Kao primjer iz Hrvatske izdvojeno je socijalno poduzeće Humana Nova iz Čakovca. Humana Nova je zadruga koja potiče zapošljavanje osoba s invaliditetom i drugih društveno isključenih osoba kroz proizvodnju i prodaju kvalitetnih i inovativnih tekstilnih proizvoda od ekoloških i recikliranih materijala za domaće i inozemna tržišta. Zadruga ima četrnaest zaposlenih – četiri osobe s invaliditetom, pet dugotrajno nezaposlenih starijih žena, visoko obrazovanu mladu dizajnericu tekstila kojoj je to prvo zaposlenje, dvije dugotrajno nezaposlene mlade majke, dugotrajno nezaposlenu mušku osobu te visoko obrazovanog upravitelja ekonomista.

Kao što je istaknuto u izvještaju Europskog vijeća, Humana Nova prikupila je oko 600 000 kilograma odjeće i obuće do kraja lipnja 2015. “Radi se o konkretnom učinku na smanjenje emisije CO2 u atmosferu te smanjenje korištenja gnojiva i pesticida u proizvodnji sirovih materijala za manufakturu tekstila. Djelatnost zadruge ima pozitivan utjecaj na cjelokupnu zajednicu u kojoj se nalazi. Putem donacija, zadruga je pomogla više od 70 obitelji u Međimurskoj županiji i okolnom području, a šira zajednica pomaže Humanu Novu putem financijske i materijalne potpore, poput donacija stare odjeće, što također ima pozitivan utjecaj na okoliš. Osim potpore obiteljima, zadruga pomaže i dvadesetak lokalnih organizacija”.

Socijalna zadruga Humana Nova Čakovec jedno je u nizu društvenih poduzeća koja na području Međimurske županije razvija Autonomni centar – ACT. ACT Grupa je konzorcij društvenih poduzeća, organizacija i pojedinaca koji promiču, razvijaju i unapređuju društveno odgovorno ponašanje i poslovanje, društvenu i solidarnu ekonomiju, društveno poduzetništvo i civilno društvo. Osim Autonomnog centra i Humane Nove, tu su i ACT Printlab d.o.o, ACT Konto d.o.o, Centar za eko-društveni razvoj – CEDRA Čakovec, Centar za pomoć u kući Međimurske županije, Socijalna poljoprivredna zadruga Domači vrt, ACT Press d.o.o, Volonterski ured Međimurja i Knjižnica Tabula Rasa.

Strategija razvoja društvenog poduzetništva usvojena je prije više od godinu dana, čija je primarna zadaća bila uspostava zakonodavnog i institucionalnog okvira, kasni s provedbom pa tako praćenje razvoja društvenog poduzetništva, poreznih olakšica i pristupa njima, još uvijek nisu u procesu rješavanja. No, nakon više od godinu dana najava, 1. srpnja raspisan je poziv za dostavu projektnih prijedloga za poticanje društvenog poduzetništva koji će s financirati iz Europskog socijalnog fonda. Osnovna ideja ovog poziva je ispitati stanje društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj i utvrditi koje su potrebe društvenih poduzetnika te će poslužiti kao osnova za kreiranje budućih poziva usmjerenih na razvoj društvenog poduzetništva, kao i na visinu sredstava koja će se u sklopu tih poziva dodjeljivati. 

Poziv je prvi korak u stvaranju sustavne podrške razvoju društvenog poduzetništva koji uključuje financiranje niza informativnih i edukacijskih aktivnosti kojima će se unaprijediti status društvenog poduzetništva u području vidljivosti i prepoznatljivosti, financijsku podršku poslovanju postojećim društvenim poduzećima, kao i podupiranje svih oblika poslovnih aktivnosti organizacija zainteresiranih za otvaranje društvenog poduzeća ili pokretanje društveno-poduzetničke djelatnosti. 

Ciljane su skupine poziva voditelji i zaposlenici u društvenim poduzećima, skupine u nepovoljnom položaju na tržištu rada (osobe s invaliditetom koje nisu na tržištu rada, hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, članovi obitelji smrtno stradalih, zatočenih i nestalih branitelja iz Domovinskog rata, mladi, žene, pripadnici romske nacionalne manjine) te javni službenici. Osigurana su sredstva u iznosu od 8 milijuna kuna, najmanji iznos zatraženih bespovratnih sredstava je 400 tisuća kuna, dok je najviši iznos 800 tisuća kuna. Natječaj je otvoren do 2. rujna.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

U kamp u Slavonskom brodu 16. veljače nije stigao nijedan vlak iz Srbije, no zato je stigao vlak iz Dobove u Sloveniji, te drugi, najvjerojatnije sa zagrebačkog Glavnog kolodvora, javljaju volonteri Inicijative Dobrodošli!. Prema evidenciji Hrvatskog crvenog križa, u kampu su zadržane 93 osobe, i to u jednom od sektora u kojem je organizacijama civilnog društva zabranjen pristup. Polako, ali sigurno, uspostavlja se praksa tzv. kontra-kordona gdje su ljudi vraćeni iz Austrije u Sloveniju, pa iz Slovenije u Hrvatsku, gdje su smješteni u Centru za strance (bivši Porin) te potom i u Srbiju.

Dolazak izbjeglica preko Balkana i prema Njemačkoj bit će postupno usporen u sklopu koordiniranog “domino efekta” ograničenja koje uvode zemlje uzduž izbjegličke rute, izjavila je austrijska ministrica unutarnjih poslova Johanna Mikl-Leitner, koja bi uskoro trebala objaviti kvote dnevnog prihvata na austrijskoj granici. Istaknula je kako je važno da svaka zemlja postupno ograniči priljev na svojim granicama i da to učine u dogovoru jedne s drugima, ističući kako se “kočnice primjenjuju korak po korak”. Na granicu s Republikom Srbijom MUP je uputio dodatne snage interventne i granične policije. 

Kako doznaje Inicijativa, vraćene osobe nisu samo osobe za koje se do sada, bez ikakvog pravno utemeljenoga procesa, tvrdilo da nisu prave izbjeglice jer ne dolaze iz Sirije, Iraka i Afganistana, već i državljani ovih triju zemalja. Vraćaju se izbjeglice kojima odredište nije Njemačka ili Austrija, te osobe koje kažu da u spomenute zemlje žele iz razloga poput spajanje obitelji, studija, rada, ili pak ako imaju članove obitelji u zemljama koje im više nisu dostupne poput Švedske. 

Nad vraćenim izbjeglicama u Hrvatskoj se ponovno vrši registracija. Po prvi put do sada, ljudi su vraćeni bez mogućnosti drugog pokušaja prelaska. Navodni razlozi push-backova su različiti, a volonteri prijavljuju kako jedna obitelj ne smije ući u Austriju jer njihov sin nije u vojsci, dok je druga obitelj odbijena zbog toga što ne zna datum određenog vjerskog slavlja. Izbjeglice tvrde da su razlozi odbijanja potpuno slučajni.

Ludger Pries, profesor Fakulteta društvenih znanosti Sveučilišta u Bochumu, pokrenuo je europsku peticiju za zaštitu izbjeglica, a potpisali su je brojni znanstvenici i drugi stručnjaci u području migracijskih studija pozivajući na poduzimanje daljnjih koraka u zaštiti izbjeglica koji dolaze u Europu. Dokument će biti odaslan i prezentiran političarima na sastanku Europskog vijeća, 18. veljače, na kojem će se također raspravljati o temi migracijske i izbjegličke krize.

Uvažavajući pretpostavku da Europska unija neće biti u mogućnosti riješiti sve međunarodne konflikte i probleme, potpisnici naglašavaju da međunarodno i humanitarno pravo, ljudska prava i zajedničko zakonodavstvo EU-a, a posebno Zajednički europski sustav azila, obvezuju EU kao cjelinu i njezine države članice da pruže zaštitu i utočište svima onima koji bježe iz svojih zemalja: “Ove pravne, etičke i političke obveze Europske unije i njezinih država članica nisu predmetom pregovora i nije ih moguće poništiti zbog mogućih ekonomskih ili političkih troškova: napuštanje ovih obveza moglo bi povrijediti puno više nego prava stotina tisuća izbjeglica”. 

Uzroci traženja zaštite (oružani sukobi, destabilizirane države i pravni poreci, izravan progon zbog političkih, vjerskih, etničkih ili rodnih orijentacija) nisu nešto što je izvan politike i djelovanja Europske unije i njezinih država članica. Mi smo neraskidivi dio koji je povezan s porijeklom nasilnih sukoba i izbjeglištva, i ne možemo zanijekati našu odgovornost da budemo dijelom njegovog rješenja, ističu potpisnici otvorenog pisma koje možete pročitati i na hrvatskom jeziku. “Podizanje unutarnjih graničnih kontrola nije alternativa i to treba odmah zamijeniti sustavom omogućenih zakonitih ruta za dolazak osoba koje traže zaštitu od rata i progona u Europu”, kažu.