Iz najave: “Predavanja, radionice, atipične aturističke ture, eksperimentiranje s piratskom radio-stanicom, poezija, glazba i neizbježne radne akcije, sve nas to čeka od 7. do 10. rujna na otoku Visu. Nakon što je početkom ljeta najavljeno pokretanje Škole autonomije na jednom od naših najudaljenijih naših otoka, među čijim su suosnivačima Srećko Horvat, Goran Bogdan, Hito Steyerl, Gael Garcia Bernal, Dora Held, Marko Pogačar te mnogi drugi, sada ISSA (Island School of Social Autonomy) i službeno kreće s radom.

Inauguracija škole neće se samo pozabaviti pitanjem i praksom autonomije danas, nego i time zašto se uopće pokreće, kakva je to točno škola i što sve može biti, što to ‘dobar život’ znači u vremenima planetarne krize te kako izgraditi drugačiju budućnost kombinirajući tradicionalna znanja i moderne tehnologije.

Istovremeno, s obzirom da se 8. rujna obilježava 80 obljetnica kapitulacije Italije i oslobođenja otoka Visa – i drugih otoka i obale Dalmacije – od fašizma, Škola autonomije će dio programa posvetiti istraživanju i prezentaciji fascinantne povijesti otpora otoka Visa. Jedan od vodećih suvremenih filozofa, Franco Bifo Berardi, održat će dva predavanja, prvo u Visu pod nazivom Kako ćemo živjeti? i to na dan kapitulacije Italije (8. rujna) u suradnji s Europskim centrom za studije rata i mira u impozantnoj palači Vukašinović-Dojmi de Lupis te drugo naslovljeno Za stvaranje škole nepredvidivog (9. rujna) na plaži u Komiži.
Bifo je posljednji put javno nastupio u Hrvatskoj prije šest godina kada je zajedno s pjevačem Primal Screama Bobbyjem Gillespijem gostovao kod Srećka Horvata na Filozofskom teatru u punoj dvorani HNK-a. U međuvremenu je redovito posjećivao Vis i sudjelovao u stvaranju Škole. Na hrvatskom jeziku nedavno je objavljena njegova knjiga Pobuna: O poeziji i financijama, a najavljena viška predavanja prava su filozofska poslastica.

Umjetnički kolektiv !Mediengruppe Bitnik također je dio Škole i dolaze iz Berlina da bi zajedno s Gordanom Savičićem i Selenom Savić vodili neobičnu aturističku turu 1 zvjezdice (baziranu na recenzijama lokacija otoka Visa s jednom zvjezdicom). !Mediengruppe Bitnik poznati su po ometanju nadzornih kamera, postavljanju prislušnih uređaja u zgradu opere radi prenošenja izvedbe u vanjski svijet, slanju paketa s kamerom Julianu Assangeu u ekvadorsku ambasadu u Londonu i mnogim drugim intrigantnim radovima. U sklopu Škole predstavit će se i početno eksperimentiranje s piratskom radio stanicom na otoku.

U povodu 80. obljetnice oslobođenja otoka Visa od fašizma, filozof Srećko Horvat će održati ‘antifašističku turu Komižom’ kroz zaboravljene ili potisnute povijesne lokacije, kao i danas postojeće tragove herojskog otpora otočana, dok će se uz suradnju s Gradom Komiža i Turističkom zajednicom grada Komiže, u subotu, 9. rujna održati prigodna proslava oslobođenja otoka Visa pod nazivom Vinceremo – Vederemo!, večer antifašističke poezije i glazbe na lokaciji gdje je 1943. u borbi s fašistima herojski poginuo Nikola Marinković ‘Top’. Naziv tog programa dolazi od jednog događaja s početka fašističke okupacije Visa. Dok su talijanske trupe pristizale 30. travnja 1941. godine, domaće stanovništvo palilo je logorske vatre na većim brdima te su sva sela bila išarana antifašističkim grafitima. Talijanske slogane viška je mladež precrtavala, dodajući Vederemo (‘vidjet ćemo’) talijanskom Vinceremo (‘pobijedit ćemo’). Otpor fašističkoj vlasti pojavljivao se u mnogim oblicima.

Na godišnjicu Oktobarske revolucije 1942. godine, Nikola Marinković ‘Top’, sin siromašnog ribara, popeo se na vrh pedesetmetarskog zvonika komiške crkve ‘Muster’ i razvio crvenu zastavu. Iako je mladić uspio pobjeći rafalnoj pucnjavi bijesnih talijanskih trupa koja je uslijedila, kasnije su ga ubili. Na ulici na kojoj je ubijen, do 90-ih je stajala spomen-ploča, međutim, ona je, kao i mnoge druge ploče posvećene tom povijesnom periodu i borbi otočana, srušena. Upravo na toj lokaciji održat će se proslava oslobođenja otoka uz prigodan program na kojem će antifašističku poeziju i zaboravljene borbe otoka Visa čitati glumci Milivoj Beader i Bruna Bebić, uz domaće snage s otoka i pokoje iznenađenje. Kao zaokruženje četverodnevnog programa na kraju će se održati radna akcija u šumi na brdu gdje uporna skupina iza ovog poduhvata gradi Školu autonomije.”

Ulaz na sve programe je besplatan. Detaljan program dostupan je ovdje.

Program nove sezone Filozofskog teatra – multidisciplinarnog diskurzivnog programa koji je posljednjih godina ugostio Thomasa Pikettyja, Vanessu Redgrave, Terryja Eagletona, Margarethe von Trotta, Juliju Kristevu – predstavili su njegov urednik i voditelj Srećko Horvat i Dubravka Vrgoč, intendantica HNK u Zagrebu. 

Prvo od potvrđenih gostovanja održat će se 30. listopada, kada u Zagreb stiže Tariq Ali, i time vraća dug za nastup otkazan krajem prošle godine, s time da će ovoga puta biti izveden i njegov dramski tekst Nove avanture Don Quijotea u produkciji HNK-a i režiji Paola Tišljarića.  

U narednim mjesecima, s datumima koji tek trebaju biti potvrđeni, očekuju nas gostovanja uglednih poljskih sociologa Zygmunta Baumana i Aleksandre Jasińske Kanie, a potom i razgovor Franca Berardija Bifa s Bobbyjem Gillespiem, vođom škotske rock-grupe Primal Scream, a koji onedavno stvara upravo pod utjecajem tog talijanskog filozofa. Svijet teško da se može snaći bez ekonomije pa se stoga očekuje da će gostovanje bivšeg grčkog ministra financija Janisa Varufakisa izazvati poseban interes publike, ističu iz Filozofskog teatra.

Prigoda je iskorištena i za predstavljanje posebnog izdanja HNK-a, knjige Alaina Badioua Rapsodija za teatar, kao i za najavu dugoočekivane izvedbe Antigone Slavoja Žižeka, koja će u režiji Angele Richter biti izvedena sljedeće godine.

“U sveopćoj atmosferi raspada svih društvenih vrijednosti, od jačanja nacionalizma diljem Europe sve do Donalda Trumpa, upravo bi Filozofski teatar – kroz spoj radikalne ekonomije, filozofije, a ovaj put i rocka – trebao ponuditi nove alternative i pogled na svijet koji nam nerijetko nedostaje ovdje u Hrvatskoj”, izjavio je Srećko Horvat.

Izvađeni iz gomile dugoročni je projekt Instituta za trajanje, mjesto i varijable koji je svoja prijašnja izdanja imao u Zagrebu, Beogradu, Ljubljani i Pragu. Serija seminara Neočekivani susreti u okviru projekta dovodi u vezu teorijske, istraživacke i umjetničke projekte i prakse stvarajući prostor za uspostavu novih i neočekivanih poveznica.

Inicijalno baziran na čitanju fenomena i koncepata koji se pojavljuju unutar umjetničke, kustoske, i intelektualne prakse u Jugoslaviji tijekom 1960-tih i 1970-tih, projekt se otvara prema široj raspravi o pitanjima zajedništva, solidarnosti, dionizijskog socijalizma, egzodusa, rekonfiguracija ideja vidljivosti i produktivnosti, performativnosti i odgođene publike, i njihovih rezonanci u različitim geografijama i temporalnostima.

Prvi dio seminara vodi kustosica i povjesničarka umjetnosti Jelena Vesić a u drugom dijelu slijedi predavanje talijanskog filozofa i pisca Franca Berardija Bifa.

Seminar, u organizaciji DeLVe | Instituta za trajanje, mjesto i varijable, održava se 9. srpnja od 18 do 21 sat u velikoj dvorani Pogona Jedinstvo. 

Izvor: POGON

Inicijalno baziran na čitanju fenomena i koncepata koji se pojavljuju unutar umjetničke, kustoske, i intelektualne prakse u Jugoslaviji tijekom 1960-ih i 1970-ih, projekt se otvara prema široj raspravi o pitanjima zajedništva, solidarnosti, dionizijskog socijalizma, egzodusa, rekonfiguracija ideja vidljivosti i produktivnosti, performativnosti i odgođene publike, i njihovih rezonanci u različitim geografijama i temporalnostima.

Nadolazeći seminar Neočekivani susreti III dovodi u vezu pitanja lijenosti, neproduktivnosti i egzodusa kroz prizmu umjetničke prakse s jedne strane te kroz razmatranje istih tema u kontekstu suvremenih uvjeta proizvodnje, ekonomije i krize, konflikta ideja produktivnosti i lijenosti u Europi sada podijeljenoj na “produktivni” Sjever i “lijeni” Jug.

Prvi dio seminara vodi kustosica i povjesničarka umjetnosti Jelena Vesić, a u drugom dijelu slijedi predavanje talijanskog filozofa i pisca Franca Barardija Bifa. 

U izlaganju Izložba o radu i lijenosti: Generalna proba, beogradska kustosica, kulturna aktivistkinja i autorica Jelena Vesić će se baviti sučeljavanjem figura udarništva, entuzijazma, marljivosti i radoholičarstva s figurama lijenosti, štrajka i obustave rada. Slike rada i lijenosti će biti tematski vezane za politički prostor socijalističke Jugoslavije 1950ih, 1960-ih i 1970-ih godina i to prije svega za popularnu ikonografiju udarništva u medijskom i društvenom prostoru, kao i izraze i predstave lijenosti u kontekstu tzv. Novih umjetničkih praksi 1960-ih i 1970-ih godina.

U predavanju naslovljenom Money, Semiocapital and the Infinity of Language, talijanski pisac, aktivist i teoretičar Franco Berardi Bifo govorit će o procesu financijske apstrakcije iz perspektive povijesti poetskog jezika dvadesetog stoljeća. Prema Bifu, agonija financijskog kapitalizma može imati različlite ishode: stvaranje totalitarnih modela potčinjavanja tijela i jezika matematičkom nasilju duga ili pak finalni kolaps kapitalističkog modela i egzodus, odnosno proliferaciju ne-novčanih formi društvene proizvodnje. Predavanje će se kretati između nekoliko osi: pojmova novca, duga i nelikvidnosti u kapitalizmu kao semiotičkoj formi; deteritorijalizacije – od moderne buržuazije do predatorske virtualne klase; inkompatibilnosti financijskog modela i društvenog tijela; pitanja granica, jezika i prostora poezije oslanjajući se na rad P. Virna i L. Wittgensteina.

Organizator je Institut za trajanje, mjesto i varijable – DeLVe, a događaj će biti održan u ponedjeljak, 9. srpnja od 18 do 21 sat. Ulaz je besplatan.