Radi se o alternativnom sudu na kojemu će svjedočiti žene o iskustvima nepravdi i nasilja pretrpljenih tijekom rata i u miru te govoriti o nepriznatim, skrivenim i prešućenim zločinima, ali i o organiziranom otporu žena s prostora zemalja bivše Jugoslavije. Osim o ratu protiv civilnog stanovništa, progonu drukčijih u ratu i miru, etničkom, seksualnom, militarističkom i ekonomskom nasilju, na Ženskom će se sudu govoriti i o otporu žena, a Međunarodno će sudsko vijeće nakon svjedočenja “izreći presudu i zahtjeve institucijama za ostvarivanje pravde za žrtve”.

Ženski sud – feministički pristup pravdi regionalna je inicijativa koju su 2010. godine pokrenule feminističke organizacije iz svih zemalja bivše Jugoslavije te su tijekom četiri godine – kroz stvaranje solidarne mreže svjedokinja, aktivistkinja, terapeutkinja, teoretičarki i umjetnica – intenzivno radile na pripremama za organiziranje ovoga suda, stvarajući pri tome feministički model izgradnje mira, pravde i odgovornosti. 

“Feminističkim pristupom pravdi promišlja se i stvara nova politika znanja, preispituje odnos između teorije i prakse/iskustva, gradi međusobna solidarnost i povjerenje, alternativna ženska povijest i kolektivno historijsko pamćenje”, ističu iz inicijative.

Ženski sud – feministički pristup pravdi okuplja organizacije Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa, Sarajevo, Fondacija CURE, Sarajevo, Forum žena, Bratunac, (Bosna i Hercegovina), Centar za žene žrtve rata-ROSA, Zagreb, Centar za ženske studije, Zagreb, (Hrvatska), Ženski lobi Slovenije, Ljubljana, (Slovenija), Centar za žensko i mirovno obrazovanje, Kotor, (Crna Gora), Savjet za rodnu ravnopravnost, Skopje, (Makedonija), Ženska mreža Kosova, Priština, (Kosovo), Centar za ženske studije, Beograd, Žene u crnom, Beograd, (Srbija).

Više potražite ovdje.