U fokusu izvješća su osjetne posljedice koje je izazvala promjena političkog krajolika u Europi prilikom jačanja i dolaska na vlast krajnje desnih političkih stranaka. Jedna od njih je to da se državne vlasti naveliko koriste već postojećim ali i novim zakonima koji su usmjereni na ograničavanje rada organizacija civilnog društva, društvenih pokreta i solidarnosti, a sve pod egidom očuvanja javnog reda i mira, nacionalne suverenosti i sigurnosti.

Tako na širem prostoru Europe pravo na prosvjed i mirno okupljanje građana_ki postaje sve ograničenije, pri čemu se na udaru posebice nalaze prosvjedne akcije i inicijative posvećene ekološkim pitanjima i izražavanju potpore palestinskom narodu u jeku izraelske agresije. Osim legislativa koje propisuju drakonske kazne za prekršitelje, u zemljama poput Francuske, Njemačke, Nizozemske i Italije tijekom 2024. godine prosvjedi su bivali i potpuno zabranjivani, a prijavljivala se i prekomjerna policijska uporaba sile kao i pritvaranje, zastrašivanje i nadzor aktivista.

Uz ograničenja individualnih građanskih sloboda, u izvješću se naglašava i sužavanje raspona djelovanja organizacija civilnog društva, koje se diljem kontinenta suočavaju sa sustavnim preprekama u radu, gubicima financijske potpore, defamacijom i učestalim SLAPP tužbama. Zagovarački rad civilnog društva sve se češće proziva neprimjerenim “lobiranjem”, čime ga se izjednačava s korporativnim lobiranjem, a sveprisutne su i tvrdnje o tome kako civilno društvo zapravo posreduje štetne “vanjske utjecaje”. I to sve ne bi li se u pitanje dovela opravdanost javnog financiranja organizacija civilnog društva.

Angažiranost civilnog društva u bitnijim društvenim pitanjima, navodi se u izvješću, također se sustavno osujećuje uskraćivanjem prava na pristup informacijama, svođenjem javnih savjetovanja na simboličku gestu i isključivanjem civilnog društva iz dijaloga s vladajućima. Posebno se naglašava ranjivost organizacija civilnog društva kada je riječ o kriminalizaciji solidarnosti, pri čemu se pomaganje ljudima u pokretu često svodi na krijumčarenje i trgovinu ljudima.

Sve u svemu, iako su u ovom kratkom pregledu samo opširno navedeni neki od zaključaka izvješća, teško je oteti se dojmu da u paneuropskom prostoru vlada gotovo distopijska atmosfera. A kao što pokazuje izvješće koje je sastavila zagrebačka Kuća ljudskih prava, situacija u lokalnom kontekstu ne odstupa od gore navedenoga. Prostor za građansko djelovanje u Republici Hrvatskoj tako se ocjenjuje suženim, a bitnim faktorom smatraju se promjene u političkom krajoliku nakon prošlogodišnjih parlamentarnih izbora.

Ističe se da je veća parlamentarna zastupljenost krajnje desnih opcija nepovoljno djelovala na građanske slobode i da se uobičajeni kritički ton što se civilnog društva tiče još dodatno pooštrio. Pravo na prosvjed smatra se ograničenim, a SLAPP tužbe i dalje su represivna mjera s kojom se suočavaju novinari_ke, organizacije civilnog društva i aktivisti_kinje. Javna savjetovanja oko nacrta zakona i prijedloga politika i dalje djeluju kao puka formalnost i često se odvijaju pri kraju procesa donošenja odluka, što uvelike priječi bilo kakav smislen dijalog svih dionika_ca društva.

Financiranje civilnog društva i dalje je obilježeno problemima, uz ograničena sredstva za zagovarački i istraživački rad na javnim politikama, ali i općeniti nedostatak javnih natječaja na nacionalnoj razini, kao i nedovoljno transparentno financiranje zagovaračkih aktivnosti i na lokalnoj i na nacionalnoj razini. Usto, navodi se kako su financijski najugroženije upravo one organizacije civilnog društva koje se bave ključnim socijalnim i političkim pitanjima i pravima ugroženih i manjinskih skupina.

Podcrtava se i to da Hrvatska već devet godina nema temeljnu strategiju za civilno društvo, ali i da Vladin Savjet za razvoj civilnog društva već godinama ne funkcionira. A potpuno je disfunkcionalan i Vladin Savjet za ljudska prava, što bi u kontekstu zemlje koja već godinama provodi antimigrantske politike Europske unije u najmanju ruku trebalo izazivati strepnju.

Uz sve navedeno, bitno je napomenuti kako se unatoč sve lošijem statusu građanskih sloboda i demokratskih vrijednosti u Europi civilno društvo pokazalo iznimno otpornim i sposobnim organizirati se radi njihova očuvanja. A dok svijet polagano no sigurno vrluda prema dodatnoj autoritarnosti i despotizmu, takav će angažman biti prijeko potreban.

Tekst je nastao u sklopu projekta Come Together koji sufinancira Europska unija iz programa Kreativna Europa. Stavovi izraženi u tekstu ne odražavaju nužno stavove Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu.

Liceulice je dvomjesečni “nezavisni magazin, posvećen univerzalnim vrijednostima modernog društva, principima jednakosti, demokracije i humanosti” koji se zalaže za “prava ugroženih i marginaliziranih grupa i pojedinaca, za suradnju i integraciju, za zdravo fizičko i mentalno okruženje, za održivi razvoj, a protiv nasilja, rasizma i mržnje svake vrste”. 

Časopis je 2010. godine pokrenula istoimena organizacija koja razvija praktične programe direktne podrške marginaliziranim grupama, s ciljem njihove veće ekonomske, kulturne i socijalne uključenosti, a njezin najvidljiviji projekt je upravo Liceulice, čiju distribucijsku mrežu čine socijalno ugroženi i marginalizirani pojedinci koji od svakog prodanog primjerka zarađuju 50 posto iznosa. Od 2012. časopis širi svoje aktivnosti i na regiju pa Liceulice sada ima izdanja i u Skopju, Prištini i Sarajevu. Fokus organizacije čine, kako sami ističu, tri velika izazova: očuvanje životne sredine, demarginalizacija grupa, pojedinaca, stavova i ideja i unapređenje javnog interesa i javnog prostora. 

Godišnja nagrada Europskog građanskog foruma dodijeljuje se u četiri kategorije: za medijsku inicijativu, osobu, organizaciju i kampanju godine. Kategorija u kojoj je – uz EAVI, Comics for Equality i VoxEurop – nominiran i časopis Liceulice, predviđena je za “participativne inicijative koje su imale aktivnu ulogu u informiranju građana i razvoju civilnog prostora, s naglaskom na slobodi medija i izražavanja”.

Za ovaj jedinstveni medijski projekt, koji pokriva tematske cjeline kao što su migracije, siromaštvo, beskućništvo, dostupnost vode i hrane te se u svojim stalnim rubrikama bavi aktivizmom, ljudskim pravima, ekologijom, socijalnim poduzetništvom, civilnim društvom možete glasati ovdje. 

Događanje se organizira uz podršku Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva Centrima znanja za društveni razvoj. 

Promislimo, raspravimo i razmjenjujmo aktvistička iskustva zajedno s europskim aktivistima i pokušajmo rasvijetliti pitanja koja prizivaju trenutni turobni politički i gospodarski trendovi u Europi, te što oni znače aktivistima diljem Europe koji još vjeruju da zajednička europska budućnost – utemeljena na solidarnosti, ljudskim pravima i širokoj građanskoj participaciji – još uvijek ima smisla? 

Cilj je ove neformalne rasprave otvoriti prostor hrvatskim i europskim aktivistima za razmjenu mišljenja i iskustava o tome što je potrebno i što znači promicanje demokracije i ljudskih prava, socijalne uključenosti i solidarnosti u trenutnom EU kontekstu, te koje inicijative izgledaju obećavajuće u smislu poticanja nekih značajnih društvenih i političkih promjena na državnoj i na razini EU-a? Kako se odnositi s institucijama EU-a zadržavajući energičnost i nepristranost? Tko su saveznici u političkoj areni? Kako se nadopunjuju političke inicijative na lokalnoj i globalnoj razini? Koja to iskustva privlače širi krug građana i lokalnih inicijativa, i koja mogu imati koristi od medijske pozornosti? 

Govorni jezik je engleski, s mogućnošću prevođenja pitanja na francuski i hrvatski jezik.

O svom dolasku obavijestite GONG putem ove adrese.