<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>filmska teorija &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/filmska_teorija/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Mon, 21 Sep 2026 15:40:05 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1.4</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>filmska teorija &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Disperzije</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/simpozij/disperzije/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 21 Sep 2026 15:39:55 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[25 fps]]></category>
		<category><![CDATA[diskurzivni program]]></category>
		<category><![CDATA[filmska teorija]]></category>
		<category><![CDATA[kulturno informativni centar]]></category>
		<category><![CDATA[pažnja]]></category>
		<category><![CDATA[seminar]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=85854</guid>

					<description><![CDATA[Dvodnevni seminar Disperzije: Fenomeni raspršene pažnje zamišljen je kao prostor susreta, razmjene i zajedničkog promišljanja promijenjenih režima gledanja u audiovizualnoj umjetnosti i suvremenoj kulturi. Održava se 21. i 22. rujna u Kulturno informativnom centru (KIC) i prethodi Festivalu 25 FPS. Prvi dan Disperzija otvara se u 10 sati kratkim uvodom a u 10.30 slijedi predavanje...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Dvodnevni seminar <em>Disperzije: Fenomeni raspršene pažnje</em> zamišljen je kao prostor susreta, razmjene i zajedničkog promišljanja promijenjenih režima gledanja u audiovizualnoj umjetnosti i suvremenoj kulturi. Održava se <strong>21.</strong> i<strong> 22. rujna</strong> u Kulturno informativnom centru (<a href="https://www.kic.hr/">KIC</a>) i prethodi <em>Festivalu 25 FPS</em>. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Prvi dan <em>Disperzija</em> otvara se u 10 sati kratkim uvodom a u 10.30 slijedi predavanje<strong> Ante Jerića</strong>, <em>Kratka povijest pažnje</em>. Na njemu će Jerić razložiti povijest ljudske pažnje, od čovjekolikih majmuna sve do medijskih algoritama, polazeći od radova <strong>Michaela Tomasella</strong>,<strong> Josepha Henricha</strong>,<strong> Jonathana Bellera</strong> i<strong> Yvesa Cittona</strong>. </p>



<p class="wp-block-paragraph">U 11.30 uslijedit će prvo filmsko predavanje – <em>Loopovi digitalne pažnje </em>u selekciji filmologa i umjetničkog ravnatelja međunarodnog festivala kratkog filma <em>Vienna Shorts</em><strong> Maxa Bergmanna</strong>. Uz niz primjera različitih filmskih postupaka iz 21. stoljeća, među kojima su računalne tehnologije, pogreške u slici ili narativne prilagodbe nelinearnoj prirodi interneta, predavanje će pokazati kako se film može pozicionirati uslijed nekontroliranih tehnoloških promjena.</p>



<p class="wp-block-paragraph">U poslijepodnevnom dijelu seminara kazališna i izvedbena umjetnica <strong>Barbara Matijević </strong>predstavit će svoj dugoročni projekt<em> Laboratorij pažnje</em>, koji pažnji pristupa kao kolektivnoj praksi i činu političkog otpora industriji goleme tehnološke i financijske moći. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Za kraj dana, u 16 sati, održava se filmski program prema izboru <em>Sarajevskog filmskog festivala</em>, pod nazivom <em>Pažnja kao djelovanje</em>, u kojem se se prikazuju svi aspekti pažnje kao aktivni kognitivni i perceptivni proces.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Drugi dan <em>Disperzija</em> otvara u 10 sati pisac i kustos <strong>Federico Windhausen</strong>, ujedno i član ovogodišnjeg velikog žirija, filmskim predavanjem naslovljenim <em>Stani, gledaj i slušaj</em>. U njemu će istražiti načine na koje audiovizualni mediji usmjeravaju, vode i zadržavaju našu pažnju, obuhvaćajući filmove razigranog, a i didaktičnog karaktera.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Julian Hanich</strong>, profesor filmskih studija na Sveučilištu u Groningenu, u 12 sati održat će predavanje <em>Bez ometanja: o obećanju duboke pažnje u kinu</em>. U njemu će zagovarati trajnu važnost kina kao vitalne kulturne prakse i društvene institucije, posebice u doba sve raspršenije pažnje.</p>



<p class="wp-block-paragraph">U 14 sati bit će prikazan filmski program <em>Disperzije</em> prema izboru <em>Festivala 25 FPS</em>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ulaz na sve programe je slobodan, a programi se izvode na englekom jeziku.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Više detalja pronađite <a href="https://www.25fps.hr/novosti/disperzije-fenomeni-rasprsene-paznje">ovdje</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Filmske mutacije: Baladni život filma</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/festival/filmske-mutacije-baladni-zivot-filma/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 10 Nov 2025 13:56:25 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[dan oki]]></category>
		<category><![CDATA[filmska teorija]]></category>
		<category><![CDATA[filmske mutacije]]></category>
		<category><![CDATA[filmski esej]]></category>
		<category><![CDATA[Gildo Bavčević]]></category>
		<category><![CDATA[jon jost]]></category>
		<category><![CDATA[jonathan rosenbaum]]></category>
		<category><![CDATA[kino klub split]]></category>
		<category><![CDATA[Marin Renić]]></category>
		<category><![CDATA[sandra sterle]]></category>
		<category><![CDATA[Sunčica Fradelić]]></category>
		<category><![CDATA[suvremene umjetničke prakse]]></category>
		<category><![CDATA[tanja vrvilo]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=79550</guid>

					<description><![CDATA[Devetnaesto izdanje Filmskih mutacija: festivala nevidljivog filma posvećeno je američkom redatelju i video umjetniku Jonu Jostu. Program naziva Baladni život filma održava se u Splitu od 13. do 20. studenog, a uključuje filmsku retrospektivu, radionice i razgovore s autorom. Ovogodišnji programski okvir cjelokupnog festivala, koji povezuje gradove Split, Zagreb, Rijeku, Tiranu i Ljubljanu, a nosi...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Devetnaesto izdanje <em>Filmskih mutacija: festivala nevidljivog filma</em> posvećeno je američkom redatelju i video umjetniku <strong>Jonu Jostu</strong>. Program naziva <em>Baladni život filma</em> održava se u Splitu <strong>od 13. do 20. studenog</strong>, a uključuje filmsku retrospektivu, radionice i razgovore s autorom.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ovogodišnji programski okvir cjelokupnog <a href="https://filmskemutacije.com/">festivala</a>, koji povezuje gradove Split, Zagreb, Rijeku, Tiranu i Ljubljanu, a nosi naslov <em>Dekadenta pažnje: Baladni život filma</em>. Festivalski program &#8220;istražuje suvremene politike gledanja i nove oblike pažnje u filmu i vizualnoj umjetnosti&#8221; te &#8220;povezuje teorijske, kustoske i umjetničke prakse koje promišljaju film kao prostor brige, suigre i dijeljenog gledanja&#8221;, stoji u najavi.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Jon Jost smatra se jednim od važnijih nezavisnih autora suvremenog filma, a do sada bio je gotovo nevidljiv u lokalnim filmskim programima. Program u Splitu kreće 13. studenog u Kinu Katamaran gdje će se prikazati retrospektiva ključnih Jostovih filmova uz razgovor s autorom. Idući dan održat će se <em>masterclass</em> Jona Josta pod nazivom <em>Cutting Things Short</em> uz projekcije kratkih digitalnih filmova: <em>Tanti auguri,</em> <em>San Lorenzo</em>, <em>Vera x 3</em>, <em>My Life as a Midge</em> i drugih. Osim toga, u <a href="https://kinoklubsplit.hr/">Kino Klubu Split</a> 18. studenog počinje dvodnevna radionica pisanja filmskog eseja pod vodstvom <strong>Jonathana Rosenbauma</strong>. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Program u Splitu pripremili su <strong>Marin Renić</strong> (<em>Splitski festival novog filma i videa</em>), <strong>Tanja Vrvilo</strong> (<em>Filmske mutacije</em>, UMAS), <strong>Sandra Sterle</strong>, <strong>Dan Oki</strong> i<strong> Gildo Bavčević</strong> (UMAS), te <strong>Sunčica Fradelić</strong> (Kino klub Split).</p>



<p class="wp-block-paragraph">Više detalja o programu festivala pročitajte <a href="https://splitfilmfestival.hr/hr/filmske-mutacije-festival-nevidljivog-filma-xix/">ovdje</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Defetišizacija filma</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/tema/defetisizacija-filma/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Antonija Letinić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 22 Dec 2014 11:36:28 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Tema]]></category>
		<category><![CDATA[_kulturoskop_skolica]]></category>
		<category><![CDATA[filmska teorija]]></category>
		<category><![CDATA[filmske mutacije]]></category>
		<category><![CDATA[jonathan beller]]></category>
		<category><![CDATA[nesvjesno nesvjesnog]]></category>
		<category><![CDATA[psihoanaliza]]></category>
		<category><![CDATA[školica]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=defetisizacija-filma</guid>

					<description><![CDATA[Društvena promjena zahtjeva promjenu perspektive, a u tome bi značajnu ulogu trebali imati upravo manjinski, radikalni ili revolucionarni filmovi.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Piše: Ivana Pejić</p>
<p><span style="line-height: 20.7999992370605px;">Povijesno gledano, psihoanaliza i film nastaju gotovo simultano – samo pet godina nakon prve projekcije filma <em>Izlazak radnika iz tvornice</em> <strong>braće Lumière</strong>, <strong>Freud</strong> objavljuje <em>Tumačenje snova</em>, a iako ne slovi za naročitog ljubitelja sedme umjetnosti u svojoj se psihoanalitičkoj teoriji bavi temama kao što su podsvijest, fantazije, snovi i igra, koji ujedno čine i sukus filmske magije. No, unatoč rano uspostavljenoj vezi i značajnim dodirnim točkama, filmska teorija utemeljena na psihoanalitičkim postavkama razvija se tek &#8217;60-ih i &#8217;70-ih godina prošlog stoljeća. Pod utjecajem <strong>Lacanovih</strong> ideja o strukturi i funkciji nesvjesnog te njegovog specifičnog tumačenja pogleda, odnosno vidljivog, psihoanalitički pristup postaje dominantan u filmskim studijama. Filmovi redatelja poput <strong>Larsa von Triera</strong>, <strong>Davida Lyncha</strong> i nezaobilaznog <strong>Alfreda Hitchcocka</strong> postali su igralište za prepoznavanje i propitivanje psihoanalitičkih koncepata, legitimirajući tako teoriju koja se, najšire uzevši, bavi modusima utjecaja nesvjesnog na film. Ono što razlikuje pojedine pristupe jest pitanje o čijem nesvjesnom govorimo &#8211; radi li se o nesvjesnom redatelja, protagonista, publike ili pak specifičnog filmskog diskursa.  </span></p>
<p>Tu negdje krije se i početna premisa dvodnevnog simpozija <em>Nesvjesno nesvjesnog</em> održanog u klubu <a href="http://www.mi2.hr/" target="_blank" rel="noopener">Mama</a> 4. i 5. prosinca, u sklopu <a href="http://filmskemutacije.com/en/" target="_blank" rel="noopener">8. Filmskih mutacija – Festivala nevidljivog filma</a>. Cilj simpozija je, kako najavljuju organizatori, istražiti može li se psihoanalizu promatrati kao simptom filma, na tragu onoga što je u svojem djelu <em>Filmski način proizvodnje</em> ustvrdio <strong>Jonathan Beller</strong>, filmski teoretičar i sada već redovan gost Filmskih mutacija. Bellerovo predavanje pod nazivom <em>Računalno nesvjesno</em>, koje je na svojevrstan način i zaokružilo izlaganja drugih sudionika, temelji se na ispitivanju povijesti vizualnosti u odnosu na dominantni društveni i ekonomski sustav. U tom se smislu nastanak i razvoj filma kao paradigmatske forme vizualnog oblikovanja ne shvaća akcidentalno već u osnovi podređeno kapitalističkoj slici svijeta, strukturiranoj na temelju klasne nejednakosti, rasizma, seksizma i imperijalizma. Analizom načina na koje film proizvodi i odražava opsesije (i opresije) društva u kojem nastaje, ruši ideju o neutralnosti kamere i razotkriva sliku kao politički konstrukt, s konačnom posljedicom defetišizacije filmske umjetnosti.</p>
<p>Sličnu liniju kritike Beller slijedi i u pitanju digitalne kulture i računalnog kapitala kao novog načina uspostavljanja moći. Ipak, njegova pozicija spram digitalne kulture je ambivalentna: s jedne strane ona predstavlja novi moment učvršćivanja pozicija nejednakosti i perpetuiranja strukturalnog nasilja, dok su s druge strane zahvaljujući digitalizaciji izmijenjeni ekonomski uvjeti filmske produkcije. Time se otvara prostor za razvoj neovisnih filmskih formi, koje nastavljaju idejni put <em>Treće kinematografije</em> – revolucionarnog latinoameričkog filmskog pokreta baziranog na kritici kapitalizma, neokolonijalizma i Hollywooda kao tvornice zabave u službi prethodnog dvojca.</p>
<p>Primjere takvog drugačijeg filmskog pogleda mogli smo vidjeti i u video-radovima <strong>Adele Jušić</strong>, <strong>Lane Čmajčanin</strong> i <strong>Anje Salomonowitz</strong>, prikazanima na predavanju slovenske filozofkinje <strong>Marine Gržinić</strong>. Polazeći od kritike globalnog kapitalizma i nekropolitike kao njegove okosnice, Gržinić kao opoziciju predlaže tzv. manjinske filmove koji ukazuju na problematične postavke dominantnih struktura. U tome je posebno upečatljiv rad <em>Predsjednica</em> Lane Čmajčanin, koja na pozornici za govornicom iznosi traumatičnu ispovijest žene silovane u ratu, koristeći pri tom gestikulaciju kakvu obično vezujemo uz agresivni državnički način komunikacije. Rascjepom između onog što vidimo i onog što pritom očekujemo čuti, autorica propituje našu uobičajenu percepciju stvarnosti i upućuje na kodificiranost pogleda.</p>
<p>Razumijevajući filmsko platno i ekrane kao političku arenu, manjinska produkcija teži promjeni paradigme, te pritom ogoljuje stvari s kojih nam kamera mainstream filma obično odvraća pogled. Filmske mutacije svojim izborom programa, jednako kao i teorijskim pozicijama, usmjerene su upravo na ta mjesta. Odmakom od pristupa u kojem se analizom filmskih klasika ilustriraju određene psihoanalitičke koncepcije, fokus dvodnevnog simpozija premješten je na pitanje kako nesvjesno društva u kojem živimo strukturira našu percepciju i, u širem smislu, na kritiku dominantnog poretka utemeljenog na brojnim izmima. Društvena promjena zahtjeva promjenu perspektive, a u tome bi značajnu ulogu trebali imati upravo manjinski, radikalni ili revolucionarni filmovi. Pitanje na koji način bi se ta uloga trebala ispuniti te mogu li oni nadvladati svoju poziciju manje ili više vidljivog kontrapunkta filmskom mainstreamu, ostaje otvoreno za neku drugu raspravu.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Što gubimo kad zaboravljamo</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/sto-gubimo-kad-zaboravljamo/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[ante]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 14 Feb 2012 12:10:21 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_arhitektura_i_urbanizam]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[eric santner psihoanaliza]]></category>
		<category><![CDATA[filmska teorija]]></category>
		<category><![CDATA[laura mulvey]]></category>
		<category><![CDATA[lauren berlant]]></category>
		<category><![CDATA[pamćenje]]></category>
		<category><![CDATA[re-thinking humanities and social sciences]]></category>
		<category><![CDATA[stipe grgas]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=sto-gubimo-kad-zaboravljamo</guid>

					<description><![CDATA[Ovogodišnja konferencija <i>Re-Thinking Humanities and Social Sciences</i> posvećena je politikama pamćenja.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;">
Promjene u poimanju onog što je &#8220;naše&#8221;, sa svim pripadajućim kategorijama, dovelo je u pitanje koncept nasljeđa. Istraživanja su pokazala da je pamćenje prošlosti uvijek artikulirano duž društvenih diferencijacijskih osi poput klase, spola ili etničke pripadnosti.  Oko svake društvene osi kristalizira se niz značenja koja se razlikuju ovisno o pripadnosti različitim diskurzivnim formacijama koje se rabe kao interpretativni okvir. Sve to konstituira politike pamćenja koje su djelatne u svakodnevnim kulturalnim, političkim i ekonomskim praksama. Tema ovogodišnje konferencije <em>Re-Thinking Humanities and Social Sciences</em> su politike pamćenja. Kakva je veza između prošlosti i sadašnjosti? Kako se narativi o prošlosti konstituiraju, održavaju i raspadaju? Na koji se način različiti diskursi o prošlosti upisuju u društvene odnose i subjektivitete. Kako su naše najdublje emocije, žudnje i fantazije artikulirane unutar diskurzivnog prostora pamćenja? Kakve je prirode veza između komunikacijskih tehnologija i načina na koji prošlost reprezentira? Konferencija će pokušati odgovoriti na ova pitanja promišljajući politike pamćenja kroz analizu filmova, fotografija, performansa, književnosti, spomenika, itd.
</p>
<p style="text-align: justify;">
Poseban će naglasak biti stavljen na 1) istraživanje cirkulacije povijesnog pamćenja koje je temelj identifikacije u određenom  kulturnom, povijesnom i političkom trenutku; 2) moguće odgovore na ono što <strong>Lauren Berlant</strong> zove &#8220;nužnostima trenutka&#8221; (povijesnog trenutka, seksualnog trenutka, intimnog trenutka, pojedinačnog subjektivnog trenutka gdje je vrijeme opstanka samo drugo ime za svakodnevni život) i 3) načine na koje nove tehnologije, kako kaže <strong>Laura Mulvey</strong>,  otvaraju mogućnost &#8220;susreta estetike prošlosti s estetikom sadašnjosti&#8221; .</p>
<p>Glavni izlagači na ovogodišnjoj konferenciji bit će upravo Lauren Berlant i Laura Mulvey.</p>
<p style="text-align: justify;"> Lauren Berlant je profesorica na <a href="http://www.uchicago.edu/index.shtml" target="_blank" title="" onclick="" rel="noopener">University of Chicago</a>. Bavi se proučavanjem javnih sfera kao afetivnih svjetova.  Njeni teoretski modeli afekte i emocije postuliraju kao pretpostavku racionalnih i dogovornih odluka što dekonstruira binarnu opreku između emocija i razuma kao dvaju načina spoznaje i metaboličke povezanosti sa svijetom. Autorica je mnogih knjiga od kojih posebno vrijedi izdvojiti <em>The Anatomy of National Fantasy</em>, <em>The Queen of America Goes to Washington City</em>, <em>The Female Complaint</em> i <em>Cruel Optimism</em>. Laura Mulvey je feministička teoretičarka filma. Trenutno predaje na <a href="http://www.bbk.ac.uk/" target="_blank" title="" onclick="" rel="noopener">Birkbecku</a>. Međunarodni ugled stekla je esejom <em>Visual Pleasure and Narrative Cinema</em> objavljenom 1975. u časopisu <em>Screen</em> koji je postao jedan od najutjecajnijih tekstova feminističke teorije filma. U tom radu pokazuje se većina značaki njene analize filmova. Pozicionirajući se između semiotike filmskog pripovijedanja i semiotike psihoanalize, Mulvey proučava načine na koji je pojava žene kodirana u vizualnom i erotskom smislu kao objekt za gledanje u klasičnom holivudskom filmu. Njeni poznatiji radovi uključuju knjige <em>Visual and Other Pleasures</em>, <em>Fetishism and Curiosity (Perspectives)</em>, <em>Death 24x a Second: Stillness and the Moving Image</em>. &nbsp;</p>
<p style="text-align: justify;">Treća međunarodna konferencija <em>Re-Thinking Humanities and Social Sciences</em> održat će se u Zadru od 6. do 9. rujna 2012. Više informacija potražite<a href="http://rhss-conference.com/" target="_blank" title="" onclick="" rel="noopener"> ovdje</a>.&nbsp;</p>
<h5 style="text-align: right;"><span style="font-weight: normal; color: rgb(150, 150, 150);">Na fotografiji: Alain Resnais,&nbsp;<span style="text-align: justify; "><em>Prošle godine u Marienbadu</em>, 1961/ KP</span></span></h5>
<div id="isChromeWebToolbarDiv" style="display:none"></div>
<div id="isChromeWebToolbarDiv" style="display:none"></div>
<div id="isChromeWebToolbarDiv" style="display:none"></div>
<div id="isChromeWebToolbarDiv" style="display:none"></div>
<div id="isChromeWebToolbarDiv" style="display:none"></div>
<div id="isChromeWebToolbarDiv" style="display:none"></div>
<div id="isChromeWebToolbarDiv" style="display:none"></div>
<div id="isChromeWebToolbarDiv" style="display:none"></div>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
