Usprkos širokom dijapazonu problematike koji ova tema otvara, uzimajući u obzir recentne globalne katastrofe, ratove i ništa manje važnu financijsku krizu, fokus se stavlja na ambivalentne stavove prema nasilju kao društvenoj i političkoj činjenici.

Početna točka u razmatranju nasilja sa svim njegovim društvenim posljedicama gotovo bez iznimke kreće iz medijalizacije takozvane kulture nasilja. Novi mediji i tradicionalni mediji kao ishodišne točke pružaju i više nego podoban materijal za kritički osvrt o angažmanu koji isti (ne) ostvaruju u domeni društvene i političke odgovornosti. Unatoč kontinuiranim kampanjama raznih vladinih i nevladinih udruga širem svijeta – koje prazno odzvanjaju te ispunjavaju svoju svrhu perpetuiranjem svih vidova političke korektnosti – kulturna industrija ne napušta neiscrpne potencijale koje nasilje pruža. Osnažena vječnim problematiziranjem nasilja, produkcija sadržaja koji se izravno oslanja na nasilje i dalje nalazi svoje idealne konzumente. Bilo da se radi o uvijek rado problematiziranoj industriji videoigrica, televizijskoj i filmskoj produkciji ili već ukorijenjenoj slici žutila i moralističkog senzacionalizma srednjestrujaških medija.

No, medijski tretman nasilja predstavlja samo jedan od aspekata koji će biti pokriveni na ovogodišnjem RHSS-u. U pitanje se dovode i razni vidovi društvene regulacije, poput vojnih i policijskih aparata. U jeku recentnih vojnih akcija najrazvijenijih zemalja svijeta, pitanje političkog intervencionizma ponovno dolazi u područje javnog interesa. Konstantna izmjena geopolitičke slike u posljednjoj dekadi, s naglaskom na militarizaciji arapskog svijeta koja je izravno iznjedrila pojavu takozvanog arapskog proljeća, te pojava raznih društvenih pokreta u samim centrima političke moći (Occupy, Piratska stranka itd.) ukazuju na ambivalentno značenje nasilja u današnjem društvu kao i nove načine borbe protiv društvene regulacije.

U konačnici, terorizam kao čin nasilja koji se promeće u devastirajući oblik izravnog političkog djelovanja izdiže se u domenu simboličkog: izvođenje nasilnog čina nikada ne može biti izvan simboličkog, već upravo u njegovoj samoj srži. Kako ističu organizatori RHSS-a, usprkos konceptualizaciji nasilja kao ne-ljudskog stanja, u svjetlu razmatranja o urušavanju lakanovskog simboličkog poretka, upravo simbolički poredak organizira i strukturira nasilje. 

Uzimajući u obzir rečeno, izvjesno je da nasilje u svim mogućim kontekstualizacijama otvara razna polja interesa te je i sam cilj ove konferencije otvaranje dijaloga koji bi pokušao pronaći odgovore na već postavljena pitanja o nasilju kao društvenoj i političkoj činjenici. 

Konferencija će biti održana u Zadru od 5. do 7. rujna, prisustvovat će joj oko 90 izlagača i izlagačica iz cijelog svijeta, a kao glavni govornici najavljeni su Mark Devenney i Fred Botting. Detaljnije informacije o samoj manifestaciji kao i kompletni program možete pronaći ovdje. 

T.Ž. / RHSS / Fotografija: Tim Hussin