U najnovijoj knjizi, Critchley istražuje duboku međuovisnost politike i religije krećući od znane rečenice Oscara Wildea: “Da bi nešto postalo istinito, mora postati religija”. Knjiga slijedi filozofske i političke ideje iz autorova ranijeg djela, u Hrvatskoj objavljenog 2009. u izdanju Antibarbarusa u prijevodu Tončija Valentića pod naslovom Beskrajno zahtjevno: etika obveze, politika otpora, a u kojoj se zalaže za anarhizam kao etičku praksu i sredstvo političke re-organizacije. Propitujući pojmove vjere, ljubavi, religije i nasilja, Critchley u Faith of the Faithless propituje, kako navodi Stuart Kelly u The Guardianu, nove mogućnosti za “anarhizam odgovornosti”. 

U uvodu, Critchley postavlja konceptualne temelje osnovne ideje knjige i naslovnoga tropa, vjere nevjernih. Knjiga promovira poglede na političku teologiju putem čitanja Jean-Jacquesa Rousseaua, Svetoga Pavla i Giorgia Agambena, Alana Badioua, Carla Schmitta i Johna Graya, te nastavlja polemiku sa Slavojem Žižekom, započetu još 2005. godine, o pitanju nasilja i granicama ne-nasilja. Opisujući političke dimenzije religioznog vjerovanja i suvremene teologije, Critchley predlaže način na koji se samoostvarenje i formiranje identitetskih kolektiva može organizirati oko beskrajno zahtjevne etičke i političke odgovornosti. 

“Takva vjera nevjernih ne može imati za svoj objekt nešto izvanjsko sebi ili subjektu, božansku naredbu, transcendentnu stvarnost. Kao što Wilde kaže: ‘Bila to vjera ili agnosticizam, ne može biti meni izvanjsko. Njihovi simboli moraju nastati mojom vlastitom kreacijom'”, piše Critchley.

Simonu Critchleyju, britanskom profesoru filozofije rođenom 1960. godine, ovo je četrnaesta knjiga, a temelji se na tradiciji europske kontinentalne filozofije. Critchleyeva je polazišna ideja da filozofija nastaje iz razočaranja, političkog ili religioznog. Potonje postavlja pitanje smisla i mora se obračunati s nihilizmom koji smatra najvećom opasnošću suvremenog doba. Političko razočaranje izaziva pitanje pravde i zahtjeva koherentnu etiku. Tri njegove knjige prevedene su na hrvatski jezik: O humoru (Algoritam, 2007, prijevod Dragana Vulić-Budanko), Knjiga mrtvih filozofa (Naklada Ljevak, 2010, prijevod Tonči Valentić) i spomenuta Beskrajno zahtjevno.

Matija Mrakovčić