Preporuke koje će generirati radne skupine u lokalnim hubovima postat će dio Konferencije o budućnosti Europe (CoFoE) – nizu rasprava i debata o ključnim temama koje utječu na perspektive Europske unije, a koje predvode upravo građani i građanke. Riječ je prvoj takvoj paneuropskoj inicijativi koja predstavlja “javni forum za otvorenu, uključivu i transparentnu raspravu s građanima o nizu prioriteta i izazova”, kako je opisuju europske institucije koje zajednički koordiniraju ove procese. Sama Konferencija sastoji se od nekoliko komponenti: prva je višejezična digitalna platforma pokrenuta u travnju 2021. godine, na kojoj građani svojim sugestijama mogu direktno doprinijeti razgovoru o pojedinim temama iz devet različitih područja. Stavovi građana mogu se prikupiti i na organiziranim događanjima – u strukturiranim razgovorima, tribinama, fokus ili radnim grupama koje će iznjedriti preporuke, a koje se također mogu pridodati diskusijama na digitalnoj platformi.

Upravo je to put kojim je krenuo projekt CAE-a, na čijem je predstavljanju službenica za medije Europskog parlamenta Sanne de Ryck istaknula kako ideja javnog foruma nije samo otvaranje prostora za raspravu, već i obvezivanje institucija EU da iznesene argumente i “čuju” te u skladu s njima oblikuju svoje buduće političke odluke. “Svi prijedlozi građana koristit će se u idućem koraku – europskim građanskim panelima – u kojima će 800 nasumično odabranih građana raspravljati o predloženom i izraditi preporuke koje će Europski parlament, Komisija i Vijeće implementirati u svojem radu”, pojasnila je. Koordinatorica projekta Amplify Maya Weisinger istaknula je kako je specifični fokus ove kampanje detektirati slijepe pjege i praznine koje postoje u sustavu i premostiti ih kreiranjem platformi koje će otvoriti prostor za sudjelovanje “podzastupljenih glasova” u procesu odlučivanja o budućnosti Europe.

Osvrnula se i na važno pitanje pristupa i razumijevanja tih podzastupljenih skupina u različitim europskim sredinama. “Željeli smo izbjeći typecasting i u našoj smo se diskusiji vodili ključnim aspektima podzastupljenosti: to su ljudi koji se suočavaju s različitim ograničenjima u pristupu kulturi, nisu reprezentirani u mainstream diskursu ili se nalaze na marginama dominantnog narativa; to su umjetnici i kulturni radnici koji djeluju na rubovima kulturne sfere – njihove glasove želimo slušati i uključiti u kampanju.” Na opasnost da uključivanje prijeđe u pokroviteljstvo upozorio je predstavnik nizozemskog partnera Lars Ebert. “Naša dvojba bila je kako organizirati bottom-up proces. Cilj ovog projekta je svakako urgentan, ali smo istovremeno htjeli izbjeći situaciju da se kao kulturna elita ‘saginjemo’ do onih koji nisu reprezentirani i dajemo im priliku da podignu svoj glas, što može biti izuzetno patronizirajuće”, rekao je. Dilemu su riješili tako da su svojoj ciljanoj skupini – mladim umjetnicima imigrantima – prepustili da sami strukturiraju proces i odluče koji su to glasovi koji im nedostaju u razgovoru o budućnosti europske kulturne sfere.

Uz niz preporuka upućenih donositeljima odluka EU-a, čime će doprinijeti Konferenciji o budućnosti Europe, kampanja Amplify za cilj ima pokrenuti i širu javnu raspravu o uključivim, demokratskim procesima u donošenju odluka te važnosti značajnije distribucije institucionalnih resursa u bottom-up procese i aktiviranje marginaliziranih zajednica kroz angažirane kulturne prakse.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura solidarnosti koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Unatoč primjerima naprednijih demokracija, u lokalnom kontekstu preživljava kultura koja se ne smatra proizvodnjom već potrošnjom, što je naslijeđe iz prošlog socijalističkog sustava. Kulturni identitet grada Zadra raznoliko se i bogato predstavlja u ljetnim mjesecima pri čemu se naglasak stavlja na povijesnu i spomeničku baštinu i kulturu “spektakla”, dok odlaskom gostiju ostaje sveden na rad kulturnih institucija i povremena događanja nezavisnog karaktera. Vrijednost i značaj nezavisne kulture kakav prepoznaju drugi hrvatski gradovi i definiraju nacionalni strateški prioriteti u Zadru je marginalizirana zajedno s interesima javnosti i potrebama građana osobito mlađe populacije.

Koga zadovoljava a kome udovoljava “bogata” ljetna kulturna ponuda Zadra? Je li postojeći kulturni sustav dugoročno održiv, a kulturna politika dovoljna za uspješan odgovor na kriterije koje pretpostavlja kandidatura grada za titulu Europske prijestolnice kulture? Očekuju li se akcijski planovi i novosti na polju kulturnih suradnji, prostora i financiranja u kulturi? U kakvom je položaju nezavisna kultura i kultura mladih te zašto do danas nisu riješene osnovne infrastrukturne potrebe neprofitnih organizacija i građanskih inicijativa? Zašto izostaje uključenost javnosti u demokratske procese politika koje su u javnoj službi građana? Pitanja su na koja će se nastojati doznati odgovore.  

O pomacima u kulturnom razvoju drugih sredina i modelima civilno-javnog partnerstva govoriti će Katarina Pavić, koordinatorica platforme Clubture. O zadarskoj nezavisnoj kulturi govorit će predstavnici udruga članica platforme, Teatro VeRRdi, Zadar snova, Šigureca, Zadarski plesni ansambl, Teatar Dragon, Mavena, U pokretu, Porat i Eko Zadar. Širi društveni kontekst aktualnog stanja referirati će stručnjaci Odjela za sociologiju zadarskog Sveučilišta, Sven Marcelić i Krešimir Krolo. Moderator okruglog stola je Ivica Nevešćanin.      

Rasprava će biti održana u petak 14. studenog u prostoru pored GKZD, u ul. Stjepana Radića 11 u Zadru, s početkom u 17 sati.

Prema Culture Action Europe (CAE), smanjenje konkretne budžetske linije nema većeg utjecaja na ukupan europski budžet, zbog čega smatraju da takav potez predstavlja pogrešku, znak pasivnosti i panike. Istovremeno, sredstva za europsku kohezijsku politiku značajno su smanjena, kao i fondovi za regionalni razvoj, socijalna pitanja i međuregionalnu suradnju. Investicije koje predlagatelji budžeta ne smatraju hitnima, poput onih u kulturi i obrazovanju, postaju tako nemoguće, a europski projekt gubi svoje dublje značenje. Većina zemalja EU smanjivala je proteklih godina financijska sredstva dostupna lokalnim vlastima za socijalni razvoj i jačanje kohezije, stoga je dodatno smanjenje na europskom nivou loša vijest koja ukazuje na nedostatak vizije i tragičnu grešku davanja prednosti financijama u odnosu na inkluziju, razmjenu i razvoj.

CAE poziva poslanike Europskoga parlamenta da zauzmu čvrst stav koji će dovesti do uravnoteženijeg budžeta za naredne godine i koji će odraziti svijest o neophodnosti investiranja u područje kulture i obrazovanja te poziva sve građane da se istim povodom obrate svojim predstavnicima u Europskom parlamentu.

KP / CAE