“Ovom izložbom je prezentirano 10 instalacija od kojih su, njih pet, instalacije koje su sklopljene od drvenih kubusa pravilnih oblika, različitih dimenzija, djelomično obojenih akrilnim bojama u procesu impulsivnog, energičnog nanošenja komplementarnih boja. Isprepleteni kubusi stvaraju prostornu instalaciju dijametralno suprostavljenih silnica, dinamične kompozicije koja se nalazi u napetoj interakciji s galerijskim međuprostorom. Instalacije imaju tendenciju prividnog osvajanja dimenzije više u fizikalnoj kategoriji suprostavljenog vremena i prostora, koje ‘osvajaju’ nevidljive energije novokonstruiranog međuprostora. Taj čin intuitivne produkcije međuprostora nazvala bih instinktom za kvantnu realnost. 

Preostalih pet radova su digitalne instalacije stoga što je umjetnik iskoristio stare fotografije, koje je snimio 2011. godine za vrijeme boravka u New Yorku Na tim fotografijama je ponovo intervenirao 2016. godine stvarajući selektiranjem, novi koncept i umjetničko dijelo. Iz tih starijih fotografija, koje prikazuju arhitekturu New Yorka ili samo neke njene dijelove, on ih je digitalno preklapao, rezuckao, reducirao njihove motive do krajnje točke prepoznatljivost, filtrirao i kolažirao kako bi konačni prikaz ručno ili kompjuterski bojao, slikao i stvarao novu realnost, dajući joj osobni, završni, emotivno-mentalni pečat sadašnjosti. Time je završio dugotrajni proces stvaranja, odnosno projektiranja umjetničkog dijela u novu, obrnutu percepciju van okvira. 

U tim radovima nije bitna niti estetika, niti gesta već koncept i društveni sadržaj odnosno trangresija ideje koja provocira gledatelja na razmišljanje i introspekciju. S ovim ciklusom radova Željko pokreće pitanje ideologije i socijalne intervencije. Biti van okvira jest iskonski nagon mnogih kreativnih pojedinaca koji su se teško nosili sa gravitacijom strogo definiranih, društvenih normi. Biti van okvira znači biti kreativan i stvarati drugačiji svijet, a to je mukotrpna staza za svako senzibilno biće”, piše u predgovoru izložbi Kristina Tamara Franić.

“Glavni je protagonist serije fotografija Željka Jančića-Zeca Memories (2015.)  duh nevinosti i ljepote, koji katkad podsjeća na skupinu ‘Carska riba’ Marka Twaina, a katkad na junakinju njegove najomiljenije i uopće najbolje knjige Personal Recollections of Joan of Arc. / Osobna sjećanja Ivane Orleanske. Ova djela, oslobođena tekstualnih elemenata, posjeduju lakoću i prozračnost koju doživljavamo čitajući dobru knjigu. Njihova eterična kvaliteta izaziva literarne asocijacije krhkosti i ljupkosti”, piše u predgovoru izložbi Renée Gadsden. 

Željko Jančić Zec diplomirao je fizičko kazalište na Amsterdamse Hogeschool voor de Kunsten de Theaterschool u Nizozemskoj. Djeluje kao multimedijalni umjetnik, nastupao je i izlagao u mnogobrojnim projektima u Europi i Americi, a producirao je i nekoliko kratkih filmova koji su uspješno prikazani na međunarodnim filmskim festivalima. Karakteristika Jančićevog umjetničkog rada jest stvaranje umjetnosti s ciljem istraživanja. Bavi se pitanjima svakodnevnog života, ljudske situacije te stanja i složenosti postojanja. U radu u izvedbenim umjetnostima Jančić je razvio “fotografsku i kinematografsku perspektivu”. Početkom 2000 godine, fotografija i video bitan su i stalan dio njegovog umjetničkog djelovanja. Producirao je nekoliko ciklusa fotografija: Piedina, Treno terreno, Showroom, The ghost has no home, Urban leisure, Blind through life. Ovakav rad otvara mu mogućnost da se igra s obje različite filmske tehnike, i daje mu razne mogućnosti izražavanja i izvođenja. Producirao je nekoliko kratkih eksperimentalnih filmova koji se uspješno prikazuju na međunarodnim filmskim festivalima pod nazivom: Waterish, The Second Man, Comeback, Blind through life. Dobitnik je nagrade za film Waterish na međunarodnom festivalu Choreographic Captures International Competition 2008 Joint Adventures te za film The Second Man na 41. festivalu KRAF u Rijeci. 

Izložba ostaje otvorena do 25. kolovoza. 

Izložba će biti otvorena u galeriji Knežev dvor, Rab, Trg Municipium Arba 2, u subotu, 19. srpnja, u 21 sat.

Mirna Sišul rođena je 1977. godine u Rijeci. Završila je školu za primjenjenu umjetnost , a potom diplomirala na  Akademiji primjenjenih umjetnosti u Rijeci. Ima status samostalnog umjetnika. Dobitnica je više nagrada za slikarstvo. Djela joj se nalaze u mnogim javnim i privatnim zbirkama diljem svijeta. SexLocals Članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika HZSU, Hrvatskog društva likovnih umjetnika: HDLU Istre, Zagreba i Rijeke.

Izložba ostaje otvorena do 11. kolovoza.

Ovom izložbom autorica sagledava sustav društvenih vrijednosti kao trojedinstvo rada, potrošnje i doma, materijalizirajući ga u piramidi s radom na vrhu. Dom u tradicionalnom smislu je detroniziran najniže na vrijednosnoj ljestvici, a svrhovitost rada prvenstveno je u potrošnji.

Preslagivanjem vrhova piramide ambijent u kojem danas živimo postaje jedan od prostora s najvećim konzumerističkim potencijalom. Naizgledni autoričin concetto ozbiljna je poruka i upozorenje o apsurdnosti drušva obilja koje proizvodi neimaštinu – duhovnu, ekološku, humanu, dovodeći do krajnosti pitanje opstanka na Zemlji. Posljedice su to beskompromisnog laissez-fairea današnje liberalne ekonomije anacionalnog predznaka, s malobrojnim prirodnim i naseljenim oazama koje Sega aktivistički zagovara.

Lada Sega rođena je u Rijeci. Diplomirala je slikarstvo na venecijanskoj Accademia di Belle Arti 1996. godine. Magistrirala je marketing i oglašavanje na poslovnoj školi ESADE u Barceloni. Od početka umjetničkog stvaralaštva krajem 1990-ih, bavi se problematikom ekologije i ekoarta. Izlagala je i sudjelovala na tridesetak skupnih i dvadesetak samostalnih izložbi i projekata u Hrvatskoj i inozemstvu. Predstavlja Hrvatsku na Biennalu mladih umjetnika Europe i Mediterana u Rimu 1999. godine. Dobitnica je značajne međunarodne američke stipendije ArtsLink za rezidencijalni program 1999. godine. Jedna je od osnivačica udruge Ekos koja organizira međunarodni festival ekokulture EKOSUSAK na otoku Susku. Članica je HDLU-a Rijeka. Živi i radi u Barceloni i na otoku Susku.

Kustosica je izložbe, koja ostaje otvorena do 27. lipnja, Sabrina Žigo.