Iva Posoli u pratećem tekstu pojašnjava kako su fotografije nastale u doba pandemije, a tematiziraju poimanje slobode, prostora stvaranja i percepciju gledatelja. Izložba promišlja koncepte vremena, promjene, ubrzanog života i autorskog rada u nepredvidivim i neočekivanim okolnostima.

Darko Bavoljak (1961.) završio je studij snimanja na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Već tijekom studija bio je aktivan na zagrebačkoj sceni, a radovi su mu objavljivani u Poletu, Studenskom listu, Svijetu, Startu i drugim tadašnjim novinama, časopisima, monografijama i publikacijama.

Više informacija pronađite ovdje.

Umjetnik se u ožujku 2025. predstavio pulskoj publici u Galeriji NOVO projektom T.F.I.D. (The Future is Dead) u kojem njegovu distopijsku viziju budućnosti dopunjuje još nekolicina autora. U organizaciji L.A.E. XXI, Quist će u Labinu prezentirati samostalnu izložbu koja se bavi odnosom ljudi i “mašina”.

Damir Stojnić u popratnom tekstu ističe kako embryoroom “stvara mračno-vizionarske filmove i glazbu, koji se bave tematikom bliske budućnosti. Središnji rad, srce njegove izložbe, film je naziva Zli duh, koji je popraćen i skulpturalnim elementima kroz koje umjetnik i njegov dugogodišnji suradnik, arhitektonski dizajner Paul Stein, razotkrivaju svoju ‘pobjedonosnu utvaru’, kao poliedarsku skulpturu osvijetljenu krvavo crvenom iluminacijom, čiju onostranu dimenziju naglašavaju samim naslovom izložbe.”

Edward Paul Quist je redatelj scenarist, producent, skladatelj, dizajner zvuka, fotograf i dokumentarist koji se u svome radu bavi se istraživanjem elektroničkih i biomorfnih slika, eksperimentalnom naracijom i zvukom. Susrećući se na sjecištu podsvijesti i takozvane stvarnosti, Quistov rad je neklasificiran i lišen žanrovskih konvencija.

Marko Marković ubrzo nakon što je diplomirao slikarstvo 2007. slikarstvo u klasi profesora Gorkog Žuvele na splitskoj Umjetničkoj akademiji, svoj izraz pronalazi ponajprije u performansu i performativnim formama koje uključuju sudjelovanje publike, kao što je happening, akcije i intervencije u javnom prostoru. Kroz njegove radove vidljivo je da je za Markovića performans simbolički čin i sredstvo kojim će, između ostaloga, upozoravati na nepravde i okrutnosti suvremenog društva.

Selekcijom radova za izložbu u Galeriji Lamparna Marko Marković stvara ambijentalnu instalaciju čiju formu čine zvuk, slika i prostor, pritom koristeći dokumentaciju (fotografije, video) performansa iz serije Samojed koju postavlja u odnos prema zvuku (npr. rika tigra zatvorenog u kavez i lišenog slobode), čime stvara paralelu te generira novu atmosferu.

Kako bi posjetiteljima Galerije Lamparna i “u živo” ilustrirao potonje, autor će na otvorenju izložbe izvesti audio performans.

Ovom izložbom ujedno započinje treća, posljednja sezona ciklusa izložbi pod zajedničkim nazivom V.I.T.R.I.O.L., koju koncepcijski potpisuje voditelj Galerije Lamparna Damir Stojnić, a kojom se problematiziraju relacije između alkemije, kao umjetnosti pretvorbe, i samog umjetničkog čina kao nositelja transmutacionih premisa. 

Izložba će gotovo retrospektivno prikazati dosadašnji Dundarin opus, koji se sastoji od velikog broja začudnih objekata i kolaža na rubu zazornog, kao i vrlo upečatljivih video radova, kojima ovaj umjetnik vrlo radikalno propituje estetske kanone te prividnost lijepog i ružnog.

Davor Dundara (Rijeka, 1976.) uz Krešu Kovačičeka, Tajči Čekadu, pok. Nedu Šimić-Božinović i Damira Stojnića bio je član udruge RI Performers Syndicate, a osim vizulane umjetnosti bavio se i glazbom. 

Izložba ostaje otvorena do 7. travnja 2018.

Unutar programa V.I.T.R.I.O.L. sama se od sebe nametnula ideja “Dvojnog kabineta” kao “podružnica” osnovnog koncepta problematiziranja relacije na pravcu između Umjetnosti i Alkemije, ali ne kao stereotipno sučeljavanje bliskih ili pak kontra-estetika, nego više kao svjedočenje međuljudskih odnosa koji su se paralelno razvijali u istom prostor-vremenu, a prožeti su kreativnim i vizionarskim ispoljavanjima kojima su, ovim konceptom “hermafroditizirane” individue, ostavile snažan pečat na kulturni prostor iz kojega proizlaze. I za newtonovskim, empirističkim kozmosom intoksicirane znanstvenike nije više toliko nevjerojatna postavka da Univerzumom vladaju inteligentne Sile, izvan mogućnosti ljudskog poimanja. Ne radi se ovdje ni o kakvu sentimentalizmu, niti memorabilijskoj lamentaciji za “dobrim, starim vremenima”. Ovdje se radi o praćenju sinhronizama, opetovanju situacija koje nanovo iskrsavaju kao nedokučiva  nužnost u isto tako nedokučivom poretku stvarnosti.

Pauletta će se predstaviti serijom objekata iz ciklusa Apnea kojima stvara audio – vizualnu, ambijentalnu instalaciju, dok će Šumonja izložiti ciklus velikih slika na platnu Potraga za izgubljenim pastirom nastalih za njegova boravka u Sjedinjenim Američkim Državama. Sasvim heterogeni koncepti i poetike ovih dvaju autora odjednom se spajaju u “retorti” Lamparne kao podjednako potrebni ingredijenti nekog novog, još uvijek neznanog, i vjerojatno, puno složenijeg “kemijskog” spoja. Vrijeme posjeduje strahoviti metabolizam. Kažemo “vrijeme guta sve”. Zbog toga će otvorenje ove izložbe predstavljati pred-solsticijsku “saturnaliju” koju zajednički potpisuju ovo dvoje autora i Labin Art Express XXI. 

Ovom izložbom završava se prvi dio ovogodišnjeg ciklusa izložbi V.I.T.R.I.O.L., koji se nasatavlja u listopadu, samostalnom izložbom barda hrvatske avangarde, šamana i antimuzeologa Vladimira Dodiga – Trokuta. 

Portretima pripadnika kolumbijskih lokalnih zajednica i njihovih domova oko jame jednog od najvećih rudnika ugljena na svijetu, El Cerrejon prikazuje izravan negativan socio-politički utjecaj iskorištavanja prirodnih resursa. Upravo ugljenom iz Kolumbije dijelom se koriste postojeće termoelektrane u Plominu.

Istovremeno se može očitati stvarna cijena “jeftinog” energenta, koju plaćaju zajednice izvan našeg horizonta. Uvozom naizgled povoljnih energenta iz udaljenih krajeva svijeta, moramo biti svjesni da se uvoze i tragične sudbine pojedinaca i povijesti zajednica kojih smo rijetko svjesni ako se vodimo kratkoročnom ekonomskom računicom umjesto altruizmom i razumom. 

Povezivanjem dvaju različitih konteksta povezanih ugljenom, nastojanje je autora otvoriti komunikaciju u javnosti. Izložbom radova na “našoj” drugoj strani trgovinskog lanca Luka Tomac pitanje ugljena seli zajednici koja trpi drugačije, okolišne, posljedice. U takvom primarno ekonomskom odnosu nije teško zaboraviti na socijalne, kulturne pa čak i egzistencijalne posljedice čitavih zajednica nauštrb kojih uživamo naše blagodati.

Osim u Gradskoj knjižnici Labin, dio izložbe bit će postavljen i u prostoru Galerije Lamparna. Izložbu je moguće pogledati do 30. ožujka. Izložbu organiziraju udruge Zelena Istra, Zelena akcija, CEE Bankwatch Network i Greenpeace.