Europska Unija je 2002. godine prihvatila tzv. Facilitators’ Package – zakonski okvir usmjeren na sprječavanje i kažnjavanje ilegalnog ulaska, kretanja i boravka na prostoru država članica. Direktiva je usmjerena ne samo na migrante s područja zemalja ne-članica, već i na bilo koju osobu koja asistira u bilo kojem stadiju takve migracije. Osim toga, stvorena je u svrhu kriminalizacije krijumčarenja ljudi, no te mjere opreza su poprimile novo značenje u novom kontekstu; 2015. godina u Europi bit će zapamćena po onome što se popularno naziva “izbjeglička kriza”.

Veliki val migracije izazvao je humanitarnu krizu koja je potaknula brojne volontere i aktiviste na djelovanje, no zbog svoje angažiranosti, u skladu s prijašnje spomenutom EU direktivom, prozvani su krijumčarima, odnosno kriminalcima.

Sličan fenomen skoro je prošao nezapaženo 2014. godine u SAD-u. Međutim, dolaskom Donalda Trumpa na predsjedničku poziciju, to se promijenilo. Već u svojoj predizbornoj kampanji privukao je medijsku pozornost istaknuvši kao jedan od svojih ciljeva, deportaciju 11 milijuna ilegalnih imigranata i izgradnju zida duž američko-meksičke granice. Ove godine uvedena je politika nulte tolerancije zbog koje je u manje od dva mjeseca oduzeto 2 300 migrantske djece svojim roditeljima pri pokušaju prelaska južne granice SAD-a.

Način na koji se EU i SAD nose s fenomenom migracija i s njima vezanim aktivnostima, nije ostao izoliran vremenski ni prostorno. Takvi primjeri su zabilježeni i u zemljama sjeverne Afrike, zemljama Sahel regije, Turskoj i drugima, a rastući europski trend populizma i desno-orijentiranih političkih stranaka s naglaskom na anti-imigracijsku politiku ne odaje skoro preokretanje situacije.

Više o Simpoziju pratite na Facebook stranici.

Prvi prosvjed za besplatno obrazovanje održao se 5. studenog 2008. Tribinom u KSFF-u slavit će se desetogodišnjica borbe, propitivati mogućnosti njezina nastavka i analizirati okolnosti tadašnjeg zahtjeva.

Na tribini govore Zdravko Popović iz grupe Direktna demokracija u školi, Ivana Jandrić s portala Slobodni Filozofski i Marina Ivandić iz Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju.

U ponedjeljak, 22. listopada u 14 sati u holu ispred knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu otvara se izložba Retrovizor: fanzini u Hrvatskoj.

Izložba, prethodno postavljena u Klubu Booksa u lipnju ove godine, rezultat je istraživanja domaće fanzinske scene koje su proveli studenti/ce i volonteri/ke Centra za dokumentiranje nezavisne kulture. Kao sastavni dio izložbe izrađen je i istoimeni fanzin, koji kroz tipične fanzinske forme (intervjue, strip, tekstove, recenzije) omogućuje mali uvid u ovaj zanimljivi DIY segment nezavisne scene. 

Nakon otvorenja izložbe, u 14.30 sati u konferencijskoj dvorani knjižnice održat će se razgovor pod nazivom Mi gradimo medije, mediji grade nas: fanzini nekad i sad. Polazeći od okvira koji je zadala izložba, u razgovoru ćemo pokušati iscrtati razvojni put specifičnog medija kao što je fanzin, od 1990-ih do danas.

Što su fanzini bili nekad, a što mogu biti danas, u kontekstu promijenjenih okolnosti njihove izrade, distribucije i recepcije? Kojim se sve specifičnim publikama obraćaju, koje umjetničke prakse obrađuju, koje društvene procese bilježe? Kakav je bio pristup njihovoj vizualnoj obradi nekada, a kako izgledaju danas? Kako se mlada nezavisna glazbena i kulturna scena razvija na internetu i pritom referira na fanzine? O svemu tome govorit će Rea Drvar, studentica muzeologije i jedna od autorica izložbe i fanzina Retrovizor, Barbara Gregov, urednica feminističkog portala Krilo i glazbenog webzinea Lake note, te dizajner i pisac Bojan Krištofić.

Izložba o fanzinima ostaje otvorena do četvrtka, 25. listopada 2018.

Centar za dokumentiranje nezavisne kulture dio je Abecede nezavisne kulture, dugogodišnjeg projekta bilježenja, istraživanja i promocije nezavisne kulture scene u Hrvatskoj, koji vode udruge Kurziv i Kulturtreger. 

Izložba i razgovor nastaju u sklopu projekata Aktivni arhivi za aktivno znanje: mladi u Centru za dokumentiranje nezavisne kulture, uz potporu Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske, te Abeceda nezavisne kulture koji podržava Zaklada Kultura nova.

Obilježavajući Europski dan kreativnosti petero hrvatskih renomiranih umjetnika – Miran Blažek, Tea Hatadi, Kata Mijatović, Vlatko Vincek i Dino Zrnec predstavilo je svoje umjetničke intervencije u prostoru Filozofskog fakulteta, što su istraživačkim radom, popratili studenti Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju. 

Autor projekta Marko Pašalić projekt je zamislio kao obilježavanje jubileja 1968., istraživanje tijeka i događaja na lokalnoj i globalnoj razini, odnosa prema sjećanju i nasljeđu, kao i načina na koji ga odabrani umjetnici doživljavaju i interpretiraju.

Knjiga 50/68 Slike utopije zaokružuje projekt i predstavlja dokumentaciju zajedničkih napora svih sudionika projekta okupljenih u hibridnoj formi zbornika radova, kataloga i knjige umjetnika, koja postaje dominantna publikacija interdisciplinarnih projekata.

Osim toga, knjiga dokumentira radove umjetnika nastale u sklopu projekta i predstavlja rješenja vizualnog identiteta i plakata projekta koje su oblikovali studenti TVZ-a.

Na znanstvenom skupu izlaže više predavača iz različitih područja, a detaljan program potražite na stranici organizatora.   

Program počinje u srijedu, 23. svibnja u 19 sati izložbom Bunt: ’68. u Rijeci i svijetu u Galeriji SKC (u sklopu kluba Palach). Izložba povezuje priču snažnih političkih prosvjeda iz svibnja 1968. s recentnijim studentskim pokretima i umjetničkim praksama koje pozivaju na promišljanje sadašnjice i njenih problema. Na izložbi se predstavljaju arhivski materijali (članci iz Novog lista i zapisnici sa studentskih skupština) koji su te godine pratili događaje u Zagrebu i Rijeci, autentične fotografije Riječana u Čehoslovačkoj 1968. iz privatne arhive riječkog publicista Velida Đekića, kratki dokumentarci koji prikazuju aktualne studentske otpore na sveučilištima u svijetu te izbor studentskih umjetničkih radova. 

U 20 sati u OKC Palach održava se  panel rasprava 1968.: Što se događalo u svijetu, a što u Rijeci?, na kojoj sudjeluju redatelj Rajko Grlić, povjesničar Hrvoje Klasić, novinar Neven Šantić i istraživač Bruno Vignjević. Nakon rasprave slijedi glazbeni program Ritam revolucije by Radio Roža.

U četvrtak, 24. svibnja u 18.30 sati, u klubu OKC Palach organizirana je projekcija filma Plenumovie. Riječ je o filmu Marte Batinić, Ane Jurčić i Sanje Kapidžić u produkciji Filmaktiva, koji ističe problem politike obrazovanja u širem smislu, refleksijom na blokadu nastave Filozofskog fakulteta u Rijeci 2009. Ispreplićući arhivske snimke i razmišljanja protagonista s odmakom od četiri godine, film prati sudionike blokade koji se prisjećaju iste i daju potpuniju sliku o tadašnjim zbivanjima, kreirajući dijalog kroz vrijeme. 

Nakon projekcije, od 20 sati na istom mjestu započinje velika tribina Riječki otpor: Blokada 2009., na kojoj sudjeluju Zorana Jančić, Bruna Nedoklan, Ivana Kljajić i Renato Stanković, uz niz drugih sudionika i sudionica spomenute blokade te drugih gostiju. Nakon tribine slijedi glazbeni program ’86. by Mile Hund.

Konačno, u petak, 25. svibnja, Filozofski fakultet (dvorana F-006) ugošćuje poznatog francuskog sociologa i mislioca politike, Sylvaina Lazarusa, koji dolazi održati predavanje Figura radnika i politika u Francuskoj: 1968.-2018. Lazarus će se u riječkom predavanju osvrnuti na situaciju koja je 1968. zatekla francuske radnike i tvornice, govorit će o naslijeđu ’68. i o tome koliko je uopće moguće donositi zaključke o političkim iskustvima te revolucionarne godine. Predavanje će moderirati prof. Ozren Pupovac, a odvijat će se uz simultano prevođenje Lee Kovács s francuskog na hrvatski jezik.

Događaj ’68. u Rijeci i svijetu, koji zajedničkim snagama organiziraju Odsjek za kulturalne studije, Drugo more, Galerija SKC i udruga studenata IKS, dio je projekta Krajobrazi sjećanja koji istražuje i predstavlja razne teme vezane za kulturu sjećanja Rijeke i Europe, čime doprinosi ciljevima programskog pravca Doba moći, sastavnog dijela programa Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture.

Na konferenciji će izlagati studenti i studentice preddiplomske, diplomske i poslijediplomske razine studija, a plenarna izlaganja održat će dr. sc. Luka Bekavac i Asja Bakić. 

Osim glavnog programa, održat će se i uvodne aktivnosti: u četvrtak, 12. travnja u 19 sati u Booksi održat će se panel Poezija i internet, a u ponedjeljak, 16. travnja u 19 sati u dvorani D-I Filozofskog fakulteta održat će se projekcija odabranih epizoda serije Black Mirror uz popratnu raspravu.

Detaljnije informacije o događanjima dostupne su na Facebook stranici konferencije.

Budući da je sadašnji rektor prof. dr. Damir Boras javio da u razgovoru neće sudjelovati, od kandidata će biti prisutan samo prof. dr. Damir Bakić.

Sveučilište u Zagrebu vodeća je i najveća hrvatska akademska ustanova, stoga je sveučilišnoj, akademskoj i široj javnosti važno predstaviti planove i vizije kandidata za rektora Sveučilišta.

Ovakav javni razgovor, smatraju organizatori, na kojemu će svi članovi akademske zajednice i građani moći od kandidata dobiti odgovore na pitanja važna za sveučilište, visoko obrazovanje, znanost i akademsku zajednicu, značajno doprinosi demokratičnosti i otvorenosti hrvatskoga akademskog života.

Inicijativa za feministički filozofski zato organizira tribinu Obrazovanje i reprodukcija nejednakosti kako bi se prokomentirao naš obrazovni sustav iz baš te dvije marginalizirane perspektive. Tribina se održava u ponedjeljak, 15. i utorak, 16. siječnja na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (Dvorana 1). 

U ponedjeljak će izlaganje Materijalistički pogled na reforme obrazovanja i libertarijanske napade na školstvo održati Katarina Peović Vuković, o Feminističkom obrazovanju kao dijelu šireg antikapitalističkog pokreta pričat će Andreja Gregorina, a izlaganje Zašto ima tako malo žena umjetnica? održat će Josipa Lulić. Tribinu moderira Marija Dejanović.

U utorak izlaganje Interkulturalno obrazovanje kao vid promjene društva drži Ana Bauer, Uloga romskih žena u neformalnom prenošenju znanja izlaganje je Ljatifa Demira, a Ana Ćuća priča o Obrazovanju djece izbjeglica na primjeru iz kutine. Moderatorica je Norma Trkovnik. 

Više o tribini potražite ovdje.

Predavanje je organizirano u okviru projekta Stvaranje grada: prostor, kultura i identitet u suradnji s Platformom za mobilnost i međunarodnu suradnju etnologa i kulturnih antropologa – mobilnaEKA.

Profesorica Caglar u svojem će se predavanju kritički osvrnuti na migrantsko poduzetništvo i srodne koncepte. Njena namjera je smjestiti migrantskoga poduzetništva u lokalne kontekste procesa restrukturiranja gradova.

Ayse Caglar od 2011. godine predaje na Odsjeku za socijalnu i kulturnu antropologiju Sveučilišta u Beču. Prije toga bila je profesorica na Odsjeku za sociologiju i socijalnu antropologiju na budimpeštanskom CEU-u te suradnica Institutu Max Planck za proučavanje etničke i vjerske raznolikosti u Göttingenu.

Predavanje će se održati na engleskom jeziku.

Andrea Anđelinić drži predavanje Žene i Oktobar. Cilj ovog izlaganja dati je sažet i jezgrovit pregled uloge i pozicije žena u kontekstu Oktobarske revolucije i situacije u Sovjetskom Savezu koja je uslijedila. Okosnicu izlaganja činit članak The women of 1917. Megan Trudell, objavljen u časopisu Jacobin, u kojemu se ocrtava jezgra povijesnoga aspekta položaja žena, ponajprije radnica, unutar Revolucije. 

Izlaganje Mie Gonan fokusira se na kritiku Oktobarske revolucije iz perspektive koja za dokidanje kapitalizma, a s njime i opresije žena i LGBTIQ+ osoba, smatra nužnim radikalno mijenjanje samog procesa proizvodnje. Nadovezujući se na kritike koje su se javljale nakon revolucije, od strane Lava Trockog i Aleksandre Kollontai, u vezi postepenog napuštanja ženskog pitanja i rada na dokidanju obitelji, u izlaganju će biti naglašeno zašto je nedovoljno fokusirati se na promjenu “privatne” sfere istovremeno zadržavajući i poboljšavajući kapitalistički način proizvodnje. Iz rodne perspektive, kao i iz perspektive koja dokidanje apstraktnog rada, forme vrijednosti i robne proizvodnje smatra nužnima, kritizirat se pozicija prema kojoj kapitalizam u nekoj fazi može biti oslobađajući, odnosno pozicija prema kojoj “produktivni” rad može osloboditi žene od “neproduktivnog” kućanskog rada.

Izlaganje Ankice Čakardić Priča o Ruskoj revoluciji: Ništa bez žena, pokušava ukazati na izrazito važnu ulogu žena, u prvom redu proleterki i boljševikinja u pokretanju Oktobarske revolucije. Uzimajući dostupni historijski i empirijski kontekst u obzir, predložena tema gradi se uz napomenu da je Ruska revolucija bila nužni ishod brojnih ženskih februarskih štrajkova (u sferi produkcije i reprodukcije) i Međunarodnog dana žena organiziranih u Petrogradu, mahom u četvrti Vyborg, 1917. 

Opširnije informacije o izlaganjima potražite ovdje. 

Nakon tribine druženje se nastavlja u prostoru KSFF-a.