Skup nastoji osvijetliti kako kognitivni, narativni i afektivni procesi sudjeluju u oblikovanju imaginarija normalnosti, ali i alternativnih, pravednijih i otpornijih vizija zajedničkog života. Folkloristički i etnološki uvidi u samoregulativna kulturna znanja, svakodnevne prakse i (ritualizirane) oblike (samo)iscjeljenja pomažu razumjeti načine na koje pojedinci i zajednice opstaju na rubu – i preko ruba – egzistencijalne sigurnosti.

Istodobno, skup otvara prostor i za kritičko preispitivanje vlastite pozicije, osobito nelagoda vezanih uz suučesništvo (complicity) u normalizaciji apatičnih i otuđenih zajednica, regresivnih političkih trendova, antiprosvjetiteljskih pokreta, nedostatnih pedagogija, nesuočavanja s poviješću političkog nasilja te proizvodnje nesigurnih i nesamostalnih subjektivnosti.

Cilj skupa nije tek dijagnosticirati krizu i posljedice “afektivnog obrata” u humanistici, nego i istražiti produktivan potencijal nelagode – nelagode kao nepristajanja na normalizaciju nasilja, društvene nejednakosti i erozije demokratskih i humanističkih vrijednosti.

Posebno su dobrodošli prilozi koji se bave znanstvenim, aktivističkim i umjetničkim transformacijama negativnog emocionalnog spektra u moduse otpora i odgovornosti, te praksama koje iz kulturnih znanja izvode mogućnosti individualnog i kolektivnog osnaživanja.

Uz antropolog(inj)e, etnolog(inj)e i folkloriste_kinje, organizatori_ce pozivaju znanstvenike_ce, umjetnike_ce i praktičar(k)e iz drugih humanističkih, društvenih i umjetničkih područja da temu normalnosti nelagode zahvate iz različitih disciplinarnih, povijesnih i metodoloških perspektiva.

Namjera skupa je dodatno osnažiti glasove koji se izvan ustaljenih kodova bave “infrastrukturom krize” i njezinim učincima na svakodnevni život, afekte i oblike društvenog povezivanja.

Rok za prijave sažetaka je 30. ožujka, a povratnu informaciju o prihvaćanju rada prijavitelji_ce će dobiti do 15. travnja. Skup će se održati od 28. do 30. rujna u prostoru Instituta za etnologiju i folkloristiku.

Više informacija o mogućim tematskim naglascima i načinu prijave potražite ovdje.

Posebnu pozornost Mucko stavlja na trenutke solidarnosti i mikro-utopije koje nastaju u susretima na terenu, ali i kontradiktorne pozicije u kojima se isprepliću istraživačka uloga, osobni angažman i volonterska praksa. Predavanje tako pruža uvid u svakodnevicu oblikovanu nesigurnošću, improvizacijom i stalnim pregovaranjem o granicama – doslovnim i simboličnim.

Predavanje Rubovi skliskog održano je u sklopu programa Kritička dramaturgija: izvan kontrole, u organizaciji Kurziva i SPID-a.

Razgovor s Bojanom Muckom vodila je Sara Panjkota, a snimku predavanja realizirao je Dražen Žerjav.

Glavni cilj projekta DROPS je revalorizirati vodne sustave i vodni sliv na otoku Zlarinu kroz angažman zajednice koji se postiže razmjenom znanja lokalnog stanovništva, studenata, dionika civilnog društva i stručnjaka o održivim modelima korištenja vode kroz participativni radionički proces i stručna predavanja iz perspektiva urbanizma, bioraznolikosti, kulturnog krajolika, narodnih običaja i drugih.

U sklopu radionice Kuda teče? polaznici i polaznice imat će priliku sudjelovati u edukativnim šetnjama o vegetaciji i tradicionalnoj gradnji Zlarina, stručnim predavanjima o urbanizmu, bioraznolikosti i kulturnom krajoliku Zlarina te radionicama gradnje suhozida i Klimatskog kolaža. Glavna okosnica radionice Kuda teče? je praktično transdisciplinarno istraživanje s mentorskom podrškom, a čiji će rezultati biti objavljeni u publikaciji krajem godine.

Program započinje u srijedu 4. listopada u popodnevnim satima kad je predviđeno upoznavanje sudionika s otokom i ciljevima radionice. Idućih dana, 5., 6., 7. i 8. listopada polaznici će uz vodstvo mentora mapirati istraživanja koja će finalno biti prezentirana 8. listopada široj otočkoj zajednici. Procesom će ih voditi lokalni interdiscipinarni tim.

Poziv za radionicu specifično je otvoren za studente arhitekture, geografije, etnologije i kulturne antropologije, sociologije, antropologije, povijesti umjetnosti, biologije, agronomije i svih drugih polja usmjerenih na prostor i interpretaciju prostora.

Dodatno, poziv je otvoren i za sve zainteresirane praktičare ovih tema. Zahvaljujući sredstvima donatora projekta, smještaj i hrana za sudionice i sudionike su osigurani. Broj sudionica i sudionika je ograničen, a prijave se zaprimaju do 18. rujna.

Prvi SEF festival rezultirao je inicijativom naziva BALKANTRO mreža, koja će za vrijeme trajanja drugog izdanja festivala imati svoj prvi službeni sastanak. Cilj ove mreže jest okupiti sve članove zainteresirane za umrežavanje u području vizualne antropologije kako bi definirali viziju, ciljeve i radne zadatke radi uspostavljanja aktivne zajednice mladih vizualnih antropologa i njenog što boljeg daljnjeg funkcioniranja. Sastanak će biti održan u Studentskom klubu, 22. svibnja, s početkom u 17.30 sati. Nakon sastanka, bit će predstavljeni filmovi nastali na radionici etnografskog filma Zadar kroz kadar. Prvi dan završava projekcijama filmova u Kapetanskom parku, s početkom u 21 sat, a bit će prikazani filmovi Gastro Nomads, Holding hands, Haraka Baraka, Špaliček rodin, Afluentes, Et levende liv. 

Drugi dan festivala započinje predstavljanjem Filmskog ureda Zadar, u 13 sati, a nastavlja prezentacijom Haraka Baraka Lane Askari. SEF potom, u 16 sati, ugošćuje i cijenjenog slovenskog etnologa Rajka Muršiča s predavanjem Music, Sounds and Movements: Anthropological Engagement with Popular Music and Modern Soundscapes, koje će poslužiti kao uvod u radionicu Soundwalk koja slijedi u 17 sati, a koja je otvorena za sve zainteresirane za rad sa zvukom i glazbom. Dnevni program drugog dana SEF-a završava projekcijom aktivističkog filma Mreža solidarnosti kojim se nastoji potaknuti rasprava o mogućnostima i potencijalu etnografskog filma u kreiranju i poticanju (pozitivnih) društvenih promjena. 

Večernji program započinje u 21 sat, u Kapetanskom parku, gdje će biti prikazani filmovi Working is growing, Eho tišine, Together as one,Forlon Tudung, Lullaby, Vivah samskara. Festival završava proglašenjem pobjednika i dodjelom nagrada, oko ponoći, u subotu 23. svibnja.

Detaljan program možete pronaći ovdje.

Analizom različitih aspekata rock muzike bave se Marija Ristivojević tekstom o beogradskom “Novom talasu”, Aleksandar Raković istražuje rokenrol i sukob generacija, Bojan Žikić bavi se fenomenom pop pjesme, Ana Banić Grubišić istražuje romski hip-hop, a Marina Simić popularni novosadski muzički festival Exit. 

Segment posvećen folk glazbi započinje rad Marije Ristivojević o “etno-muzici” ili world music, da bi se sljedeći radovi bavili lokalnim folkom. Festival narodne glazbe u Guči je predmet analize u tekstu Marije Krstić, dok je sevdalinka obrađena u dva rada Davora Petrovića. Tekst o novim narodnim pjesmama napisao je Ivan Čolović, a mitološke elemente likova u “novokomponovanoj” muzici analizirao je Marko Stojanović, dok su se Ivan Đorđević i Srđan Radović bavili recepcijom balkanske neofolk muzike u Sloveniji.

Zbornik Antropologija muzike možete besplatno preuzeti ovdje. 

“Nova srpska antropologija”, edicija u kojoj izlazi ovaj zbornik, zamišljena je kao edicija koja će prezentirati nove istraživačke pravce u ovoj znanosti, započete sredinom osmog desetljeća 20. stoljeća. Inovativnost radova je dvostruka: tematska i metodološka. Namjera je upoznati čitatelja s tim novim pristupima kroz zbornike tekstova koji su najvećim dijelom objavljeni u znastvenim časopisima, zbornicima i, izuzetno, u knjigama iz kojih je preuzeto neko poglavlje. Izbor se temelji na stavu da istraživački radovi u kojima se interpretira, tumači, objašnjava daleko bolje predstavljaju novu srpsku antropologiju od onih u kojima se iznose teorijska, metodološka i programska načela.

Anthroserbia.org je stranica posvećena izdanjima, odnosno znanstvenim časopisima i publikacijama (knjige i zbornici radova) koje izdaje Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. U tim se časopisima i publikacijama obrađuju različite teme iz područja etnologije i socio-kulturne antropologije, a velik broj njih je besplatno dostupan u elektroničkom formatu. 

Izvor: anthroserbia.org

ETNOFILm festival, koji će po peti put biti održan u Rovinj od 24. do 27. travnja i u najnovijem izdnju donosi recentni izbor etnografskih dokumentaraca. Iz bogatog filmskog i popratnog programa, selektori su izdvojili pet filmova koje na ovom festivalu nikako ne smijete zaobići.  

Dokumentarni film Drug Ferlin, portret je nesvakidašnjeg vodnjanskog umirovljenika, 80-godišnjeg Antona Ferlina kojega kamera prati u njegovoj vrlo aktivnoj svakodnevici. Autor Elvis Lenić povezuje lik s mnogim aktualnim društvenim problemima i pitanjima, kao što su antifašizam, radništvo i kapitalizam, lokalni identiteti, obitelj i ideali, čovječnost i otuđenost.  

Molim vas gospodine, nemojte me tući autorice Shashwati Talukdar govori o više od 60 milijuna Indijaca, pripadnika zajednica koje su Britanci zarobili jer su “kriminalci po rođenju”. Tvrdeći da su “rođeni glumci”, a ne “rođeni kriminalci”, skupina mladih iz plemena Chhara okrenula se uličnom kazalištu u svojoj borbi protiv policijske brutalnosti i korupcije.  

Otok Fantome, film australskog redatelja i scenarista Seana Gilligana, prati priču o Joeu Eggmolesseu kojemu je sa sedam godina dijagnosticirana guba, da bi nakon toga bio poslan i 10 godina zatvoren na otoku za liječenje. Nevjerojatna i mučna priča 73-godišnjaka nudi duboki uvid u jednu od australskih skrivenih prošlosti.  

U filmu Ljudski toranj autor Ram Devineni predstavlja priču o 300 tijela koja se uzdižu u nebesa pokušavajući izgraditi ljudski toranj – sve za trenutak slave. Globalna je to priča o neustrašivim vještinama i zastrašujućoj neizvjesnosti neizmjernih ljudskih tornjeva.  

U filmu Snimao sam svoju ljubav izraelski redatelj Tomer Heymann vraća se u zemlju svojih predaka i susreće čovjeka koji će izmijeniti njegov život. Film donosi univerzalnu ljubavnu priču i prati triangularni odnos između Tomera, njegovog njemačkog dečka i njegove intenzivno izraelske majke.  

U goste na ETNOFILm dolazi i Festival eksperimentalnog filma 25 FPS. U sklopu te suradnje u Rovinju će biti prikazani filmovi De dentro, autora Petera Beyera, koji pokušava oslikati ugođaj raznih rituala šamanskih majanskih tradicija i naroda Huichol. Trypps #6 (Malobi), autora Bena Russella, snimljen je u plemenskom selu Malobi u Surinamu u Južnoj Americi te u jednom kadru pruža neobično suvremeni prikaz klasika Jeana Roucha.

Popratni program donosi i predavanje posvećeno povijesti i suvremenosti vizualne antropologije u Rusiji na primjeru moskovskog međunarodnog festivala Kamera – posrednik.

Izložba fotografija, organizirana u sklopu festivala, predstavlja izbor fotografija iz bogatog fundusa Etnografskog muzeja Istre koje datiraju s kraja 19. ili početka 20. stoljeća, a većina je snimana u Etiopiji te je moguće da su nastale za vrijeme talijanske okupacije. Cilj izložbe je otvoriti pitanja nastala kroz puko prikazivanje i egzotizaciju drugih, ali i pitanje erotizacije ženskog tijela nekada i danas.  

Na festivalu će nastupiti i sastav Cool Baboo & Dr. Folk koji izvode blues glazbu varirajući je i u rock, funk i soul maniri, te sviraju vlastite skladbe, kao i obrade klasika.   

Sve festivalske projekcije su besplatne, a raspored događanja saznajte na službenoj stranici festivala. 

Od 92 prijavljena filma selektori natjecateljskog programa odabrali su 24 filma najrazličitijih tema i metodoloških pristupa kako bi naglasili orijentaciju ka razvoju i praćenju antropološke/etnološke produkcije, ali i dali prostor drugim dokumentaristima koji se svojim radom oslanjaju na etnografski film. Uz klasičnije teme, ali suvremeni metodološki pristup, vezane uz proljetne ophodnje, poklade ili pak tradicionalno stočarstvo u Rumunjskoj, moći ćete pogledati i filmove koji tematiziraju katalonsku borbu za autonomiju prevedenu na nogometni jezik, primjer stigmatizacije bolesnika u Australiji te intimne portrete vodnjanskog umirovljenika u filmu Drug Ferlin. Natjecateljski dio programa upotpunit će i selekcija filmova u suradnji s Festivalom eksperimentalnog filma 25FPS, kada će se moći pogledati i film koji neodoljivo priziva u sjećanje velikana etnografskog filma Jean Roucha.

ETNOFILm produbljuje problematiku vezanu uz antropološku “krizu reprezentacije”, rada na terenu te produkcijskih i distribucijskih uvjeta ovog pomalo marginaliziranog žanra, a projekcije filmova prate razgovori s autorima. Ovogodišnjim međunarodnim žirijem predsjeda direktor ruskog Centra za vizualnu antropologiju, ujedno i profesor moskovskog Sveučilišta, Evgenij Aleksandrov. Ostali članovi su stručnjaci iz polja etnologije/antropologije i filma, dr.sc. Sanja Potkonjak s Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Sveučilišta u Zagrebu i Igor Bezinović, autor nagrađivanog filma Blokada.

Festivalu prethodi međunarodna radionica vizualne antropologije koja je ove godine posvećena hipermediji. U Rovinj dolazi pionir na polju hipermedije i interaktivnih etnografskih filmova, profesor Peter Biella sa Sveučilista u San Franciscu, koji će svoje bogato iskustvo podijeliti s polaznicima radionice. ETNOFILm predstavlja i druge vizualne medije, pa ove godine donosi izložbu fotografija Etiopljanki iz fundusa Etnografskog muzeja Istre, u suradnji s Centrom za vizualne umjetnosti Batana iz Rovinja, a filmsko-fotografski program upotpunit će onaj glazbeni.

Sve projekcije su besplatne, a uz filmski program na festivalu posjetitelje očekuju i predavanja, radionica te izložba, kao i glazbeni program.

Više potražite ovdje.

Izvor: ETNOFILm