor na to pitanje. Treća živi u sjećanju lokalnih stanovnika, koji Tezno još uvijek ponekad nazivaju Abesinijom. Kroz životno iskustvo i književnost, Abesinija je izrasla u metaforu za život na margini u prostornom i društvenom smislu”, stoji u predgovoru Jerneje Ferlež.

Matija Brumen je vizualni umjetnik i fotograf. Završio je preddiplomski studij japanologije i filozofije na Filozofskom fakultetu, te magistarski studij vizualnih komunikacija – fotografije na Akademiji likovnih umjetnosti i dizajna, oba na Sveučilištu u Ljubljani. Kao strani student pohađao je nastavu na Sveučilištu Tsukuba u Japanu, Umjetničkom sveučilištu Folkwang u Essenu u Njemačkoj te na Akademiji umjetnosti, arhitekture i dizajna u Pragu. 

Više detalja pronađite ovdje.

Poziv je prvenstveno namijenjen autorima_cama i kustosima_cama koji_e djeluju na području fotografije i srodnih medija. Moguće je prijaviti samostalnu izložbu ili manje skupne izložbe te prijedloge za organizaciju radionica, predavanja i sličnih edukativno-diskurzivnih programa. Programski je poziv otvoren autorima_cama svih generacija iz Hrvatske i inozemstva.

Pristigle prijedloge razmatrat će članice Ureda za fotografiju te Savjet Galerije Spot. Odabrani prijedlozi kao dio godišnjeg galerijskog programa bit će predloženi za financiranje Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske i Gradu Zagrebu. Realizacija izložbi i programa kojima će biti odobrena financijska sredstva, bit će ostvarena tijekom 2026. godine u suradnji s kustoskim timom Galerije Spot.

Prijave se zaprimaju putem obrasca dostupnog ovdje.

Tlocrt galerije može se preuzeti ovdje. Više informacija pronađite ovdje.

Rok za prijavu je 10. srpnja.

Krepaj fotografijo predočuje Jermanovu eksperimentalnu i inovativnu upotrebu fotografskog medija, a izloženi radovi okupljeni su iz privatnih zbirki Bojane Švertasek i Darka Šimičića. Kustosi izložbe su Sandra Križić Roban i Darko Šimičić.

“Jermanove su fotografije, koje pripisujemo ovom mediju jer nemamo bolju opciju, geste koje pokazuju od čega su zapravo sazdane, pri čemu njihova svojstva nisu prikazivačka. Ponekad smo u prilici uprijeti prstom u neki od radova i reći da prepoznajemo osobu (koja je, kao i većina ostalog što vidimo ili smo u mogućnosti imenovati, prepuštena postupnoj dezintegraciji), no ovaj nas postupak nigdje neće odvesti.

Upravo je stoga odluka da desetu obljetnicu izlagačkog prostora za fotografiju, Galerije Spot, prepustimo Jermanu, simbolična. Jer se, kao i u nekim ranijim prilikama, ne bavimo onime što fotografije prikazuju”, stoji u popratnom tekstu kustosice Sandre Križić Roban.

U okviru izložbe održat će se i popratni program koji uključuje radionicu izrade fotograma u suradnji sa ŠDUP-om 14. lipnja i predstavljanje novog broja časopisa Fototxt uz panel-diskusiju Sjećanja na Jermana te projekcija kratkog Jermanovog filma Film koji će možda biti nastavljen u selekciji Sare Simić, a održat će se na zatvaranju izložbe 27. lipnja.

Umjetnice se prilikom izrade radova koriste fotografskim procesom cijanotipije, odnosno monokromatski prepoznatljivog plavog otiska. Radovi se međusobno tematski razlikuju, a nastali su uz pomoć voditeljice radionice Glorije Lizde i pod mentorstvom Lane Stojićević.

Kako stoji u tekstu Sare Mikelić: “Kroz vlastite nacrte za narative autorice nude prošireno shvaćanje raznolikih tema i motiva koji se bave tradicijskim običajima u suvremenom kontekstu, imaginarnim situacijama, obiteljskim nasljeđem, te specifičnim aspektima interijera i eksterijera.”

Svoje radove izlažu: Marija Bare, Jelena Jurčević, Hana Kalebić, Matea Križanović i Đina Radulj. Prilikom otvorenja zakazano je vodstvo i razgovor s autoricama.

Izložba ostaje otvorena do utorka, 27. svibnja, a više informacija možete pronaći na ovom linku.