<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Forough Farrokhzad &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/forough_farrokhzad/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Wed, 03 May 2023 17:11:15 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.8.3</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>Forough Farrokhzad &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Kratki utorak u Tuškancu</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/film/kratki-utorak-u-tuskancu/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matija Mrakovčić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 16 Dec 2013 13:23:34 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Forough Farrokhzad]]></category>
		<category><![CDATA[Kino Tuškanac]]></category>
		<category><![CDATA[Kratki utorak]]></category>
		<category><![CDATA[Marguerite Duras]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=kratki-utorak-u-tuskancu</guid>

					<description><![CDATA[<p>U okviru posljednjeg ovogodišnjeg <em>Kratkog utorka</em> pogledajte jedini film Forough Farrokhzad i tri filma Marguerite Duras.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Forough Farrokhzad</strong> (1935-1967) smatra se majkom modernog iranskog pjesništva i filma, kao i jednom od najutjecajnih feminističkih umjetnica iz tog dijela svijeta. Njena poezija bila je godinama zabranjena u Iranu jer je autorica u njoj na vrlo osoban i emotivan način progovarala o položaju žena u svojoj domovini. Bila je prva iranska spisateljica koja je pisala polazeći iz ženske perspektive, u njezinu slučaju mlade rastavljene umjetnice kojoj bivši muž do smrti nije dopuštao da vidi vlastito dijete. Objavila je pet zbirki poezije, od kojih modernistički obojena <em>Ponovno rođenje</em>&nbsp;predstavlja prekretnicu u iranskom pjesništvu.</p>
<p><span style="line-height: 20px;">Film-esej i jedan od prvih eksperimentalnih etnografskih dokumentaraca <em>Kuća je crna</em> snimljen je u 12 dana, tijekom autoričinog posjeta koloniji gubavaca u iranskom gradu Tabrizu. U njemu Farrokhzad suprostavlja potresne slike oboljelih umirujućim citatima iz Starog zavjeta, Kurana i vlastitih pjesama, na taj način pozivajući na humanizam, ali suptilno kritizirajući Islam i religiju općenito. Film se smatra se prvim remek djelom iranskog novog vala, a osvojio je nagradu za najbolji dokumentarac na festivalu u Oberhausenu 1962. Nedugo nakon toga, slavni <strong>Bernardo Bertolucci</strong> došao je u Iran napraviti intervju s mladom umjetnicom, a zatim je snimio kratki film o njezinom životu.&nbsp;</span><span style="line-height: 20px;">Forough Farrokhzad poginula je 1967. u prometnoj nesreći, u 33. godini. <em>Kuća je crna</em> jedini je film koji je snimila.</span></p>
<p><span style="line-height: 20px;"></span><span style="line-height: 20px;">Paralelno uz svoj dobro poznati spisateljski rad, <strong>Marguerite Duras</strong> (1914-1996) gotovo 40 godina bavila se i filmskom umjetnošću. Osim što je autorica scenarija za remek djelo <strong>Alaina Resnaisa</strong> <em>Hiroshima, ljubavi moja</em>, sama je režirala petnaestak dugometražnih filmova, kao i nekolicinu kratkih.</span></p>
<p><span style="line-height: 20px;">Tri filma koja će biti prikazana u Tuškancu nastala su 1978. i 1979, &nbsp;u razdoblju kad Duras nastavlja eksperimente s nezavisnim tretiranjem slike i tona, prisutne u njezinu najpoznatijem dugom filmu <em>Indija Song</em> iz 1975. Tako u filmu <em>Cesarée</em> gledamo snimke jednog pariškog parka, dok autorica u <em>voice-overu</em> priča o židovskoj kraljici i njenom napuštenom gradu, dok je vožnja Parizom u zoru u filmu <em>Ruke</em> u negativu popraćena tekstom o misterioznim crtežima ljudskih dlanova nađenim u pećinama u Francuskoj.</span></p>
<p><span style="line-height: 20px;"><em>Aurelia Steiner – Vancouver</em> prvi je dio autoričine nikad dovršene trilogije o Holokaustu (snimljen je još samo <em>Aurelia Steiner – Melbourne</em>), u kojem Duras u formi pisma nepoznatom ljubavniku progovara o životu djevojke čija majka je umrla u koncentracijskom logoru. Kao i u prethodna dva filma naraciju prate prelijepo snimljeni kadrovi (u ovom slučaju mora i morske obale) <strong>Pierrea Lhommea</strong>.&nbsp;</span><span style="line-height: 20px;">Ono što na prvi pogled djeluje kao otuđujuća nepovezanost slike i tona u svakom od spomenutih filmova, nakon par minuta gledanja pretvara se u savršeno ritmički usklađenu koreografiju vizualnog i auditivnog, stvarajući tako gotovo hipnotički ugođaj gledanja.&nbsp;</span></p>
<p><span style="line-height: 20px;">Program u utorak,<strong> 17. prosinca</strong>, od <strong>21 sat</strong>, održava se u organizaciji Hrvatskog filmskog saveza, u suradnji s Međunarodnim festivalom kratkog filma u Oberhausenu i Francuskim institutom u Zagrebu, a ulaz na projekcije u <strong>kino Tuškanac</strong> besplatan je.&nbsp;</span></p>
<p><span style="line-height: 20px;">Filmovi su na farsiju i francuskom, a prikazivat će se s 35mm kopija s engleskim titlovima. &nbsp;</span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
