Filmovi profesionalnih etnologa / antropologa u TV produkciji kategorija je u kojoj je pobjedu odnio dvojac Anja Hiddinga i Jascha Blume za film Ja znakujem, ja živim o gluhom studentu umjetnosti koji kreće u jedini europski starački dom za gluhe sa željom da sazna što više o njihovom životu. Film je nagrađen zbog subjektivnog pristupa koji je postepeno transformiran u portretiranje dubljih pitanja nizozemskog društva. 

U kategoriji filmova studenata etnologije / antropologije žiri je nagradu dodijelio filmu Duhovi Lovanijuma studentice Ccil Michel o kongoanskom umjetniku koji pomoću nekoliko starih slika pokušava složiti priču o zaboravljenim studentima. Posebno priznanje u ovoj kategoriji dobio je film Čovjek prirode i ja koji portretira ribara Gabija i njegov bliski odnos s prirodom s obrazloženjem da žiri cijeni jednostavnost i atmosferu filma.

U kategoriji filmova profesionalnih etnologa / antropologa pobjednik je film Dolina uzdaha rumunjskog trojca u sastavu Mihai Andrei Leaha, Andrei Crisan i Iulia Hossu, a priča je to o 25 tisuća Rumunja koji su u Drugom svjetskom ratu deportirani u Pridnjestrovlje. Kako se radi o pričama koje je teško prenijeti, žiri je naglasio da je trud autora dobar početak za vizualizaciju trauma koje su se dogodile.

U kategoriji autora koji nisu profesionalni etnolozi / antropolozi nagradu je odnio film Pjesme za muzej autorice Elize Zdru o četiri starija muškarca, pjevača tradicionalne polifone glazbe koji iz svojeg sela kreću na turneju kako bi promocijom tu vrstu pjevanja sačuvali od izumiranja. Jedan od razloga zbog kojih je filmu dodijeljena nagrada jest taj da film prikazuje kako tradicija nije nešto odvojeno od zajednice, nego nešto što je živa praksa, iako je ograničena na samo nekoliko izvođača.

Posebno priznanje u ovoj kategoriji osvojila su dva filma: Mula, skupina korjena svezanih zajedno autorice Sabine Mikelić, zbog eksperimentalnog portretiranja osobne i društvene priče te ukazivanja na nove načine moguće upotrebe filma kao medija za etnografiju, te film Ja ne diram zlato autorice Pauline Pisarek, nagrađen zbog istraživačkog potencijala u promjeni perspektive i gledanja na kulturu. 

Festival je zatvoren nastupom malog etno ansambla Čipkice koje izvode tradicijsku glazbu iz cijelog svijeta, a svi pobjednici festivala nagrađeni su radom Dominika Meštrovića, studenta riječke Akademije primijenjenih umjetnosti. 

Izvor: ETNOFILm festival

Žiri kojim je predsjedao direktor ruskog Centra za vizualnu antropologiju i profesor moskovskog Sveučilišta Evgenij Aleksandrov, uz Sanju Potkonjak s Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Sveučilišta u Zagrebu i Igora Bezinovića, autora nagrađivanog filma Blokada, odabrao je pobjednike u četiri kategorije.

U kategoriji filmova profesionalnih etnologa/antropologa žiri je dodijelio dvije ravnopravne nagrade. Andrei Mihai Leaha dobio je nagradu za film Babaluda Luda – Promatrajući sebe za razvoj tradicionalne kulture vizualnim metodama i užitak filmskog stvaralaštva. Poglavica i lavovi Petera Bielle dobio je nagradu zbog točnosti antropološkog motrenja i korištenje ekspertnog znanja.

Filmovi profesionalnih etnologa/antropologa u TV produkciji kategorija je u kojoj je pobjedu odnio Ivo Kuzmanić za film Žetva u Crkvarima za originalnu suradnju sa zajednicom i predstavljanje rada kao kohezivnog elementa društva. U kategoriji filmova studenata etnologije/antropologije žiri je nagradu dodijelio filmu Bena Cheethama Koračajući naprijed zbog suosjećajnog pristupa u tumačenju društvenih nejednakosti.

Dvije ravnopravne nagrade žiri je dodijelio i u kategoriji filmova autora koji nisu profesionalni etnolozi/antropolozi i to filmu Tobiasa Lindnera Orania za zastrašujući prikaz nasljeđa kolonijalizma i suptilno tematiziranje lažnoga mira, te filmu Ljudski toranj kojeg autorski potpisuju Ram Devineni i Cano Rojas za pouku antropolozima da okrenu pogled od prošlosti prema budućnosti.

Voditeljica festivala Tamara Nikolić-Đerić zahvalila je svima na sudjelovanju: “Drago nam je da je ETNOFILm festival privukao toliko dobrih filmova i stručnjaka. Ponosni smo i na broj međunarodnih volontera i gostiju koji su nas ove godine posjetili čime smo pokazali da su ovakvi festivali bitni za umrežavanje struke, a pružaju i nešto drugačije lokalnim posjetiteljima”.

Samom festivalu prethodila je trodnevna radionica hipermedije pod vodstvom profesora Petera Bielle, tijekom festivala održano je i njegovo predavanje na temu Masajska migracija i primijenjena vizualna antropologija. Izložba fotografija u centru Batana predstavila je izbor fotografija Etiopljanki iz bogatog fundusa Etnografskog muzeja Istre koje datiraju s kraja 19. ili početka 20. stoljeća. ETNOFILm festival tradicionalno su posjetili studenti antropologije i etnologije iz regije, a umrežavanju studenata i struke pripomogla je i činjenica da su ove godine na festivalu sudjelovali međunarodni volonteri.

Izvor: ETNOFILm