Temeljna postavka konferencije je da su – u lepezi problema poput politike nadzora građana, TTIP-a, problema migracije do Orbanove “neliberalne” Mađarske – građani Europe u defenzivi kada je u pitanju kontinuirana erozija građanskih sloboda i javnog prostora. Kako bi se riješili ovi i ostali problemi u Europi, postaje izgledno da je potrebno posegnuti mnogo dalje od puke kritičke procjene državnih politika; potrebno je uspostaviti novi set ideala za europsku demokraciju i jednakost.

Ovi novi ideali mogu se stvoriti samo u klimi koja podupire i promovira društvena kritička promišljanja, jer je jedino kritički um sposoban iznaći rješenja u vidu koncepta i ideja koji mogu pokrenuti društvenu promjenu. Postavlja se pitanje kako se lokalni koncepti i postojeće ideje mogu podići na razinu cijele Europe, odnosno na koje načine se mogu transformirati umrežavanja, društveni pokreti i inicijative u smjeru kreiranja snažnog impulsa za promjenu. Ukratko, ono što ova konferencija pokušava ocrtati jest na koje načine se može formirati kritička masa usmjerena prema promjeni, a da se pritom othrva utjecaju neoliberalnog ekonomskog sustava koji prisiljava subjekte na konformizam.

Govornici na konferenciji su Catherine Fischli, Beppe Caccia, Ulrike Guérot, Oli Henman, Saskia Sassen te Igor Štiks.

T.Ž. / European Alternatives

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Dostupnost javnih dobara u demokraciji koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Od 11. do 14. srpnja serijom razgovora platforma će inicirati bavljenje javnim prostorom Beograda u tom istom prostoru, u suradnji s Ministarstvom prostora, lokalnom neformalnom inicijativom grupe kulturnih radnika i aktivista.

U četvrtak, 11. srpnja, od 19 sati, na trgu Slavija organiziran je razgovor s aktivistima, arhitektima i prolaznicima o mogućim rješenjima za budućnost ovog dijela grada. Razgovor pod nazivom Kome pripada Slavija? obuhvatit će koncept izmještanja tramvajskih šina i predloženo uvođenje podzemnih prolaza za pješake, uvjet najnovijeg natječaja za uređenje Slavije. Stručna javnost je podjeljena oko ovog pitanja, a obje strane se pozivaju na dobrobit prolaznika koji najčešće nisu upoznati sa svojim pravima u odlučivanju o javnom prostoru. Cilj je radionice ispitivanje građana o njihovim stavovima i potrebama i navođenje na razmišljanje o vlastitoj odgovornoj ulozi u gradu. Namjera nije diskusija o konkretnim rješenjima i kvaliteti ponuđene arhitekture, nego o položaju pojedinca u pravnoj i fizičkoj hijerarhiji grada.

U petak, 12. srpnja, od 19 sati u parku ispred Ministarstva kulture umjetnici, radnici u kulturi i prolaznici pokušat će pronaći početak kraja sveopćeg lošeg stanja u kulturi. Razgovor u parku obuhvatit će pitanja poput ključnih razloga lošeg stanja i prioriteta u njegovom rješavanju te rekordno niskog ukupnog izdvajanja za kulturu i raspodjele istog. Propitat će se mjesto suvremene umjetnosti u državi koja kulturu vidi isključivo kao agens izgradnje nacionalnog identiteta te potreba obnavljanja ili pak mijenjanja institucija ogrezlih u korupciji, neradu i nepotizmu. Naposljetku, u svemu tome, koja je uloga i odgovornost publike?

Za nedjelju, 14. srpnja, od 19 sati na platou ispred Biroa Savamala i Društva Savamala u ulici Svetozara Radića broj 3-5 najavljena je izložba fotografija stanovnika Savamale na kojima su ovjekovječene pozitivne, ali i negativne strane ovog dijela grada.

Izvor: Ministarstvo prostora / Fotografija: Tacheles, Berlin