Izložba Moha u Tritonu sastoji se od serije crteža, video radova, dok će sama autorica izložbe svakodnevno unutar radnog vremena galerije boraviti u prostoru galerije a posjetitelji će s njom  moći razgovarati o iskustvima njezinog rada na ovom projektu. Moha u Tritonu je izložba radnog procesa i završne faze izrade dokumentarne vizualne reportaže. Za potrebu izložbe autorica je intervjuirala posadu broda BŠ – 72 Andrija Mohorovičić koja je u sklopu misije Triton spašavala izbjeglice na Mediteranu u organizaciji Frontexa. (Moha je interno skraćeno ime tog broda)

Narativne cjeline opisuju najznačajnije događaje: protokole spašavanja, teškoće, opasnosti, ugodne i neugodne trenutke. Autorica je reportažno zapisivala radnje koje je izvodila posada za vrijeme plovidbe te bilježila i njihovu svakodnevicu. Razne faze realizacije projekta uključivale su dogovaranje s MORH-om i Frontexom, razgovore s pripadnicima MUP-a, upoznavanje sa stručnom navigacijskom te pomorskom terminologijom.

Autorica je na brodu boravila tri puta od čega je jednom sudjelovala u dvodnevnoj plovidbi od Splita do Visa i natrag. Pripadnici čitave posade na vrlo su slikovit način opisivali doživljaje i dinamiku događanja na brodu tijekom tri mjeseca misije sastavljene od tragičnih i potresnih događaja koji su se izmjenjivali s trenucima ponosa zbog uspješno obavljenih akcija. Sakupljen dokumentarni materijal jako dobro opisuje tu humanu misiju. Narativni radovi i skice bit će objavljeni u knjizi pod naslovom Zid Mediteran. U razgovorima joj je uvelike pomogla viša časnica mr. sc. Maja Siriščević, pukovnica Hrvatske ratne mornarice, ujedno i likovna pedagoginja po struci.

Ono što čini izložbu Moha u Tritonu tako važnim projektom nisu samo ljepi crteži i priča koja teće  uzbudljivim tokom, već i  činjenica da je  autorica unijela svoja razmišljanja da bi ispričali tu priču.

Države članice ograđuju se žicama, na granicama se prakticiraju sramotne odluke rasnog profiliranja ljudi, a Europska unija sve više ulaže u obranu svojih granica, umjesto otvaranja prema drugima i pružanja zaštite osobama koje bježe od nasilja. Tako je Europska komisija predstavila u Strasbourgu prijedlog za uspostavu nove Agencije koja bi mogla biti raspoređena i bez pristanka zemlje na čije granice dolazi. 

Prema predloženome, radi se o restrukturiranju FRONTEX-a (Europska agencija za operativnu suradnju na vanjskim granicama država članica Europske unije) koja djeluje na dobrovoljnoj osnovi. Nova bi Agencija imala ovlasti pokretanja operacije zaštite granice bez pristanka zemlje čija je granica u pitanju, u slučajevima kada to zahtijevaju “interesi Europske unije”. Komisija predlaže da se za Agenciju izdvoji 238 milijuna eura za ovu godinu, čak dvostruko više od novaca planiranog za FRONTEX u 2015. godini. Proračunska sredstva nastavljala bi se postupno povećavati dok ne dosegne iznos od 322 milijuna eura 2020. godine. Do te bi godine novoformirana Agencija trebala imati tisuću stalnih članova, više nego dvostruko koliko će imati početkom sljedeće godine. 

Čelnici 28 zemalja članica Europske unije okupljaju se u četvrtak i petak, 17. i 18. prosinca, na summitu u Bruxellesu kako bi razgovarali o britanskom pitanju, migracijama, zaštiti vanjskih granica u cilju očuvanja schengenskog  prostora te borbi protiv terorizma. Teme summita bit će ubrzanje uspostave centara za registraciju i prihvat izbjeglica u Grčkoj i Italiji, jačanje nadzora na vanjskim granicama Unije te brža provedba plana o preseljenju izbjeglica u zemlje članice po utvrđenim kvotama.

Istovremeno, međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesty International izvještava da je Turska protuzakonito pritvorila desetke izbjeglica i natjerala ih da se vrate u ratnu zonu, prethodno ih odvodeći do udaljenih pritvora u kojima su držani u izolaciji i bili izloženi fizičkom zlostavljanju. Danska, zemlja koja je još u rujnu došla na zao glas zbog anti-izbjegličkih reklamnih kampanja i zatvaranja željezničkih putova, donijela je zakon koji omogućava vlastima oduzimanje izbjeglicama vrijedosti iznad 300 eura pri ulasku u zemlju, kako bi financirali troškove njihova zbrinjavanja.

Zbog svega toga, Inicijativa Dobrodošli! povodom Međunarodnog dana migranata organizira prosvjednu akciju na Markovu trgu u petak, 18. prosinca, točno u podne. Ova prosvjedna akcija dio je niza koordiniranih aktivnosti u znak solidarnosti s ljudima koji bježe u potrazi za sigurnim životom. Prosvjedi se održavaju u Austriji, Grčkoj, Italiji, Francuskoj i Tunisu. Također, točno u podne svi brodovi Jadrolinije spustit će zastave na pola jarbola i oglasiti se brodskim sirenama u lukama na Jadranu u znak žalosti za sve one koji su izgubili svoje živote u potrazi za sigurnim domom.

U subotu, 20. prosinca, u 11 sati na graničnom prijelazu Lucija-Brezovica održat će se prosvjed protiv postavljanja žice na granici između Hrvatske i Slovenije u Istri, ali i bilo gdje u Europi. 

Zbog tisuća migranata koji riskiraju svoje živote kako bi prešli Sredozemno more, Europska komisija je sredinom svibnja utvrdila hitne mjere radi spriječavanja daljnjih gubitaka ljudskih života. Mjere uključuju utrostručavanje kapaciteta i sredstava za operacije Triton i Poseidon agencije Frontex u 2015. i 2016. te pokretanje operacije zajedničke sigurnosne i obrambene politike u Sredozemlju s ciljem razbijanja mreža trgovaca ljudima i suzbijanja krijumčarenja ljudima.

Također, mjere su predvidjele mobilizaciju sustava za izvanredne situacije kako bi se pomoglo državama članicama koje se suočavaju s iznenadnim priljevom migranata te prijedlog sustava za preseljavanje širom EU-a kojim će se osigurati 20 000 mjesta raspoređenih u svim državama članicama. Do kraja 2015. trebalo bi donijeti prijedlog za trajni zajednički sustav EU-a za premještaj u izvanrednim situacijama zbog masivnog priljeva. U trenutačnim okolnostima Komisija smatra da samo Italija i Grčka ispunjavaju kriterije za aktiviranje tih mjera te predlaže premještanje ukupno 40 000 podnositelja zahtjeva kojima je nedvojbeno potrebna međunarodna zaštita (24 000 iz Italije i 16 000 iz Grčke). 

Talijanski premijer Matteo Renzi zaprijetio je u nedjelju “planom B” koji bi “naštetio Europi” ne dobije li Italija veću potporu Bruxellesa za zbrinjavanje migranata koji se iskrcavaju u Italiji i Grčkoj, prenosi Hina. Renzi smatra da je raspodjela samo 24 000 ljudi – provokacija, a UN-ov visoki povjerenik za ljudska prava Zeid Raiad al-Husein u ponedjeljak je ocijenio da Europska unija ima mogućnosti primiti milijun izbjeglica.

Kao “četiri stupa novog europskog migracijskog programa” određeni su smanjivanje motivacije za nezakonitu migraciju i upravljanje granicama, pri kojima je istaknuto jačanje uloge i kapaciteta Frontexa, potom osmišljavanje čvrste zajedničke politike azila (sustavna identifikacija, uzimanje otisaka prstiju, jačanje odredaba o sigurnim zemljama) te donošenje nove politike o zakonitim migracijama. Slijedom posljednjeg stupa, Europska komisija pokrenula je javno savjetovanje kako bi se sakupila mišljenja i ideje o nizu problema koji se odnose na gospodarske migracije, ali i o novom pristupu zakonitoj migraciji, te kako bi se preispitala Direktiva o plavoj karti EU-a. U savjetovanju možete sudjelovati na hrvatskom jeziku do 21. kolovoza. 

Uz sve goruće probleme s kojima se susreću migranti koji uspiju sigurno stići na privremeno odredište, poput dugačkog i neizvjesnog procesa dobivanja azila, institucionalnog rasizma, nemogućnosti zapošljavanja, medijske reprezentacije izbjeglica, nerješavanja pravnog statusa, manjkavih politika učenja jezika za strance, napuštanja zemlje bez dokumenta i nelegalnog prelaženja granica te policijske brutalnosti, Europska komisija je pokrenula javno savjetovanje o pitanjima prihvata i mobilnosti visokokvalificiranih migranata i članova njihovih obitelji s ciljem da EU “postane atraktivnije odredište za radnike s talentima i vještinama”. Prioriteti su jasni. Umjesto prava na slobodu kretanja, na mobilnost i migraciju gleda se isključivo s ekonomskog gledišta pri čemu su roba i kapital zaštićeniji od sloboda zajamčenih – ljudima.