Borislav Božić, predsjednik Fotokluba Rijeka, u predgovoru izložbi piše: “Koncept ove izložbe prati kontinuitet aktivnosti Fotokluba Rijeka kroz cijelo 20. stoljeće i ova dva desetljeća 21. stoljeća. Fotoklub Rijeka je, ne samo u dimenziji Rijeke već i cijele Hrvatske pa i šire, važan fotografski rasadnik kvalitetnih autora koji su ušli u antologiju nekadašnje jugoslavenske, a danas hrvatske fotografije. Hobistička fotografija, neki je nazivaju i amaterska, ima važnu i društvenu i artističku ulogu pa u tom smislu tu fotografiju, koja se radi iz ljubavi u Rijeci, možemo pratiti od osnivanja prve fotografske sekcije krajem 19. stoljeća. (…) Danas se Fotoklub Rijeka stručnim radom i programskim konceptom profilirao u ozbiljnu instituciju koja je prevladala hobističku platformu i sasvim ozbiljno i kompetentno djeluje u svim aspektima fotografskoga stvaralaštva. Svojim javnim djelovanjem formirao se u referentni centar za fotografsko stvaralaštvo na širem području. Vrijednost Kluba je što okuplja sve dobne skupine. U radu ne pravimo distinkciju između profesionalne i hobističke fotografske platforme, već promatramo fotografiju kroz kategoriju dobroga i lošega stvaralaštva. Pokrenuli smo Festival riječke fotografije PHOTORI, te Festival fotografije za mlade Život je lijep koje već niz godina provodimo.”

Rijeka živi fotografiju od njenih početaka kroz putujuće fotografe, a onda i kroz niz sjajnih fotografskih ateljea i studija koje su osnivali vrsni fotografi i fotografski poduzetnici. Predmet ovoga istraživanja i izložbe je hobistička fotografija, fotografija koja se radi iz ljubavi – bez primisli zarade i biznisa. 

Fotoklub Rijeka kao sljednik prvih riječkih organiziranih hobista neprekidno djeluje kao okupljalište i rasadnik fotografskih autora. Proživio je sve društvene i organizacijske nevolje i do danas je opstao u kontinuitetu. Vrlo je ugledna institucije koja ima Galeriju Principih, muzejsku zbirku fotografske opreme i pribora, Sekciju analogne fotografije i Sekciju mladih. 

Pored Fotokluba Rijeka trenutno u Rijeci djeluje i  Fotoklub Color, Analogni fotoklub u Studentskom kulturnom centru te fotosekcija u Učeničkom domu Kvarner, u Učeničkom domu Sušak, Domu mladih i KPD-u Bazovica. 

Osnovni je  cilj ove izložbe obilježavanje 120-godišnje tradicije amaterske fotografije u Rijeci koju potvrđuju dokumenti, novinski članci, kopije kataloga i manja kolekcija fotografija koje vremenski prate ovo dugo razdoblje. Prednost imaju dokumenti jer oni najjednostavnije kontekstualiziraju rad autora hobista u prostoru Rijeke, Hrvatske, a i znatno šire.   

Tema ove izložbe nije u potpunosti istražena, već je samo u osnovnim pravcima naznačena i sondirana kako bi se postavio okvir za daljnje propitivanje i upotpunjavanje novim činjenicama ovoga vremenski velikoga perioda, tematski važnoga i kulturološki nezaobilaznoga. Prema tome, jedan je od ciljeva ove izložbe je i senzibilizacija riječke i šire javnost da pregledaju svoje ostavštine jer je možda baš u njima nekakav značajan fotografski materijal ili oprema koja potvrđuje i upotpunjuje sliku fotografskoga života Rijeke i ovoga područja.

Kao ključni događaj ovoga jubileja, pored ove izložbe, je osnivanje i promocija e-Muzeja riječke fotografije. 

U najavi stoji da je temeljni je cilj natječaja, ali i čitavog projekta, “pokrenuti ljude da u svojoj neposrednoj sredini otkrivaju prirodna bogatstva i ljepote vezane za vodu”, kao i detektirati one ekološke elemente koji doprinose zagađenju voda.

Iz Fotokluba poručuju da se na ovogodišnji natječaj prijavilo 159 autora s 872 fotografije. Prijavljeni su autori iz Hrvatske, Srbije, Makedonije, Rumunjske, Rusije, Finske, Indije, Njemačke, Slovačke, Bosne i Hercegovine. Prijave je pregledao žiri u sastavu Ivana Tomanović, profesorica fotografije na Akademiji likovnih umetnosti u Novom Sadu, Iva Prosoli, profesorica fotografije na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu, i Borislav Božić, profesor likovne umjetnosti, predsjednik Fotokluba Rijeka.

Program u subotu, 23. rujna, obuhvaća predavanje i izložbu fotografija Bliski pogledi II Ivane Tomanović, u Galeriji Principij, Fotopromenadu, jednodnevnu izložbu na otvorenom koja se postavlja na trgu Arheološkog parka, Foto ex tempore, fotografsko natjecanje koje traje četiri sata i autori snimaju na licu mjesta na temu koju saznaju tek kada se prijave za sudjelovanje u subotu ujutro.

Sudjelovanje na Fotopromenadi i Foto ex temporeu je besplatno, ali u zamjenu za to možete  donijeti nešto od ovih potrepština: brašno, ulje, paštu, trajnu konzervu hrane, nešto za higijenske potrebe sapun, šampon… Sve donirano bit će proslijeđeno Socijalnoj samoposluzi u Rijeci. I nagrade koje će se dodijeliti na Fotopromenadi i Foto ex temporeu nisu novčane, već su nagrade struke. Ipak svi autori, sudionici Fotopromenade, mogu istaknuti cijene izloženih fotografija i time otvoriti mogućnost posjetiteljima za kupnju.

Pozivu se odazvalo 70 prijavitelja koji su se natjecali u trima starosnim kategorijama: do 15 godina, od 15 do 19 godina i od 19 do 25 godina starosti. Temom natječaja nastojalo se potaknuti radove afirmativnog i pozitivnog kataktera, nasuprot pesimističnim masmedijskim sadržajima u nepovoljnom društvenom i ekonomskom kontekstu.

Od 302 pristigle fotografije žiri je odabrao njih 42 od isto toliko autora, a radio je u sastavu: Zvjezdana Prohaska, viša savjetnica za likovnu kulturu i likovnu umjetnost u Agenciji za odgoj i obrazovanje, Petar Fabijan, fotograf u statusu slobodnog umjetnika i Borislav Božić, profesor likovne umjetnosti, predsjednik Fotokluba Rijeka

Izložba je otvorena do 8. srpnja.

Od petka, 24. lipnja, do utorka, 5. srpnja, u Galeriji Principij posjetite koncert mješovitog pjevačkog zbora “Rijeka-Sempre Allegro”, otvorenje izložbe fotografija na temu Život je lijep, uz proglašenje pobjednika i dodjelu nagrada i priznanja pobjednicima, radionicu “Moja točka identiteta u Europskom gradu kulture”, okrugli stol na temu “Mladi i fotografija”, radionicu “Snimanje u režimu studijske rasvjete”, otvorenje izložbe fotografija “Ispit zrelosti” maturanata Fotografskog odjela Škole primijenjenih umjetnosti i dizajna Zagreb. 

Više potražite ovdje.

U izlaganju se ova Baudelaireova rasprava o fotografiji dovodi u odnos s njegovim drugim esejima među kojima središnje mjesto zauzima Slikar modernog života (1863).U tom se eseju lamodernité određuje kao “druga polovina” umjetnosti usmjerena na prolazne, kratkotrajne, trenutačne pojave. Ako je lamodernité sastavni dio umjetnosti, tada ta druga polovina umjetnosti pripada upravo fotografiji. Baudelaireova teza o dvostrukosti umjetnosti predstavlja emancipaciju od elitističkih i populističkih predrasuda o umjetničkom stvaranju i publici; kao ni proizvodnja, ni potrošnja nije isključivo ekonomska kategorija. 

Predavanje će biti održano 27. svibnja u Galeriji Principij, s početkom u 19 sati.

Prvo predavanje u ovoj godini održat će profesor Boris Ružić, 25. ožujka u Galeriji Principij s početkom u 19 sati. Tema predavanja je Objektivnost i subjektivnost fotografske slike.

Predavanje ima za cilj potaknuti i proširiti raspravu o prirodi fotografske slike kao one koja istodobno predstavlja i objektivni zapis i osobno svjedočanstvo. Kroz primjere iz popularne kulture (revolucije, ratovi, društvene mreže…) predavanje će zagovarati čitanje slike kao one čije referiranje na stvarnost ne ovisi o analognoj ili digitalnoj dimenziji, već o njenom dijaloškom i dijaletičkom aspektu s obzirom na to da je utjelovljena u mrežu društvenih i diskurzivnih odnosa unutar kulture.

Ponovno otkrivanje mjesta nekorištenih i netaknutih desetljećima postalo je trend u gradovima poput Berlina, s ciljem njihova ponovnog ucrtavanja na planove grada i podizanja javne svijesti o njihovom zanemarenom postojanju. U nekim su se slučajevima pojavile mogućnosti za nove oblike upotrebe. U Rijeci, međutim, takve građevine u velikom broju nestaju iz kolektivne svijesti. Fotografirajući ih, ta zdanja djelomično bivaju očuvana, a njihova povijest ponovno ispričana.

Fotografskom ekspedicijom Napuštene zgrade žele se obuhvatiti različite perspektive fotografa koji dolaze iz Rijeke i Berlina. Fotografi će radeći u timovima povezati ova dva grada i dobiti priliku upoznati fotografski pristup i estetiku svojih kolega, od izbora motiva do zajedničkog razvijanja fotografija, učeći pritom jedni od drugih. Istraživanje napuštenih zgrada iziskuje poznavanje urbane sredine i njene namjene odnosno neiskorištenosti. Stephan Boegel, Elena Capra, Jakob Ganslmeier i Sibylle Hoessler mladi su berlinski fotografi izabrani za ovu ekspediciju, a domaćini će im biti Marina Jončić, Marin Mešter, Mario Pućić i Ivan Vranjić.

Izložba fotografija napuštenih zgrada u riječkoj Galeriji Principij bit će održana od 18. do 28. lipnja, a organizatori se nadaju da će otvoriti prostor za dijalog o njihovoj prošlosti i budućnosti te ih staviti u kontekst urbanističkog planiranja. Istovremeno, fotografije će poslužiti kao materijalni dokazi trenutnog stanja gradova u tranziciji. Izložba u Goethe Institutu u Zagrebu bit će održana od 3. do 13. srpnja te će napuštene zgrade biti putem diskusije stavljene u kontekst glavnoga grada. Izložba se time izravno nadovezuje na grad kao tematski fokus Goethe Instituta. Izložba u berlinskom o.T. Projektraum, od 16. do 26. kolovoza, putem fotografija će portretirati Rijeku kao grad čiji prazni i neiskorišteni prostori predstavljaju potencijal usporediv s onim u Berlinu nakon pada Berlinskog zida.

Napuštene zgrade projekt je Jane Falkenroth za Drugo more, ostvaren u suradnji s Fotoklubom Rijeka, o.T. Projektraum Berlin, Zakladom Robert Bosch, Goethe Institutom Kroatien i Odjelom za kulturu Grada Rijeke.

Fotoklub Rijeka u suradnji s Kvadartom u razdoblju od travnja do prosinca, ugostit će ukupno sedam predavača iz Rijeke, Zagreba i Splita.

Epistemološki i ontološki aspekti fotografije tema je prvog predavanja koje će 16. travnja u 18 sati u Akvarij – Multiart centru održati profesorica Iris Vidmar. Teme i raspored ostalih predavanja dostupni su na Facebook stranici projekta.