U toj su posljednjoj etapi u suradnji s Kulturnom redakcijom Radio Studenta producirani audioprilozi o nekadašnjem prostoru Galerije suvremene umjetnosti (Petra Galović), izlagačkom prostoru Haustor (Franka Štrkalj), prostoru radne zajednice umjetnika Podroom (Ivana Završki) te prostoru Galerije proširenih medija (Tereza Kelam). Također su provedena istraživanja o nekadašnjoj Galeriji Križić Roban i Galeriji Doma JNA.

U sklopu predstavljanja projekta održat će se razgovor s autoricama audiopriloga i jednim od nekadašnjih voditelja Galerije Križić Roban, Nenadom Robanom, te predstaviti novi web sadržaji. Posjetiteljima će također biti omogućeno preslušavanje audiopriloga (putem QR kodova) te pregledavanje odabranih publikacija.

Projekt Kodirani prostori platforma je za mapiranje iščezlih sadržaja koja se bavi istraživanjem izlagačkih prostora u širem smislu, metodom mapiranja putem QR kodova postavljenih na trajnim spomen pločama te formiranjem digitalnog arhiva na webu. O prvoj etapi projekta Kodirani prostori , povodom predstavljanja publikacije u Booksi, pisala je Marija Krstanović.

Više o projektu možete saznati ovdje, a detalje o događaju ovdje.

Prvi razgovor se održava 28. veljače u 19 sati.

U galeriji Podroom Kulturnog centra Beograda (KCB) od 25. kolovoza do 17. rujna bit će održana izložba Slavena Tolja, jednog od značajnijih hrvatskih suvremenih umjetnika, dugogodišnjeg voditelja dubrovačke Art radionice Lazareti i aktualnog ravnatelja Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci.

U galeriji Podroom Tolj će predstaviti performativnu svjetlosnu instalaciju, koja je ranije ove godine bila izložena u riječkoj galeriji SIZ i zagrebačkoj AŽ, a koja se ostvaruje u suodnosu svjetla, tame i posjetitelja. Autor je ovu instalaciju zamislio kao “pretekst za kolektivni performans”, smještajući u posve zamračeni prostor dva međusobno udaljena izvora interaktivne rasvjete, koja se pale i gase ovisno o kretanju posjetitelja. Zbog specifičnog razmještaja rasvjete posjetitelji mogu vidjeti jedni druge samo na određenoj udaljenosti, krenu li se približavati jedni drugima svjetla se gase. Iako se u radu u prvom planu nudi interpretacija po kojoj bliskost ometa percepciju, te da jedni druge bolje vidimo samo s distance, na doživljajnoj razini posjetitelj je prepušten sam sebi, vlastitom viđenju i tumačenju i u tom kontekstu rad funkcionira kao niz pojedinačnih dojmova koje svaki posjetitelj iznese sa sobom iz izložbenog prostora nakon susreta s radom.

Na izložbi u Beogradu bit će prikazani i dokumentaristički materijali koji prikazuju pojedinačne primjere nacionalizma u Hrvatskoj i Srbiji, a koji su predstavljeni kao opći modeli ponašanja. Tolj je posljednji put samostalno izlagao u Beogradu 2004. u galeriji Remont kada je predstavio radove koji su govorili o rješavanju osobnih konflikata, unutrašnjih trauma i nesporazuma – važnim fokusima njegova stvaralaštva.

Izložba u galeriji Podroom nastala je kao rezultat suradnje različitih kulturnih institucija i pojedinaca iz Hrvatske i Srbije, u kojoj su, pored KCB-a, u protekle dvije godine sudjelovali umjetnici koji žive i rade u Dubrovniku, Beogradu, Zagrebu, Novom Sadu, potom Udruženje građana Kontra, Kiosk platforma za savremenu umetnost, Art radionica Lazareti i galerija Otok iz Dubrovnika, te riječki MMSU. Prva u nizu izložbi u okviru te suradnje bila je Grad je mrtav. Živeo grad 2014. godine u galeriji Podroom na kojoj je predstavljena dubrovačka umjetnička scena. Godine 2015. uslijedila je povratna gostujuća izložba Tuđe haljine u galeriji Otok u Dubrovniku.

Na istaknutoj poveznici možete pogledati video intervju sa Slavenom Toljem, nastao 2014. u okviru projekta Abeceda nezavisne kulture koji su partnerski realizirali SEEcult.org, Booksa.hr i Kulturpunkt.hr.

Otvorenje izložbe Nes(a)vršene strukture na kojoj će svoje radove predstaviti grupa autora iz Hrvatske i Srbije održat će se u petak, 29. siječnja u Galeriji SC s početkom u 20 sati. 

Otvorenju će u četvrtak, 28. siječnja, u 18 sati prethoditi javni razgovor dvaju umjetnika, Vlade Marteka i Raše Todosijevića koji će iz svojih perspektiva u direktnom dijalogu razgovarati o temi nes(a)vršenosti. 

Nes(a)vršene strukture su suradnja koja se u posljednje dvije godine gradi i razvija između umjetnika, kustosa i institucija iz Hrvatske i Srbije, a koju su inicirale Galerija SC (Kultura promjene, SC, Zagreb) i Galerija Podroom (KCB, Beograd). Istraživački proces kroz koji su prošli pozvani umjetnici (Fokus Grupa, Aleksandar Jestrović Jamesdin, Vladimir Miladinović, Marina Paulenka & Borko Vukosav i Marko Tirnanić), kustosi (Zorana Đaković Minniti, Marta Kiš, Karla Pudar) i drugi pojedinci, bio je podjednako nes(a)vršen s obzirom na opetovano suočavanje sa svim nesavršenostima kako institucionalnih, tako i osobnih pozicija unutar sustava djelovanja te na njihovu stalnu poziciju neistraženog i hermetičnog. Komparativnim pristupom ova suradnja imala je za cilj, između ostalog, upotpuniti međusobni pregled o regionalnim umjetničkim strujanjima i pridonijeti međusobnoj povezanosti. 

Nakon prve faze koja je bila predstavljena u prosincu 2014. godine u Galeriji Podroom Kulturnog Centra Beograda, pozvani umjetnici na izložbi u Galeriji SC predstavljaju nove produkcije umjetničkih radova posebno osmišljenih za ovu priliku.

Izložba je otvorena do 6. veljače, radnim danom od 12 do 20 sati te subotom od 10 do 13 sati, a više potražite na službenoj i Facebook stranici.

Izložba Misliti film je 2013. godine bila organizirana u okviru projekta Cinemaniac, a u Beogradu se od 22. listopada do 14. studenog predstavlja u ponešto izmijenjenom izdanju, ovoga puta uz sudjelovanje grupe Doplgenger i Dubravke Sekulić, te uz umjetnike i umjetnice kao što su Rä di Martino, Tim Etchells, Cameron Gainer, Ellie Krakow, Vladislav Knežević, Dalibor Martinis, Mario Pfeifer i Sarah Wood. 

“Izložba pristupa ideji filma kao kompleksnom i razvijenom sistemu reprezentacije, filmskim kodovima i konvencijama koji oblikuju dominantan poredak, a film je shvaćen kao ‘tehnologija društva’, spoj materijalnog i konceptualnog aparata, ideologije i tehnologije filma i kinematografije kao društvene institucije. Izdanje +2 u galeriji Podroom bit će dopunjeno radovima grupe Doplgenger i Dubravke Sekulić, koji se svatko na svoj način, također bave slikom, njenim kodovima, efektima koji nastaju uslijed njene standardizacije i njenim nastankom u procesu kreiranja narativa”, piše Branka Benčić u predgovoru izložbi Misliti film +2 koju je za Galeriju Podroom priredila zajednički sa Zoranom Đaković Minniti.

Izložba je, kao što je već istaknuto, realizirana u sklopu projekta Cinemaniac, pratećem programu Pulskog filmskog festivala, a predstavlja istraživačku platformu koja propituje veze filma, pokretnih slika i suvremene umetnosti. 

“Radovi svih odabranih ujmetnika i umjetnica predstavljaju prostore konstrukcije i istraživanja poetike i estetike filma, prostore kina ili filmske slike, a konceptualne odrednice koje slijede predstavljaju okvir za radove koji formiraju specifičan odnos prema ideji filma kao mjestu u kojem se reflektiraju aspekti društva, ideologije, kulture, gdje film postaje resurs, riznica, skladište. Svi umjetnici su izgradili specifičan senzibilitet kroz koji progovaraju kritička refleksija ili uznemirenost, kao i analiza konteksta referentnog/korištenog medija (filma, videa, televizije), a radovi ukazuju kako su filmski način mišljenja, iskustvo gledanja filmova, filmski jezik, historija, teorija i estetika filma oblikovali ujmetničke prakse i naš svakodnevni pogled na svijet, dok su umjetnici izgradili specifičan izraz putem kojeg progovaraju kritička refleksija, uznemirenost ili analiza konteksta”, dodaje Benčić.

Branka Benčić nezavisna je kustosica i likovna kritičarka, pokretačica platforme Cinemaniac/Misliti film, serije Kino umjetnika u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu i umjetnička direktorica Apoteke – prostora za suvremenu umjetnost u Vodnjanu.

Više o projektu potražite ovdje.

Nesrazmjer medijske slike Dubrovnika i stvarne socijalne, ekonomske, političke i kulturne situacije u Gradu sve je veći, a prva panel diskusija 26. rujna bavit će se borbom protiv problematičnih privatizacija javnih dobara kroz primjer građanske inicijative Srđ je naš. Kroz primjer borbe za Srđ, razgovarat će se i o aktualnom projektu Beograd na vodi. Druga panel diskusija, 27. rujna, posvećena je nasljeđu pjesnika Milana Milišića, jedne od prvih žrtava napada JNA na Dubrovnik, i bavit će se odnosom politike i umjetnosti prema njemu danas, kako u Hrvatskoj, tako i u Srbiji. Njemu će biti posvećen i jedan dio izložbe. Publika će moći vidjeti i posljednje fotografije Pava Urbana, dubrovačkog fotografa koji je izgubio život bilježeći razaranje grada tijekom napada JNA.

Na izložbi sudjeluju Antun Maračić, Pasko Burđelez, Ivana Jelavić, Ivana Pegan Baće, Viktor Daldon, Luko Piplica, Ana Požar Piplica, Tina Gverović, Ben Cain, Mara Bratoš, Ervin Babić, Marko Ercegović, Dario Kulišić, Marija Grazio, Stjepan Grbić, Ana Opalić, Mario Cvjetković, Marija Pende, Karmen Dada, Ivona Vlašić, Ivana Selmani, Božidar Jurjević i Slaven Tolj, ujedno i kustos izložbe.

Za arhiv i tekstove zaduženi su Mario Kopić, Srđana Cvijetić i Rozana Vojvoda. Izložbu u trajanju od 25. rujna do 18. listopada organiziraju Art radionica Lazareti, Udruženje građana Kontra i Platforma za savremenu umetnost Kiosk iz Beograda.

Izvor: Kontrapress

Video fragmenti Ane Hušman (spoj triju video radova) Razglednice i film te trideset kolaža Marka Tadića Borne by the birds govore o procesima konstruiranja značenja i smisla, simbolima, migracijama, mogućnostima i nemogućnostima, melankoliji, fantazijama i fiktivnoj budućnosti.

“Radovi Ane Hušman i Marka Tadića fokusiraju teme naracije, sjećanja, uspomena, udaljenosti, čežnje i putovanja, ili možda preciznije, migracija. Jer, ta putovanja nemaju nikakve veze s također devetnaestostoljetnim izumom – turizmom. Rekla bih da je predmet njihova interesa proces fikcionalizacije unutar kojega sjećanje postaje održivo a pamćenje stvara simbole u smislu identitetnih odrednica. Oboje, nimalo slučajno, koriste postupak animacije. Animirati znači učiniti nešto živim, pokrenuti nepokretno, ili doslovce opremiti nešto dušom”, zapisala je Leonida Kovač povodom izložbe Razglednice održane u svibnju u zagrebačkom Studentskom centru.

Filmovi Ane Hušman – Nogomet i Ručak – bili su prikazani prošle godine na Oktobarskom salonu, a na ovogodišnjem, u okviru prezentacije Živog arhiva – Perpetuum mobile, sada se može pogledati i rad Marka Tadića.

Izložba ostaje otvorena do 7. prosinca.

Izvor: KCB / Fotografija: Ana Hušman, Razglednice