Međunarodne koprodukcije primjer su suradnje temeljene na partnerstvu usmjerenom na interkulturalni dijalog. Ovim pozivom Goethe-Institut promiče suradničke radne procese i inovativne produkcije koje uključuju međunarodnu kulturnu razmjenu podržavajući stvaranje novih mreža i pristupa unutar globalnog konteksta.

Na natječaj se mogu prijaviti pojedinci_ke i organizacije (instituti, udruge, grupe i sl.) izvan Njemačke koji planiraju ostvariti suradnju s umjetnicima ili inicijativama iz Njemačke. Za sudjelovanje u potpori u obzir se uzima boravišna adresa prijavitelja_ice, a ne njihova nacionalnost, a na prijavu se posebno potiču stanovnici_e država u tranziciji/razvoju.

Prijave se vrše na engleskom jeziku. Proces odlučivanja (od roka za prijavu do odobrenja ili odbijanja financiranja) obično traje oko tri mjeseca. Prilikom planiranja projekta, treba uzeti u obzir da projekt službeno može početi kada se odobri financiranje, a njegovo maksimalno trajanje je 15 mjeseci. Potpora je u iznosu od 15 do 30 tisuća eura, a njome se može pokriti do 75% ukupnih troškova projekta.

Detalje o uvjetima prijave pronađite na poveznici, a puni tekst poziva ovdje.

Rok za prijavu u prvom ciklusu poziva je 1. travnja.

Na sjednici održanoj 30. prosinca 2020. godine novoizabrano Vijeće Studentske organizacije raspravljalo je o nacrtu proračuna za 2021. godinu koji više ne uključuje sufinanciranje Radija Študent, a ista je verzija proračuna prošla prvo čitanje. Vijeće je nedavno promijenilo i Pravilnik koji se odnosi na financiranje ŠOU-a, koji u novoj verziji ne predviđa minimalni postotak financiranja aktivnosti institucija koje djeluju u sklopu Studentske organizacije temeljem koncesijskih naknada. ŠOU, kao i brojne druge kulturne institucija, u tekućoj godini trpi značajne rezove koji su posljedica pandemije i prateće ekonomske krize, no s Radija Študent dolaze kritike na račun nesrazmjerne distribucije proračuna teškog gotovo tri milijuna eura.

Upozoravaju i kako im se financijska potpora smanjuje iz godine u godinu: od 230 000 eura dodijeljenih u 2012. godini, prošle godine budžet radija spao je na 120 000 eura potpore. Nacrtom proračuna koji je Studentska organizacija predložila na samom kraju 2020. godine Radio Študent ne gubi samo značajan dio sredstava za održavanje redovnih aktivnosti, već je njime ugrožena i cjelokupna financijska struktura koja u osnovi proizlazi iz sufinanciranja brojnih domaćih i europskih projekata. Još važnije, ova odluka znači i ŠOU-ovo odricanje statusa osnivača, čime RŠ gubi status studentskog programa od posebnog interesa.

Tom prisilnom privatizacijom, kako je doživljava uredništvo, ugrožava se opstanak radijske institucije, jedne od najstarijih i najznačajnijih europskih radio stanica koja emitira studentske nekomercijalne programe. Nastao kao rezultat studentskih pokreta krajem 60-ih, Radio Študent do danas se uspio održati kao nezavisni prostor slobode, a uz stvaranje i emitiranje obrazovnog, umjetničkog, informativnog i glazbenog programa, iznimno je važna i njegova obrazovna uloga.

Aktualnu ekipu radija na kojem su prva iskustva stjecala brojna imena slovenskog javnog života čini oko 200 suradnika raspoređenih u pet redakcija (politička, glazbena, kulturna, sveučilišna i znanstvena) i dvije službe (spikeri i tehničari) koji zajedno produciraju do 17 sati dnevnog programa. Njegovu održivost jamči 50-ak novih studenata i studentica koji se svake godine pridružuju proširenoj redakciji, a relevantnost programa pokazuje i rekordan broj mladih ljudi koji su pristupili audiciji Radija Študent krajem prošle godine. Kvalitetu rada potvrđuje i recentna nagrada Slovenskog novinarskog udruženja koju je ponijela urednica Zarja Muršič za izvanredna novinarska postignuća u pokrivanju epidemije koronavirusa.

Upravo ovu krizu novoosnovano Vijeće želi iskoristiti kako bi riješilo kritičkih glasova, smatraju na Radiju Študent i pitaju se koliko se ŠOU i dalje pridržava svrhe i misije definirane relevantnim zakonodavstvom i aktima o osnivanju različitih oblika studentskih organizacija, te predstavljaju li i dalje interese studentske zajednice u cjelini. Njihovim odlukama upravni i urednički odbor, suradnici i šira zajednica okupljena oko RŠ-a namjeravaju se suprotstaviti svim raspoloživim sredstvima. Pozivaju na trenutnu obustavu svih pokušaja odricanja statusa osnivača te osiguravanje financijskih sredstava za 2021. i 2022. godinu što će omogućiti dvogodišnje prijelazno razdoblje u definiranju budućeg institucionalnog statusa radija.

“Održavanje naše medijske i obrazovne misije u javnom interesu shvaćamo kao borbu za prava svih studenata i šire kritičke javnosti”, poručuju s Radija Študent, a podršku u ispunjavanju te misije možete im iskazati potpisivanjem peticije.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura solidarnosti koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Ministarstvo kulture odobrilo je gotovo milijun i pol kuna potpore za poticanje književnog stvaralaštva. Po toj računici, u razdoblju ove i sljedeće godine, na domaćoj se književnoj sceni može očekivati pedesetak novih naslova. 

Kako prenose Moderna vremena, u idućoj godini na pedeset i jednog autora raspodjeljena je dvadeset i jedna polugodišnja potpora u iznosu od 42 tisuće kuna te dvadeset i devet tromjesečnih potpora u iznosu od 21 tisuće kuna. Usporedbom iznosa lanjske i ovogodišnjeg potpore, primjećuje se povećanje od sto i pet tisuća kuna, što ukupno predstavlja 7,6 posto više sredstava za književnost. 

Najveći dio sredstava dodijeljen je piscima koji su prijavili tekstove u nastajanju. Ministarstvo kulture odlučilo je poduprijeti nastanak dvadeset i pet novih romana, deset zbirki kratkih priča i proze, šest zbirki poezije, šest esejističkih i publicističkih knjiga te tri prijevoda. 

Potpore Ministarstva kulture upućuju se se autorima za njihov književno-umjetnički rad, prijevode djela koja predstavljaju opća kulturna dostignuća te za književnopovijesni rad na pripremi sabranih, odabranih i kritičkih izdanja djela hrvatskih spisatelja. Financijske potpore isplaćivat će se u mjesečnim obrocima u bruto iznosu od sedam tisuća kuna. 

Ovogodišnje povjerenstvo činili su Tatjana Jurić Gregurić, Miloš Đurđević, Marinko Koščec, Miroslav Mićanović i Hrvoje Kovačević. Popis djela i autora kojima je odobrena potopra možete pronaći ovdje. 

Izvor: Ministarstvo kulture / MVinfo