Uvod iz teksta Documentary Is/Not a Name Trinh T. Minh-ha

Interes za povijest, njenu (re)interpretaciju i imaginaciju kroz istraživanje zamagljenih ili naizgled nevidljivih svjedočanstava zabilježenih u arhivima ne gubi aktualnost u vizualnim umjetnostima, kao ni u profesionalnoj i amaterskoj filmskoj produkciji. Potonja kategorija od posebne je važnosti za premošćivanje uvriježenih hijerarhija u umjetničkoj proizvodnji, a uz edukativne formate i publikacije proširuje djelovanje filma u domenu društveno-kulturnog fenomena.

Primjer programa koji obuhvaća različite aspekte proučavanja, gledanja i kontekstualiziranja filmske umjetnosti na ovom tragu u lokalnom kontekstu pokrenut je 2004. godine. Riječ je o Vizualnom kolegiju, kojemu je cilj predstavljanje novih i drugačijih pristupa u promišljanju pokretne slike, a u sklopu programa, sredinom ožujka u MaMi, gostovao je beogradski kolektiv doplgenger. Imenovan prema njemačkoj riječi koja označava fenomen dupliranja, ovaj umjetnički duo čine filmski i video umjetnici Isidora Ilić i Boško Prostran.

Njihova poetika usmjerena je na odnose između umjetnosti i politike koje istražuju pokretne slike i moduse njihove recepcije, a svoj pristup radu pojašnjavaju u uvodnoj fusnoti Radne sveske za antikolonijalne pokretne slike – Film i borba: “Kao doplgenger, od samog početka zajedničkog rada odlučno zagovaramo ideju kolektivnih praksi u umetničkom stvaralaštvu i radu. Filmska umetnost je najjasniji proizvod udruženog rada, bilo da je reč o materijalnom ili konceptualnom radu”.

Čitanka Film i borba sastoji se od niza tekstova posvećenih povijesnim akterima koje okuplja zajednička povijest kolonijalizma, odnosno uspostavljanju “sinkronijskih i dijakronijskih veza između potlačenih kao heterogenih subjekata istorije i njihovih borbi”. Selekcija tekstova u zborniku proizišla je iz potreba koje su artikulirali sudionici_e Škole angažovanog kina, a publikacija je u MaMi predstavljena razgovorom s Boškom Prostranom u moderaciji Sare Simić. Školu angažovanog kina doplgenger je proveo 2018. – 2019. godine u Akademskom filmskom centru u Beogradu, no Radna sveska objavljena je lani, što autori u uvodnom tekstu povezuju s nedostatkom sredstava i nestabilnim financiranjem kulture u Srbiji.

U lokalnom kontekstu, manje opsežnu, ali u sadržajno podudarnu publikaciju Za nesavršeni film, naslovljenu prema istoimenom manifestu Julija Garcíje Espinose (koji se nalazi i u Radnoj svesci), objavio je BLOK 2024. u okviru biblioteke Tendencija. Obje publikacije, kroz leću antiimperijalističkih i antikolonijalnih autora_ica i kolektiva, okupljaju svjedočanstva o uključivanju kina u borbu za oslobođenje i ravnopravnost (kako u proizvodnji, tako u recepciji), te uvezuju međunarodni kontekst Globalnog juga s načinima (lokalne) kulturne proizvodnje.

O audiovizualnom radu doplgengera, više se moglo doznati na projekciji filmova u MaMi i tijekom popratnog razgovora s Prostranom. Poetika kolektiva predstavljena je kroz tri kratkometražna filma i pet dijelova iz ciklusa Neimenovani fragmenti. Film Snimak pejzaža bez predistorije, strukturiran u tri dijela, bavi se napuštenim dječjim lječilištem Krvavica u blizini Makarske. Produciran u okviru projekta Motel Trogir udruge slobodne veze, ovaj eksperimentalni film ostvaren je u epistolarnoj formi. Nakon prvog izlaganja dva totala unurašnjosti lječilišta, u narednim iteracijama postepeno se ispuštaju i distorziraju predstavljeni slikovni, tekstualni i zvukovni elementi. Na taj način, arhitektura zapuštenog prostora, prenesena u filmski jezik, odražava krhkost osobnih svjedočanstava i kolektivnog sjećanja. 

Montažno usloženiji Snimak pejzaža termita predstavljen je u obliku dvokanalne instalacije, a eksplicitno povezuje političku ekonomiju i umjetničku produkciju kroz prikaze (suvremene) ekstrakcije minerala u Srbiji i Kongu te popratnu naraciju. Arhivske snimke i fotografije radnika povod su razotkrivanju globalnih sustava moći, a njihova snažna veza s regionalnim kontekstom i vidljivošću naznačena je korištenjem materijala iz TV emisije Antikolonijalna borba, te srpskim pustolovnim filmom Na putu za Katangu iz 1987. Osim sadržajnom reprezentacijom, mikrootpori (privatnom) vlasništvu vidljivi su iz kadrova brisanja arhivskih logotipa ukazujući na zatvorenost institucija i otežani pristup informacijama i znanju, što je Boško Prostran dodatno istaknuo u razgovoru s Petrom Milatom nakon projekcije.

Kratkometražni triptih zaključio je film futures yet to come u kojem, kroz brze montažne rezove, nalik na prebacivanje radijskih programa, pratimo kronološki ispresijecan susret Nasera, Nehrua i Tita na Brijunima. Snimke ovog trija dolaze iz Titove amaterske kamere, a njima doplgenger vješto manipulira stvarajući nove prikaze pejzaža, druženja i motiva Pokreta nesvrstanih koji daju humorističnu notu, poput jahača s jugoslavenskom zastavom.

Humor kao razotkrivanje hijerarhija moći postupak je kojim se doplgenger služi u Neimenovanim fragmentima koristeći snimke iz privatnih arhiva i TV emisija iz 1990-ih. Video Padeži, primjerice, funkcionira kao montažni kolaž riječi “pare”, njenih inačica i popratnih sintagmi poput “para nema”. Neimenovani fragmenti #2 predstavlja sekvence iz serije Bolji život u kojima pratimo lik Emilije Popadić kako iznova otvara vrata, uzdiše i svira klavir u obiteljskom stanu. Brzi rezovi upareni s dramatičnim trenucima i prikazima dokolice sukobljeni su s frontalnom snimkom grupe radnika. Njihova bezizražajna lica zamrznuta u duljim pauzama razvijaju osjećaj duboke nelagode pri pogledu na buržujski stan obitelji Popadić, njihove zlatne kvake, visoke stropove i raskošnu obiteljsku memorabiliju.

Na sličnom montažnom postupku, ali znatno sporijeg tempa, izgrađen je Neimenovani fragment #1 u kojem je iz šireg prema krupnom planu predstavljen govor Slobodana Miloševića na Kosovu. “Dešavanje naroda” prikazano je tirajućom slikom prisutne mase, a glavni govornik, Milošević, gotovo cijelo vrijeme izostaje sa snimke. Njegova pojava zlokobno je naslućena, a humoristično naglašena kadrovima spuštanja čaše usporednim s krupnim planovima prisutnih i izobličenih Miloševićevih pristalica.

Proširujući izložbeni i kino program Radnim sveskama, edukacijama, razgovorima i raspravama o pristupu svom umjetničkom radu, duo doplgenger u prostoru MaMe otvorio je “enklavu” nade. Onu u kojoj možemo stvarati razigranije, promišljati alternativne veze solidarnosti te unutar njih kontekstualizirati lokalno i osobno. Između ovih silnica doplgenger razvija jasnu poetiku – filma kao borbe i “radnog fronta”, stoga se u razgovoru spomenuta radionica s kolektivom u budućnosti željno iščekuje. Do tada, kinoklubaška radionica Transformacije pod vodstvom jedne od urednica publikacije Za nesavršeni film, Karle Crnčević, bit će prva prilika za previranje pronađenih snimki i arhivskih materijala.

Nakon što je prvo izdanje istraživalo alternativne sustave znanja i kolektivne procese, drugo izdanje fokus preusmjerava na otočki kontekst i specifičnosti lokalnog ekosustava. Koje mjesto zauzimaju novi mitovi, animizmi i suvremeni narativi u ovom geografskom okviru? Kako umjetničke prakse mogu propitivati granice između otoka, kultura i povijesti te otvoriti prostor za nove mediteranske imaginacije?

Odabranih pet umjetnika_ca iz polja vizualnih umjetnosti, filma, performansa, plesa i glazbe razvijat će nove radove inspirirane temom rezidencije, a po završetku bit će organizirana skupna izložba. Od rezidenata se očekuje da borave i rade na lokaciji tijekom cijelog trajanja rezidencije, održe jedu radionicu ili predavanje za lokalnu zajednicu i ostale sudionike_ce te sudjeluju u popratnom programu. Radni jezik programa je engleski.

Polaznicima_cama je osigurana povratna putna karta, individualni smještaj, zajednički atelje, dnevni obroci, umjetnički honorar od 1000 eura te produkcijska podrška i budžet za realizaciju novih radova.

Kao prijavu na rezidenciju potrebno je u jedan PDF dokument okupiti kratku biografiju (do 500 riječi) i životopis (do 2 stranice), portfolio (do 15 stranica A4) i motivacijsko pismo u kojem se navodi objašnjenje interesa za temu i opis planiranog istraživanja tijekom rezidencije (do 500 riječi). Dokument je potrebno poslati mailom na curator@akss.gr.

Puni tekst natječaja pronađite ovdje.

Rok za prijavu je 15. prosinca.

Natjecateljski program čini 7 igranih, 11 dokumentarnih, 3 eksperimentalna i 6 animiranih filmova, a projekcije su besplatne i otvorene za javnost. Revija će biti dostupna i online, uz mogućnost glasanja za Nagradu publike uživo i putem weba.

Ovogodišnju selekciju odabrali su redateljica Sunčica Ana Veldić, filmska kritičarka Marija Krstanović i šibenski redatelj i snimatelj Ante Storić, koji su između 172 prijavljena filma odabrali one koji najbolje predstavljaju suvremenu domaću amatersku produkciju. Ocjenjivački sud čine redatelj i animator Veljko Popović, redatelj Tin Žanić i glumica Oriana Kunčić.

U sklopu programa, redatelj i scenarist Igor Jelinović održat će masterclass Film iz ničega koji služi kao “svojevrsni vodič kroz nastanak filma kad ‘nemaš ništa’, osim ideje i tvrdoglave kreativne energije”. Na primjerima iz vlastitog filmskog iskustva Jelinović će pokazati izgleda filmska produkcija u vremenu ograničenih resursa.

Više informacija pronađite ovdje.

Projekcije će se održavati u Kinu Forum, a otvorit će ga Potjera bez milosti (1966). Film prati nepravedno optuženog Bubbera koji bježi iz zatvora i izaziva kaos na američkom jugu. Uz Redforda u filmu igraju Marlon Brando i Jane Fonda.

Slijede vestern Butch Cassidy i Sundance Kid (1969) i drama Vozač spusta (1969) koja prati kompetitivnog američkog skijaša dok se bori za mjesto u nacionalnoj reprezentaciji. Na programu su i krimi-drama Žalac (1973) te romantična drama Djevojka koju sam volio (1973).

U sklopu ciklusa prikazat će se i film Obični ljudi (1980), redateljski debi o obitelji koja se nosi s gubitkom sina i posljedicama emocionalne krize, zatim triler Svi predsjednikovi ljudi (1976) koja prati novinare Boba Woodwarda i Carla Bernsteina dok otkrivaju aferu Watergate, a retrospektivu zaključuje Moja Afrika (1985), biografska drama o životu danske spisateljice Karen Blixen u Keniji.

Ulaznice je moguće kupiti na blagajni kina i online. Više informacija potražite ovdje.

Interface Video Art Festival usmjeren je na eksperiment u video formi i na umjetnike_ce koji_e se u svom radu bave inovacijama u audiovizualnom istraživanju. Cilj je festivala predstaviti međunarodne inovativne, provokativne i uzbudljive videoradove koji pomiču granice video i filmskog medija. Selekcija uključuje širok raspon žanrova, od hibridnih filmskih formi, narativnih i dokumentarnih do animiranih glazbenih i video performansa. Festival se održava kao nezavisna manifestacija u organizaciji Greta Creative Networka.

Više o pravilima, uvjetima i načinu prijave možete vidjeti ovdje.

Rok za prijavu je 7. studeni.

Umjetnička organizacija Slavonski Brodvej i Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda organiziraju Natječaj za filmove mladih autora u okviru 3. Revije mladih umjetnika – REUMA. Projekcija odabranih radova bit će održana tijekom rujna u Slavonskom Brodu, okupljajući mlade filmske stvaratelje iz različitih krajeva.

Paralelno se raspisuje i Natječaj za izložbu vizualnih umjetnika, koji također čine dio ovogodišnjeg programa REUME. Tema likovnog natječaja je pjesma Susret Dragutina Tadijanovića, a izložba će biti postavljena u Galeriji umjetnina grada Slavonskog Broda.

Pravo sudjelovanja imaju svi vizualni umjetnici koji na dan zatvaranja natječaja nisu stariji od 30 godina. Prijave se podnose putem online obrasca za filmske i vizualne autore_ice. Prijave se šalju na revijamladihumjetnika@gmail.com.

Rok za prijavu je 30. lipanj.

Organizatori najavljuju kako će se ovoga puta prikazivati “dva kratkometražna dokumentarna filma, nastala s vremenskom razlikom od četiri desetljeća, a donose različite poglede na grad kroz prizmu povijesti, planiranja, očuvanja i obrane javnih prostora dokolice, rekreacije i sporta”.

Na programu su Povijest zagrebačke dokolice u režiji Mire Wolf, dokumentarni prilog o zagrebačkim zelenim javnim prostorima nastao sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća u produkciji HRT-a i prema scenariju arhitekta Krešimira Ivaniša. Zatim slijedi Crveni tobogan (2025), film o građanskom otporu gradnji u parku na Trnjanskoj Savici, čiju režiju i scenarij potpisuje Nebojša Slijepčević, a premijerno je prikazan na 21. izdanju festivala ZagrebDox. Nakon projekcije održat će se kratki razgovor s autorima.

Ulaz na projekciju je slobodan, a više informacija potražite ovdje.

Kinoskop je nezavisni festival pokrenut 2019. godine u Beogradu, posvećen istraživačkim tendencijama i eksperimentalnim pristupima radu s celuloidom u digitalnoj eri. Festival predstavlja filmska djela u duhu undergrounda, nadrealističkog i eksperimentalnog filma.

Kratka filmska poema Kyklop, posvećena mehaničkom oku kao autonomnom biću, još je jedan dio filmskog ciklusa Telemacha Wiesingera i Alexandera Grebtschenka koji je započeo filmom Turbulencija (2022). Film karakteriziraju analogna estetika, tehnička preciznost i krajnje reducirana glazba.

Dans les cieux et sur la terre (Na nebesima i na zemlji) redateljice Erin Weisgerber, u potpunosti je snimljen i ručno razvijen na 16mm reversal vrpci, a svi su kompleksni prizori nastali unutar same kamere. U ovom kratkom filmu temeljni montrealski spomenik susreće prolazne tragove urbane flore.

U filmu Dva Alexandre Karelina, gledatelji prate usamljenog mladića koji, tijekom neobjašnjivog izvanrednog stanja u Moskvi, pokušava pronaći svog nestalog psa i shvatiti što se zapravo događa. Na kraju se zatekne u paralelnom svijetu u kojem su mrtvi i živi nerazdvojni, ali riječ “smrt” strogo je zabranjena.

Više informacija pronađite ovdje.

Program će otvoriti film Još jedna runda, redatelja Thomasa Vinterberga. Kratkometražni film Muza Paweła Pawlikowskog i film noir Carola Reeda Treći čovjek na programu su 18. lipnja. Idućeg dana, prikazivat će se Psihoterapija: Površna priča o piscu koji je odlučio pisati serijskom ubojici, redatelja Tolge Karaçelika. U petak, 20. lipnja, posjetitelje očekuje Zbogom, Lenjine!, Wolfganga Beckera, a program će u subotu zaključiti film redatelja Spikea Leeja, Učini pravu stvar.

Više informacija pronađite ovdje.

Ovogodišnji program donosi više od 30 naslova iz cijeloga svijeta podijeljenih u četiri programska ciklusa dugometražnih filmova, Thrills & Chills, World Panorama, Americana i Fantastic Retro te dva ciklusa kratkih filmova.

Posjetitelje očekuju projekcije filmova premjerno prikazanih na ovogodišnjim izdanjima festivala u Berlinu, San Sebastijanu i Cannesu, razgovori s autorima_cama i redateljima_cama kao i remasterirane projekcije klasika poput Psycho, Braća Blues, Tigar i zmaj, Goonies i Pitch Black. U sklopu festivala održat će se i 11. Europski žanrovski forum za mlade europske autore i autorice.

Više informacija o filmovima i raspored projekcija pronađite ovdje.