Serum festival otvara se u petak, 27. listopada u prostoru Fabrika 35 izložbom 8 – retrospektivna introspekcija, kojom će udruga Platforma predstaviti priču o samom festivalu kroz posljednjih osam godina. Večer se nastavlja zabavnim kvizom Ko to more platit, a završava predstavljanjem nove hvarske rap grupe 3 GLOVE na Venerandi.

U subotu, 28. listopada se održava radionica izrade prirodne kozmetike by HagMade iz Starog Grada nakon koje slijedi razgovor s autoricom Vanom Kovačić i promocija njene zbirke Pinke pisane na hvarskom dijalektu i inspirirane djetinjstvom na otoku. Večer će se završiti koncertom zagrebačkog underground benda Antenat na Venerandi.

Program u nedjelju, 29. listopada započinje umjetničkim pripovijedanjem narodnih priča iz cijelog svijeta u izvedbi glumice i dramske pedagoginje Jasmine Aleksandre Žiljak, a festival se zatvara KoncARTom Ane Paške, umjetnice, izvođačice i glazbenice s otoka Paga.

Više informacija o programu i aktivnostima festivala možete naći ovdje.

Savez Platforma Hvar, udruga sa sjedištem u gradu Hvaru nastala iz građanske inicijative s ciljem obogaćivanja društveno-kulturnog života, posebice u zimskim mjesecima, primjer je uspješne implementacije modela civilno-javnog partnerstva u manjoj sredini. Udruga od svog osnutka 2016. godine zagovara otvaranje društveno-kulturnog centra u gradu Hvaru kako bi osigurali provedbu cjelogodišnjeg programa, što je iz perspektive sezonalnosti života u Hvaru nužno za razvoj publike i aktiviranje lokalne zajednice. Naime, hvarska kulturna scena godinama je funkcionirala mehanizmom velikog broja događanja ljeti koje građani nemaju vremena konzumirati i zimskog mrtvila grada s tek povremenim događanjima, što je dovelo do pasivnosti publike, posebice mlađih generacija. Problem istaknut u komunikaciji s građanima odnosio se na neiskorištenost gradskih prostora koji su zimi zjapili prazni, i nedostatak prostora dostupnog udrugama koje su bile nosioci društvenog života zimi. 

Nastojanje udruge Platforma za osiguranjem toliko potrebnog prostora za provedbu kontinuiranog društveno-kulturnog programa, konačno je urodilo plodom otvaranjem prostora zajednice po nazivom Fabrika 35, u svibnju 2019. godine. Fabrika 35 je mali multifunkcionalni prostor dostupan za korištenje svim udrugama i zainteresiranim građanima s područja grada Hvara za provedbu programa, umrežavanja i sastanaka, a rezultat je suradnje Grada Hvara i udruge Savez Platforma Hvar koji su bili partneri na projektu DKC: Plan K, financiranog putem poziva Kultura u centru. Projektom su osigurana sredstva za obnovu i opremanje prostora koji je bio u jako lošem stanju, te je nizom volonterskih akcija pretvoren u malu oazu za kreativce i prvi prostor u gradu Hvaru namijenjen razvoju civilnog društva i provedbi kontinuiranog društveno-kulturnog programa te, jednostavno, mjesto za okupljanje zajednice.

Nakon završetka projekta DKC: Plan K postavilo se pitanje namjene i funkcioniranja prostora. Iako je u kratkom vremenu od otvaranja zajednica prepoznala svrhu i potencijal prostora, gradska vlast imala je zadršku prema ideji suupravljanja gradskim prostorom u partnerstvu s civilnim sektorom. Intenzivno zagovaranje prema gradskim vlastima i prosvjedna akcija ipak su urodili plodom, te je Gradsko vijeće Grada Hvara donijelo Odluku o korištenju prostora svim udrugama s područja grada Hvara za provedbu društveno-kulturnih aktivnosti na razdoblje od tri godine i postavilo udrugu Platforma Hvar kao odgovornu za koordinaciju i upravljanje prostorom. 

Od otvaranja Fabrike 35 svoje projekte i programe u prostoru je provelo više od 40 udruga i zainteresiranih građana te je ukupno održano više od 200 aktivnosti (izložbe, radionice, projekcije filmova, druženja, edukacije, plesne radionice, kviz znanja) što pokazuje koliko je zajednički prostor potreban zajednici. Upravljački odnos uređen je na način da Grad Hvar osigurava prostor i pokriva troškove režija dok Platforma Hvar koordinira program s drugim udrugama te kontinuirano provodi društveno-kulturne aktivnosti. S obzirom da ugovor o korištenju Fabrike 35 ističe krajem 2023. godine, postavilo se pitanje budućnosti jedinog prostora za nezavisnu kulturu i civilno društvo u gradu Hvaru te je na tu temu krajem studenog 2022. organizirana i javna tribina. 

Na tribini Fabrika 35 – jučer, danas, sutra predstavnici lokalne samouprave, civilnog društva i zainteresirani građani raspravljali su o važnosti i održivosti takvog prostora za grad Hvar, lokalne organizacije civilnog društva i građane. Govornici na tribini bili su Pamela Tanjić, predsjednica Platforme Hvar, Nino Pijanović, pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Grada Hvara, Nada Jeličić, vijećnica Gradskog vijeća Grada Hvara i Domagoj Šavor, predstavnik Mreže društveno-kulturnih centara DKC-HR. Govornici su pozitivno ocijenili sadašnji model suradnje Grada i civilnog društva u vođenju prostora Fabrike 35, te izrazili zadovoljstvo količinom i raznolikošću programa koji se u malom prostoru proveo proteklih godina i rastućim interesom sugrađana za sudjelovanje u aktivnostima. Predstavnik Grada Hvara smatra kako je to rezultat profesionalnosti koordinatora prostora u osmišljavanju i provedbi programa, ali ipak ističe kako je nužno povećati suradnju između gradskih udruga kako bi se potencijal Fabrike 35 u potpunosti iskoristio. Vijećnica Jeličić dodatan potencijal razvoju programa, suradnje udruga i javnog sektora vidi u skorom osnivanju javne ustanove u kulturi Grada Hvara koja bi trebala izgraditi partnerski odnos s udrugama te ih potaknuti na međusobnu suradnju pri osmišljavanju društveno-kulturnog programa. 

Grad Hvar ima zavidan broj prostornih resursa za provedbu društveno-kulturnog programa, međutim ne koriste se svi u potpunosti. Za provedbu programa na raspolaganju su prostori Arsenala, Hvarskog kazališta, Venerande – ljetne pozornice sa zatvorenim prostorom “kapelice”, Fortice, Loggie, koji se većinom koriste samo tijekom ljetne sezone. Dosadašnja praksa planiranja kulturnog programa grada u navedenim prostorima bazira se na bogatom kulturnom programu tijekom ljetnih mjeseci te smanjenom broju događanja tijekom zime. Najavljena javna ustanova se vidi kao rješenje tog problema jer bi suradnjom s udrugama i osnaživanjem njihova djelovanja mogla zajednički izrađivati cijelogodišnji program i oživiti navedene gradske prostore i tijekom zime. Društveno-kulturni život grada tijekom zime ipak se posljednjih godina poboljšao, čemu je velikim dijelom zaslužno postojanje Fabrike 35 koja pruža građanima mogućnost konzumiranja nezavisne kulture te osmišljavanja i provedbe vlastitog programa. 

Izazov u narednim godinama prvenstveno će biti razvoj kapaciteta lokalnih udruga, njihovo umrežavanje i suradnja, te definiranje odnosa javne ustanove i civilnog društva u osmišljavanju cjelogodišnjeg društveno-kulturnog programa. Planiranje održivog kulturnog sustava treba uzeti u obzir činjenicu da se trenutno velika većina programa provodi na volonterskoj bazi, odnosno oslanja se na entuzijazam pojedinaca što dugoročno nije održivo. Ulaganje u razvoj ljudskih kapaciteta edukacijama i zapošljavanjem osnažilo bi udruge koje bi tako snažnije djelovale ka razvoju nezavisne kulture, te potaknulo mlade na uključivanje u rad udruga i ostvarivanje karijera u području kulture.

Važan dionik u smislu podrške kod budućih izazova je Mreža društveno-kulturnih centara (DKC-HR) nastala umrežavanjem saveza udruga i platformi koje djeluju u desetak gradova diljem Hrvatske i zagovaraju uspostavu institucionalnog okvira za jačanje postojećih i nastajućih društveno-kulturnih centara. Platforma Hvar jedan je od osnivača Mreže koja može svojim kontaktima i primjerima dobre prakse, iskustvom i znanjem, pozitivno utjecati na razvoj lokalne kulturne politike grada Hvara s ciljem daljnjeg razvoja modela civilno-javnog partnerstva.

Kako bi Fabrika 35 i u budućnosti funkcionirala kao kreativno središte za provedbu cjelogodišnjeg društveno-kulturnog programa nužna je financijska stabilnost i profesionalizacija. Već sada broj korisnika, suradnji i programa premašuje kapacitet koordinatora koji zapošljava dvije osobe na pola radnog vremena i to samo putem programa podrške Zaklade “Kultura nova”. Za profesionalizaciju, izgradnju publike i aktiviranje lokalne zajednice biti će potrebna snažnija podrška Grada, ali i jače povezivanje udruga u suradničkim projektima financiranih iz raznolikih nacionalnih i europskih izvora. Razvoj lokalne kulturne politike mora se planirati u širem kontekstu i u suradnji s udrugama koje su važan dio kulturnog života, posebice u zimskim mjesecima, jedan je od zaključaka spomenute tribine. Jedino se kontinuiranom i otvorenom komunikacijom javnog i civilnog sektora može doprinijeti razvoju povjerenja između različitih aktera s ciljem učinkovitog osmišljavanja kulturne politike grada.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura na prekretnici koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Fabrika 35 mali je multifunkcionalni društveno-kulturni centar u centru grada Hvara koji vodi Savez PlatFORma Hvar, a za svoje ga programe koriste pojedinci, udruge i inicijative koje djeluju u području kulturnih i društvenih djelatnosti. Otvaranje Fabrike 35 inicirano je u sklopu poziva Kultura u centru odnosno projekta DKC: Plan K gdje su Platforma i Grad Hvar bili partneri, uz još pet udruga i ustanova. Prostor je opremljen potrebnom računalnom opremom, prijenosnim i sklopivim namještajem te manjim inventarom potrebnim za održavanje raznolikih aktivnosti. Od 2019. Fabrika 35 razvijala se kao jedini prostor potpuno otvoren građanima, što se pokazalo posebno važnim tijekom zimskog perioda, kada je funkcionirala i kao kinodvorana, galerija, predavaonica te infrastruktura za aktivnosti organizacija civilnog društva, kojih na području Grada Hvara ima oko 90, od čega 21 djeluje u području kulture.

“Ono što je vodilo kreiranje ovoga projekta je svakako specifičnost života u Hvaru koji je iznimno sezonalan. Ljeti je grad preopterećen gostima, a lokalno stanovništvo u potpunosti zanemaruje sve svoje interese i hobije te se posvećuje poslu. Ljetna sezona traje čak 6 mjeseci i u to vrijeme grad obiluje društveno kulturnim sadržajima koje lokalno stanovništvo zbog preopterećenosti poslom jednostavno nema vremena konzumirati. Zimi se slika grada u potpunosti promjeni. U posljednje vrijeme dogodio se pozitivan pomak u kulturnom životu zimi, ali društveni život potpuno je nestrukturiran te se oslanja isključivo na fragmentirano djelovanje udruga”, ukratko je otočki kontekst pojasnila tadašnja voditeljica projekta Nena Kolak.

Četiri mjeseca nakon isteka partnerskog projekta, gradske su vlasti odlučivale o daljnjem korištenju prostora. Suočeno s protestnom akcijom zainteresiranih organizacija pred svojim vratima, Gradsko je vijeće odlučilo dodijeliti prostor Fabrike 35 na korištenje svim gradskim udrugama te Platformi na upravljanje na čak tri godine. Ugovor koji je potpisan početkom 2021. godine podrazumijeva da organizacija ne plaća najam prostora, a troškove režija i interneta pokriva Grad. Kad se pojavi potreba za većim prostorom radi provedbe nekih aktivnosti, Platformi je na raspolaganju veći broj reprezentativnih gradskih prostora, poput Venerande, Arsenala ili Loggie, isto kao i drugim organizacijama koje za to imaju potrebu. Suradnja s Odsjekom za kulturu (i odnose s javnošću, op.a.) kontinuirana je i stabilna, a gradski se činovnici odazivaju na događanja u organizaciji Platforme.

Platforma Hvar još je kao neformalna inicijativa 2016. predstavila ideju stvaranja javne ustanove u kulturi gdje bi civilno društvo bilo partner, te je dobila nevjerojatnu podršku lokalne zajednice i dvadesetak gradskih udruga. No, na Gradskom je vijeću bio presudan jedan glas protiv i ideja se nije ostvarila. Nakon odbijanja Grada da se partnerstvo legalizira, obaviješteni su 2018. da je projekt u sklopu natječaja Kultura u centru odabran za financiranje te je krenula potraga za prostorom. Grad im je namijenio manji, uredski prostor, no nisu na njega pristali. Prostor današnje Fabrike 35 koristio je gradski Crveni križ te je dogovorena zamjena prostora. 

Radi zagovaračkog rada, Platforma se morala registrirati gotovo preko noći kao udruga građana, umjesto kao savez udruga. Naknadni pokušaji da se savez oformi nisu rezultirali uspjehom. Nakon završetka projekta neke su udruge pokazale zanimanje da se uključe u Savez, međutim postavilo se pitanje hoće li taj savez biti Platforma Hvar ili neki novi savez, hoće li se udruge “utopiti” u postojećoj ili će osnovati neku novu i zadržati svoj identitet. Radi se o gotovo identičnim problemima koje muče “prave” saveze – neprepoznatljivost saveza zbog jakih članica ili nevidljivost članica zbog prominentnog saveza – no u pomalo drugačijoj varijanti jer se u slučaju prvih radi o stabilnim, etabliranim i dugogodišnjim partnerstvima, dok se u hvarskom slučaju radi o savezu koji je tek u nastajanju.

Većina udruga u gradu i na otoku manjeg je kapaciteta i prijavljuje se gotovo isključivo na gradske natječaje, eventualno pokoja na županijska sredstva. U tom je smislu Platforma Hvar jedina udruga s većim aspiracijama i kapacitetima, te se trenutno financiraju i putem Zaklade Kultura nova. U udruzi su zaposlene dvije osobe na pola radnog vremena, za koordinaciju prostora i administraciju. U tom smislu, daljnje kapacitiranje udruge je prva potreba hvarskih upravitelja prostora. Fabrika 35 živi dvanaest mjeseci u godini, ugošćuje mnogo programa, upiti za korištenje prostora su kontinuirani te svatko tko dolazi na otok Hvar upravo u Fabrici želi organizirati događanje, poput Deska Kreativne Europe u srpnju 2021. Također, Platforma je osmislila i u djelo provela interaktivni web kalendar događanja za cijeli otok, čija je posebnost mogućnost samostalnog unosa događanja što uvelike doprinosi boljoj komunikaciji organizatora s publikom te ažuriranosti samog kalendara. 

U protekle tri godine u Fabrici je održano preko 90 događanja, osim Platforme Hvar prostor je za svoja događanja i aktivnosti koristilo 37 udruga, a korisnika je bilo preko 4000. Koordinacija prostora u tom se slučaju pokazuje zahtijevnijom od pola radnog vremena jedne osobe. Želja je Platforme da Fabrika živi punih sedam dana u tjednu. Za sada ih održava volonterski entuzijazam i veliki broj mladih koji svoje vrijeme žele provoditi baš tamo. Za upravljanje Fabrikom i festival Serum u 2021. udruga je od grada financirana sa 16 tisuća kuna, što je najveći iznos dodijeljen udrugama u ovoj godini. U tom se kontekstu lokalna sredstva pokazuju kratkovidnim i donekle otežavajućim za rad jer organizacija događanja podrazumijeva i njegovu produkciju te adekvatne honorare izvođačima i sudionicima, bez kojih održavanje dugotrajnijih i stabilnih suradnji i partnerstava nije moguće.

Programski kriteriji korištenja prostora još uvijek nisu goruća tema kao u većini društveno-kulturnih centara u Hrvatskoj jer prostor djeluje u specifičnom otočkom kontekstu gdje šest mjeseci postoji sve, a drugih šest mjeseci samo Fabrika 35. U tom smislu, Fabrika i Platforma Hvar te organizacije koje koriste prostor ispunjavaju javni interes za kontinuiranim i svima dostupnim kulturnim programima. Stoga je opravdana bojazan da će gradska uprava na Fabriku prenijeti veća očekivanja nego što ih ona može ispuniti, a istovremeno neće adekvatno podržati taj rad. Također, Fabrika nikako ne može i ne bi smjela biti zamjena za isti takav kontinuirani i svima dostupan sadržaj gradske kulture već njen komplementaran dio, fokusiran na različite potrebe lokalne zajednice koja ima priliku sudjelovati u odlučivanju i upravljanju javnim resursom.

Članak je objavljen u sklopu projekta Kulturna politika odozdo – Od dobrih praksi društveno-kulturnih centara do održivog okvira za sudioničko upravljanje. Projekt je podržan sa € 149.940 financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova. Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost udruge Kurziv. 

Članak je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Kada je objavljen poziv na 46. sjednicu Gradskog vijeća Grada Hvara, na čijem se dnevnom redu birokratski šifrirana našla točka o sudbini multifunkcionalnog društveno-kulturnog prostora u Fabrici 35, stvari nisu upućivale na dobar rasplet. Dojam je to koji je ponajprije izazivala netransparentnost čitave procedure: prijedlog odluke o kojem se imalo glasovati nije bio dostupan javnosti, stoga nisu bili poznati planirani parametri budućeg korištenja Fabrike, a izostala je i prethodna komunikacija s njezinim korisnicima i širim građanstvom. Usprkos tomu, sjednica održana u utorak, 11. kolovoza rezultirala je najboljim mogućim vijestima: suočeno s protestnom akcijom zainteresiranih organizacija pred svojim vratima, Gradsko je vijeće odlučilo dodijeliti Fabriku nezavisnokulturnoj sceni na korištenje na čak tri godine, što je rok koji su sami njezini akteri u istupima prema gradskim vlastima odredili kao najpoželjniji. Ovo ispunjenje najoptimističnijih nadanja korisnika Fabrike znači da je Grad Hvar u potpunosti uvažio potrebe nezavisne kulture na otoku, osiguravši joj nasušno potrebno vrijeme i prostor za razvoj svojih programa, kao i infrastrukturu za rad i aktivnosti.

Fabrika 35 mali je multifunkcionalni društveno-kulturni centar financiran u sklopu natječaja Kultura u centru – potpora razvoju javno-civilnog partnerstva u kulturi. Proveden kroz Europski socijalni fond, natječaj je to temeljem kojeg je omogućeno financiranje razvoja ili uspostave modela sudioničkog upravljanja u kulturi za 34 projekta. Jedan od njih je i DKC: Plan K nositelja Saveza PlatFORma Hvar i partnera (Grada Hvara, Gradske knjižnice i čitaonice Hvar, neprofitne organizacije LAG Škoji, Udruge Pjover, Dramskog studija mladih i Festivala mediteranskog filma Split), kojem Hvar duguje novu, nasušno potrebnu kulturnu infrastrukturu Fabrike. Financiranje je završilo u travnju pa se, kao i u slučaju ostalih DKC-ova u sklopu Kulture u centru, postavilo pitanje budućnosti prostora i njegove održivosti onkraj projektnih okvira, što bi trebao biti i dugoročni smisao čitavog natječaja.

Ohrabrujuću odluku hvarskog Gradskog vijeća, koja osigurava srednjoročnu budućnost Fabrike neomeđenu logikom turističke sezone, za Kulturpunkt je u ime PlatFORme komentirala Nena Kolak, voditeljica projekta Plan K: “Oduševljeni smo ishodom i činjenicom da su vijećnici prepoznali važnost takvih sadržaja. Učinit ćemo sve da opravdamo to povjerenje. Bilo nam je izuzetno važno da prostor dobijemo na period od tri godine jer u tom razdoblju možemo postići održivost, planirati programe i graditi publiku.” Koliko je Fabrika važna za Hvar pokazuju podaci koje Kolak navodi, ističući da je u svega deset mjeseci koliko je zbog pandemije koronavirusa bio otvoren prostor koristilo čak “10 organizacija, dok se u njemu održalo 70 događanja, 10 stalnih programa, a aktivnosti je pohodilo preko 2000 korisnika”. Kolak smatra da je Fabrika izvršila “velik utjecaj na obogaćivanje društveno-kulturnog života Hvara”, a izvjesno je da će pod koordinacijom PlatFORme to i nastaviti činiti u narednom razdoblju.

Ukratko, u trenutku kada je sav panični fokus javnosti na narušenim prihodima od turizma, “da” koje je Gradsko vijeće izreklo životu nezavisne kulture u Hvaru također je i neprocjenjivo “da” životu izvan sezone. Važna je to pouka i da europska sredstva koja se za slične namjene prelijevaju u domaće natječaje za kulturu ne znače mnogo ako ne postoji volja naših vlasti, nacionalnih i lokalnih, da se te korisne potpore pretvore u temelje za održivu kulturnu infrastrukturu, umjesto da posluže kao jednokratna injekcija po čijem isteku organizacije i inicijative ostaju na istoj vjetrometini na kojoj su se nalazile prije nego što im je dodijeljena.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Obrisi zamišljenog zajedništva koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Četiri mjeseca od isteka projekta DKC: Plan K, realiziranog u suradnji Saveza PlatFORma Hvar i partnera, u sklopu kojeg je Hvar dobio društveno-kulturni centar u Fabrici 35, gradske vlasti konačno odlučuju o budućnosti tog ključnog komada nezavisnokulturne infrastrukture na otoku. Naime, pod točkom 7 dnevnog reda sadržanog u pozivu na 46. sjednicu Gradskog vijeća Grada Hvara, koja će se održati u utorak, 11. kolovoza, stoji “Prijedlog Odluke o korištenju dijela nekretnine č. zgr. 10, Z.U. 624, K.O. Hvar”. Iza te hermetične birokratske formulacije, čija netransparentnost je naglašena činjenicom da tekstu Poziva na sjednicu nisu priloženi dokumenti o kojima će se na njoj odlučivati, krije se upravo prostor Fabrike, koji je tijekom 18 mjeseci bio neprocjenjivo stanište nezavisne kulture i brojnih organizacija civilnog društva na Hvaru. Zainteresiranoj će javnosti zbog te informacijske škrtosti parametri o kojima se odlučuje – poput trajanja korištenja i drugih ključnih uvjeta – ostati nepoznati sve do eventualnog donošenja Odluke, što pokazuje da gradske vlasti u Hvaru nemaju nikakvog osjećaja za javnu funkciju društveno-kulturnih centara, a time ni za potrebu da se o njihovoj sudbini što otvorenije i participativnije komunicira.

Važnost Fabrike u razgovoru za Kulturpunkt je pojasnila Nena Kolak, bivša voditeljica projekta Plan K, koja je istaknula da je riječ o multifunkcionalanom prostoru nasušno potrebnom šarolikoj nezavisnokulturnoj sceni na Hvaru, čiji dionici imaju različite tipove programskih potreba. Kolak je također napomenula kako je riječ o jedinom tamošnjem prostoru potpuno otvorenom građanima, što se pokazalo posebno važnim tijekom tijekom zimskog perioda, kada je on funkcionirao i kao kinodvorana, i galerija, i predavaona, i infrastruktura za organizacijske aktivnosti poput sastanaka, planiranja i sl. Riječ je, ističe Kolak, o prostoru manjeg kapaciteta u kojem se ne mogu održavati događanja poput koncerata – u tom smislu i on posjeduje svoja ograničenja – no Fabrika je nedvojbeno odgovorila na brojne potrebe hvarskih organizacija i javnosti.

Hoće li i na koji će način hvarske vlasti uvažiti ovu njezinu važnost za sada je nejasno, budući da konkretnijih podataka o namjerama predlagatelja nema. No poznavajući kontekst Hvara i potencijalnu komercijalnu vrijednost prostora smještenog u centru grada, tajnovitost uvrštavanja točke u dnevni red izaziva bojazan da nezavisnu kulturu još jednom čekaju mrvice koje će joj biti oduzete pod pritiskom nadoknade turističkih profita istopljenih u ovogodišnjoj pandemijskoj krizi.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Obrisi zamišljenog zajedništva koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.