Od 2013. godine do danas organizatorice_i FALIŠ-a okupljaju niz govornica_ka koje_i se bave aktualnim političkim i društveno relevantnim pitanjima, a tema ovogodišnjeg izdanja je Apokalipsa do nas. Kako pojašnjavaju organizatorice_i, tema polazi od pretpostavke da su društvene i političke prijetnje udaljene: “Ratovi, autoritarizam, klimatska katastrofa, tehnološke promjene i ekonomske krize često se promatraju kao problemi drugih društava, država i sustava. No upravo je jedna od temeljnih poruka ovogodišnjeg FALIŠ-a da su posljedice tih procesa već ovdje.”

Festivalski program uključuje razne formate, a održava se na Maloj loži (Trg Ivana Pavla II), Azimut Green Stageu i u studiju Mo’a ti. Prvi dan FALIŠ-a će otvoriti izložba Che odore di guerriglia urbana Lidije Krnjajić i Mate Rupića, nakon čega slijedi diskusija Apokalipsa medijskih sloboda s novinarima Dinkom Gruhonjićem i Majom Sever, u moderaciji Aleksandre Tomanić. Za vrijeme trajanja festivala, od 3. do 5. rujna, večernji program će upotpuniti dnevno izdanje FALIŠ audio emisije Alarm.

U četvrtak se održava predstavljanje knjige Stol za jednoga Alena Živkovića uz gostovanje autora i moderatora, Krune Lokotara, a bit će prikazan i dokumentarni film Srećko Badurina, biskup šibenski 1988.–1996. u režiji Davora Šarića. Druga večer festivala završava popratnim razgovorom Ulicom Srećka Badurine.

Treći dan donosi predstavljanje knjige Osam dana u svibnju Borisa Rašete i Gorana Gavranovića, a središnji dio večeri bit će okrugli stol pod naslovom Antifašizam 21. stoljeća, na kojem sudjeluju Sanja Barić, Stevo Đurašković i Vesna Teršelič. Program u četvrtak će zaključiti predavanje Novi ekonomski poredak Nevena Vidakovića.

Subotnji program otvara pitanje Hrvatske kao periferije globalnih ekonomskih procesa kroz okrugli stol Lijepa naša kolonija, na kojem sudjeluju Jadran Kale, Manuela Puharić, Marko Pavasović i Luka Cvilinder. Nakon diskusije održava se javni razgovor AI i demokracija: ‘Sanjaju li strojevi slobodne izbore?’ s Ivanom Cerovcem, dok će festival završiti predavanjem Voli li ljevica Hrvatsku? Nine Čolović i koncertom zbora Praksa.

Organizaciju festivala moguće je podržati donacijom, a više detalja o rasporedu možete pronaći ovdje.

Pojašnjavajući tematsku okosnicu festivala organizatori ističu da “epoha obnovljenih (etno)nacionalističkih ambicija, osvajačkih i revanšističkih projekata, nije došla iznenada”. Začetke njenih temelja organizatori smještaju u devedesete godine na Balkanu, “gdje je međunarodna zajednica, nauštrb pravde i naslijeđa antifašizma, prigrlila brutalan i ciničan model realpolitike”, pojašnjava najavni tekst.

“Što ostaje od solidarnosti s drugima i drugačijima, kada ona prkosi logici postojećeg (etno)nacionalističkog poretka? Odnosno – što uopće ostaje od nas, kao pojedinaca, zajednica, društava – kad više nismo u stanju razlikovati pobjedu od zločina, oslobođenje od dominacije, pravdu od osvetoljubivosti?”, zaključno poručuju organizatori festivala.

Festival uključuje niz predavanja, večernjih diskusija i panela, a osim toga se održava i izložba pod nazivom Objektiv NDH u studiju Mo’a ti na adresi Ulica kralja Zvonimira 17.

Detalje o rasporedu i satnici festivala možete pronaći na poveznici.

Izložba tematizira tranziciju spomen parka Šubićevac iz isključivo režimskog prostora u prostor svakodnevice naših sugrađana_ki s ciljem afirmacije marginalizirane pozicije Program se u prvom danu festivala nastavlja predstavljanjem stripa Helene Klakočar i prikazivanjem filma Ivana Ramljaka El shatt: nacrt za utopiju na tvrđavi Barone. Ove godine organizacija prikazivanja filma i filmskog programa ostvarena je u suradnji s JU Tvrđavom kulture. U četvrtak, petak i subotu (7.,8. i 9. rujna) program se seli na uobičajenu lokaciju Male lože gdje će gostovati niz intelektualaca_ki, kritičara_ki iz čitave regije.

U četvrtak će se obrađivati teme ljudskih prava, javnih prostora i odnosa moći u prostorima turistificiranih zajednica i to predstavljanjem knjige Filipa Balunovića Beda ljudskih prava, javnim razgovorom Feminizam i prostor koji će voditi feministička teoretičarka Biljana Kašić i aktivistkinja Vesna Janković. Na kraju gledatelji će slušati Igora Lasića, Marina Nižića, Emila Jurcana i Blanku Levačić na okruglom stolu Od tvornice do pozornice na kojem će se pretresti teme javnog interesa, javnih prostora, (ne)postojanje urbanizma kao takvog i brojne druge aktualne teme.

U petak program započinje predavanjem Maje Breznik o statusu radnika i prekarijatu u kapitalizmu. Nakon toga nastavlja se predstavljanje knjige Zorana Grozdanova Domovina slikana tamjanom, čije će predstavljanje prisnažiti Viktor Ivančić i Marko Vučetić, uz moderiranje Branka Sekulića. Program u petak završava predavanjem Borisa Budena po nazivom Postkomunistička tranzicija – kraj jedne iluzije.

Subota počinje predstavljanjem knjige Igora Beleša Listanje kupusa koja govori o prijateljstvu na početku Domovinskog rata. Nakon toga na okruglom stolu na kojem će sudjelovati Marijana Hameršak i Emina Bužinkić, a koji će moderirati Drago Župarić-Iljić otvorit će se pitanje Jesmo li i rasisti?, dok će se program ovogodišnjeg Fališa završiti predavanjem Josipa Lučeva pod nazivom Hrvatski kapitalizam i radosti periferije.

Svi programi u četvrtak, petak i subotu započinju od 20 sati na Maloj loži u Šibeniku. Festivalski centar ovogodišnjeg izdanja festivala Fališ je klub Azimut gdje će se u subotu održati i koncert Kali Fat dub-a, glazbeno scensko uprizorenje otvara teme kapitalističkog izrabljivanja, ekologije, potrošnje, rata i kroz ironiju i sarkazam ukazuje na suludost trenutka u kojem živimo.

Svi programi festivala su besplatni i otvoreni za javnost.

Od 5. do 8. rujna u Maloj loži u održava se 6. Fališ – Festival alternative i ljevice Šibenik. Ovogodišnja tema festivala je Turizam između profita i javnog dobra.

“Prije nego netko upita jesmo li mi, možda, protivnici takozvane povoljne investicijske klime, smatramo li da pravo na crpljenje prirodnih resursa, više nego vlasnici kapitala, imaju stanovnici Dalmacije, vjerujemo li da su gradovi na obali mjesta koja trebaju biti u funkciji svojih građana, a ne popularne destinacije bez komunalnog reda i s infrastrukturom koja puca po šavovima,onako kako pucaju proračuni obitelji čiji je život skuplji nego u kontinetalnom dijelu Hrvatske; odgovorit ćemo iskreno i kratko: DA!

Za samo dvanaest mjeseci stigli smo od sjajne, rekordne, neopisive, prekrasne turističke 2017. u nedovoljno popunjenu, razočaravajuću, nesređenu, kaotičnu 2018. Kao da smo se, zajedno s gostima, trudili potvrditi ono što je rečeno kada smo krenuli s FALIŠ-em: da su danas lokalni problemi globalni, u istoj mjeri u kojoj su globalni i naši, svakodnevno vidljivi i sve teže podnošljivi”, stoji u najavi festivala.

Osim teme turizma, održava se predavanje Kršćanstvo, čovječanstvo i novi nacionalizam, okrugli stolovi Bog na razmeđi vjere i ideologije, 1948. – godina o kojoj se šuti, književne večeri te predstavljanje Šibenska deklaracija: dugi put ljevice do vlasti.

Raspored događanja potražite ovdje. 

Od 6. do 9. rujna održava se peti Festival alternative i ljevice u Šibeniku (FALIŠ), na već provjerenim lokacijama. Uz dosad najbogatiji program i brojne strane goste, tema ovogodišnjeg festivala je 100 godina Oktobarske revolucije. 

“Kada smo pripremali prvi FALIŠ, nismo bili sigurni da ćemo održati drugi. Kada smo, a nakon što nam je Ministarstvo kulture smanjilo potporu na 10.000 kuna, počeli pripremati peti, znali smo da našoj publici i svim prijateljima festivala – čiji je broj daleko veći nego smo smjeli zamisliti – dugujemo najsadržajnije izdanje do sada.

Za petogodišnjicu imamo, po prvi puta, pet večeri, od nulte u Betini do svih ostalih na Maloj loži i najmanje pet programskih sati svakog dana FALIŠ-a. Interes posjetitelja, gostiju i svih kojima su naše ideje bliske, pokazuje i kako smo odlukom da obilježimo “100 godina Oktobarske revolucije”, Šibenik upisali na mapu gradova u kojima se obilježava pomenuta godišnjica, a to su New York, Berlin, Moskva, Oxford… 

Peti FALIŠ bit će, da tako kažem, svjetski, ali ne samo po odabiru tema i produkciji, već i po gostima od kojih su mnogi prilagodili svoj kalendar nama, vjerujući kako je, zbog poznatih okolnosti, ovo izdanje, ipak, najvažnije do sada”, kaže direktor FALIŠ-a Emir Imamović Pirke.

Program i više o festivalu potražite ovdje. 

Serov se potkraj 2016. godine obratio najistaknutijim svjetskim grafičkim dizajnerima s prijedlogom da mu “grubim jezikom plakata” daju osobnu ocjenu onoga što se dogodilo u Rusiji prije sto godina. Istovremeno je raspisao i objavio otvoreni međunarodni natječaj koji se načelno provodio bez obilježja ideološke tendencije, bez navođenja bilo kakvih smjernica, prosudbi ili opredjeljenja koja bi se mogla postaviti u njegov naziv. Svatko je zasebno mogao odlučiti kako protumačiti “svemirski potres”: kao polet u budućnost ili najveću tragediju ruske i svjetske povijesti? 

Na plakatima projekta 1917. – 2017. prikazan je najširi raspon vizualnih iskaza. Nije zanemariva ni činjenica da su umjetničke slike već po svojoj prirodi višeznačne i višeslojne. Sve u svemu, pokazalo se da većina dizajnera i umjetnika iz najrazličitijih zemalja,  negativno doživljavaju i revoluciju 1917. godine i samog V. I. Lenjina. 

Prema istraživanju “Slike stogodišnjice revolucije u Rusiji i svijetu” tek 4 posto radova iz Rusije i 8 posto iz drugih zemalja daju pozitivnu ocjenu revolucije. Istovremeno joj 72 posto plakata iz Rusije i 57 iz drugih zemalja daje ocjenu koju autori istraživanja svode na stav: “Revolucija je užas”.

Otvorenje izložbe je 6. rujna u 18 sati u Galeriji Matija.

Nakon što je treće izdanje Festivala alternative i ljevice Šibenik (FALIŠ) obilježilo 70 godina od pobjede na fašizmom, četvrto izdanje, koje će se održati od 7. do 10. rujna, posvećeno je vremenu koje dolazi. Točnije, posvećeno je “budućnosti za koju, naravno, ne znamo kakva će biti, ali, također, ne možemo biti sigurni i je li, uvjetno kazano, već počela. Sadašnjica, što ne treba objašnjavati, nije sjajna, sasvim suprotno, ali dok se zajedno sa publikom i sudionicima festivala trudimo mijenjati ovo vrijeme, moramo se zapitati i kakav je mogući pravac promjena”, kao što kaže Emir Imamović Pirke, organizator festivala.

Glavni su gosti ovogodišnjeg festivala Sarah Harrison i Paul Mason, koji će analizirati budućnost koja, ukoliko već nije počela, sasvim sigurno nije daleka. U Masonovoj viziji, utemeljenoj na dugogodišnjem praćenju ekonomskih trendova i analizama procesa u svijetu kapitala, budućnost je postkapitalistička, a takva je najviše zahvaljujući tehnološkom napretku i mogućem, slobodnom protoku informacija i ideja, paralelnom sa svijetom korporacija i njihovih interesa. Sarah Harrison, s druge strane, upozorava kako se proces korištenja tehnologije u ime, pored ostaloga, ekonomije dijeljenja, nalazi na rubu otimanja građanima i građankama, te da se internet pokušava praktički privatizirati i iskoristiti kao sredstvo nadzora i oružje protiv ljudskih prava, slobode i demokracije. S Masonom i Harrison u Maloj će loži razgovarati Srećko Horvat.

Paul Mason je britanski pisac i novinar, nagrađivani urednik ekonomije na Channel 4 News, a u svojoj posljednjoj knjizi, nedavno objavljenoj na hrvatskom jeziku, Postkapitalizam: Vodič za našu budućnost, tvrdi: “Milijuni ljudi shvaćaju da su im prodali san koji nikad neće živjeti”. Sarah Harrison dugogodišnja je suradnica WikiLeaksa i trenutna direktorica Fondacije Courage, međunarodne organizacije koja se zalaže za prava zviždača i zaštitu novinarskih izvora. Prije nego što se priključila WikiLeaksu, radila je za britanski Centar za istraživačko novinarstvo i Biro istraživačkog novinarstva.

Umjetnički segment programa obuhvaća izložbu likovnih radova Boba Dylana, Patti Smith i Jerryja Garcije u Studiju Galerije sv. Krševana, performans Siniše Labrovića, hrvatsku premijeru američkog dokumentarnog filma Yes Man su revoltirani redateljice Laure Nix, te hrvatsku premijeru kazališne predstave Demokracija Zijaha A. Sokolovića. Na festivalu će biti promovirane knjige Slana zemlja Jasmina Imamovića, Radnici i seljaci Viktora Ivančića te Marx nije mrtav Damira Pilića, uz razgovore s autorima. Na tribinama će se razgovarati o Rijeci kao Europskoj prijestolnici kulture 2020, uz gostovanje autora riječke prijavnice za EPK2020 Ivana Šarara i Slavena Tolja, o projektu Muzeja oslobođenja Dalmacije u Drugom svjetskom ratu, uz goste Zorana Restovića, predsjednika Udruge antifašističkih boraca i Zajednice udruga antifašističkih boraca Šibensko-kninske županije, i Josipa Jagića, povjesničara i člana Mreže antifašistkinja Zagreba, te okrugli stol o radnim pravima i radničkim inicijativama uz goste Marija Kikaša i Vedranu Bibić, urednike časopisa RAD. i aktiviste BRID-a. S gostima će razgovarati Emir Imamović, Kruno Lokotar i Davorka Blažević te Igor Lasić.

Točan raspored potražite ovdje.

Nakon što je treće izdanje Festivala alternative i ljevice Šibenik (FALIŠ) obilježilo 70 godina od pobjede na fašizmom, četvrto izdanje, koje će se održati od 7. do 10. rujna, posvećeno je vremenu koje dolazi. Točnije, posvećeno je “budućnosti za koju, naravno, ne znamo kakva će biti, ali, također, ne možemo biti sigurni i je li, uvjetno kazano, već počela. Sadašnjica, što ne treba objašnjavati, nije sjajna, sasvim suprotno, ali dok se zajedno sa publikom i sudionicima festivala trudimo mijenjati ovo vrijeme, moramo se zapitati i kakav je mogući pravac promjena”, kao što kaže Emir Imamović Pirke, organizator festivala.

Glavni su gosti ovogodišnjeg festivala Sarah Harrison i Paul Mason, koji će analizirati budućnost koja, ukoliko već nije počela, sasvim sigurno nije daleka. U Masonovoj viziji, utemeljenoj na dugogodišnjem praćenju ekonomskih trendova i analizama procesa u svijetu kapitala, budućnost je postkapitalistička, a takva je najviše zahvaljujući tehnološkom napretku i mogućem, slobodnom protoku informacija i ideja, paralelnom sa svijetom korporacija i njihovih interesa. Sarah Harrison, s druge strane, upozorava kako se proces korištenja tehnologije u ime, pored ostaloga, ekonomije dijeljenja, nalazi na rubu otimanja građanima i građankama, te da se internet pokušava praktički privatizirati i iskoristiti kao sredstvo nadzora i oružje protiv ljudskih prava, slobode i demokracije. S Masonom i Harrison u Maloj će loži razgovarati Srećko Horvat.

Paul Mason je britanski pisac i novinar, nagrađivani urednik ekonomije na Channel 4 News, a u svojoj posljednjoj knjizi, nedavno objavljenoj na hrvatskom jeziku, Postkapitalizam: Vodič za našu budućnost, tvrdi: “Milijuni ljudi shvaćaju da su im prodali san koji nikad neće živjeti”. Sarah Harrison dugogodišnja je suradnica WikiLeaksa i trenutna direktorica Fondacije Courage, međunarodne organizacije koja se zalaže za prava zviždača i zaštitu novinarskih izvora. Prije nego što se priključila WikiLeaksu, radila je za britanski Centar za istraživačko novinarstvo i Biro istraživačkog novinarstva.

Umjetnički segment programa obuhvaća izložbu likovnih radova Boba Dylana, Patti Smith i Jerryja Garcije u Studiju Galerije sv. Krševana, performans Siniše Labrovića, hrvatsku premijeru američkog dokumentarnog filma Yes Man su revoltirani redateljice Laure Nix, te hrvatsku premijeru kazališne predstave Demokracija Zijaha A. Sokolovića. Na festivalu će biti promovirane knjige Slana zemlja Jasmina Imamovića, Radnici i seljaci Viktora Ivančića te Marx nije mrtav Damira Pilića, uz razgovore s autorima. Na tribinama će se razgovarati o Rijeci kao Europskoj prijestolnici kulture 2020, uz gostovanje autora riječke prijavnice za EPK2020 Ivana Šarara i Slavena Tolja, o projektu Muzeja oslobođenja Dalmacije u Drugom svjetskom ratu, uz goste Zorana Restovića, predsjednika Udruge antifašističkih boraca i Zajednice udruga antifašističkih boraca Šibensko-kninske županije, i Josipa Jagića, povjesničara i člana Mreže antifašistkinja Zagreba, te okrugli stol o radnim pravima i radničkim inicijativama uz goste Marija Kikaša i Vedranu Bibić, urednike časopisa RAD. i aktiviste BRID-a. S gostima će razgovarati Emir Imamović, Kruno Lokotar i Davorka Blažević te Igor Lasić.

Točan raspored potražite ovdje.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

FALIŠ će u Puli predstaviti njegovi pokretači, direktor Emir Imamović Pirke, urednik Kruno Lokotar i art direktor Ante Filipović-Grčić, a s njima u paketu stižu izložba radova Alema Ćurina, projekcija dokumentarnog filma Fašizam INC. i predavanje novinara Damira Pilića.

“Da, alternativa postoji i antifašizam je pitanje kućnog odgoja – egide su pod kojima se FALIŠ može najaviti, predstaviti i kojima se definira njegov okvir. Istim je idejama, uostalom, bio vođen mornarički časnik Karlo Rojc u onim godinama kada se, kao i danas, činilo da je svijet ili nepromjenjiv ili promjenjiv na gore. A te godine malih nadanja i velikih stradanja se ponavljaju, kao što kaže bivši ministar financija Grčke, Yanis Varoufakis: “Kapitalizam koji je u silaznoj putanji, kao što je bio slučaj tridesetih, je onaj koji ne podstiče ljude da zamisle bolje društvo. Ovaj tip kapitalizma tjera ljude da se okrenu jedan protiv drugoga. Jedini kojima je to u interesu, jedini koji profitiraju tokom kolapsa kapitalizma su nacisti… Kapitalizam koji se raslojava rezultirat će novim Goebelsom, kao i Hitlerom, i ništa bolje od toga…”.

Festival alternative i ljevice Šibenik, događaj je kojim se pripremamo za bolje, daleko sutra, jer njemu, tom drugom sutra, za razliku od kapitalizma, alternative nema. Kao što je nema antifašizmu, osim ako netko pod prihvatljivom alternativom ne smatra fašizam i sve njegove posljedice, od koncentracijskih logora do novih granica, do zapravo povratka u vrijeme u kojem se u Puli neće slaviti Dan neovisnosti Hrvatske”, najavio je pulsko izdanje festivala Emir Imamović Pirke.

Davor Sučić, kako glasi službeno ime i prezime Seje Seksona, u Šibeniku će voditi javni razgovor s Hrvojem Klasićem, svojim profesorom i mentorom, doktorom povijesnih znanosti i docentom na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu u programu naziva Abeceda ustašluka.

Među bogatim programom, izdvaja se hrvatska premijera dokumentarnog filma Arisa Chatzistefanoua Fašizam Inc. (2014.), grčkog redatelja poznatog po filmovima Dugokracija i Katastrojka. On će u razgovoru s Igorom Štiksom govoriti o odnosu fašizma i kapitalizma, ali i trenutnoj krizi u Grčkoj i budućnosti Syrize. 

Jedna od gošći je i Angela Richter, njemačka kazališna režiserka i aktivistkinja hrvatskog porijekla, koja će u razgovoru sa Srećkom Horvatom govoriti o važnosti digitalnih disidenata i svojim susretima s Julianom Assangeom i Edwardom Snowdenom. 

Među preostalim gostima su Andrej Nikolaidis, Jele Brešan, Dragan Markovina, Hrvoje Klasić, Zlatko Dizdarević, Jurica Pavičić i mnogi drugi, a teme koje će ove godine pokriti treći Fališ sežu od “abecede ustaštva”, preko odnosa crkve i antifašizma, sve do situacije u Siriji, ali i mogućnostima otpora u pustinji postsocijalizma. 

Kao krovnu temu Fališ ove godine, u povodu sedamdesete godišnjice kraja Drugog svjetskog rata, uzima antifašizam. Za vizualni identitet festivala zaslužan je dizajner Ante Filipović Grčić, ujedno i art-direktor FALIŠ-a. Plakat tako krasi brojka 1316 na crvenoj zvijezdi, čime se odaje počast tisuću tri stotine i šesnaest Šibenčana koji su sudjelovali u ključnoj bitci Drugog svjetskog rata na području nekadašnje Jugoslavije – onoj na Sutjesci, gdje je 18000 partizana napalo 127000 njemačkih vojnika. 

Program potražite ovdje.