Hrvatsku karakterizira jednoličan, uniformiran bankarski sektor s niskom razinom domaće aktivne participacije u vlasničkoj strukturi hrvatskih financijskih institucija. Sve to dovelo je ekonomiju u tešku situaciju. Trenutno postoji jaka inicijativa od strane brojnih individualaca, organizacija, tvrtki, radničkih udruga i općina okupljenih u Zadrugu za etično financiranje koja aktivno radi na uspostavljanju kooperativne etične banke.

Događanje u petak, 11. rujna, od 10 do 14 sati, u Europskoj kući, Augusta Cesarca 2, Zagreb, usmjereno je i prema podizanju razine razumijevanja i svijesti kod predstavnika vlasti, o važnosti i posebnoj ulozi koju kooperativne, lokalne banke imaju u razvoju lokalne ekonomije kroz održivi model društvenog poduzetništva no i o teritorijalnoj povezanost koja doprinosi razvoju cjelokupnog područja. Sve to je dio budućeg razvoja te u njemu ima ključnu ulogu posebno stoga što je i dio razvojnih strategija Europske unije.

Govornici su Josip Leko, predsjednik Hrvatskog sabora, Mirando Mrsić, Ministar rada i mirovinskog sustava – odgovoran je za socijalno poduzetništvo u Hrvatskoj, Carlos Trias Pinto ‐ EESC, Fabio Salviato – FEBEA, Ilda Stanojević ‐ Hrvatski Centar Za Zadružno Poduzetništvo, Katarina Ivanković Knežević, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Vera Gjokaj, CEDRA HR, i Goran Jeras, ebanka.

Svoj dolazak potvrdite putem elektroničke pošte.

Neke od najpoznatijih etičnih banaka su španjolska Caja Laboral Popular, nizozemska Triodos Bank, talijanska Banca Popolare Etica, a neki su od najvažnijih principa na kojima već godinama etične banke funkcioniraju u svijetu upravljanje novcem na demokratski i transparentan način (na službenoj stranici banke već su objavljena imena uključenih u ovaj projekt), banke su u vlasništvu klijenata i to po principu “jedan član – jedan glas” bez obzira na to koliko je član uložio kapitala, umjesto profita prednost ima učinak investicije na lokalnu zajednicu, kreditiraju se skupine koje inače ili nemaju ili im je otežan pristup financiranju – poput organizacija civilnog društva, nevladinih udruga, zadruga, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, društvenih poduzetnika.

O ideji prve hrvatske E-banke u Mimari su govorili voditelj projekta Goran Jeras, Teo Petričević iz Cedra.hr (Cluster za eko društvene inovacije i razvoj), Dražen Šimleša iz ZMAG-a (Zelena mreža aktivističkih grupa), Božica Peruško iz Istarskog Regionalnog zadružnog saveza i prof.dr.sc. Ivan Lovrinović s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. 

Etično bankarstvo i alternativni instrumenti financiranja nalaze se među ključnim elementima strategije razvoja Europske Unije i Hrvatske u periodu 2014-2020. i vezane su uz cijeli niz strateških programa za borbu protiv siromaštva i nezaposlenosti, poticanja društvenih inovacija, poticanja malog i mikropoduzetništva, ruralnog i regionalnog razvoja, unapređenja socijalnih usluga i slično. Stoga su podršku u uvodnom dijelu okruglog stola dali i Blanka Smoljan iz Zaklade Friedrich Ebert te Filip Miličević iz Ministarstva rada i mirovinskoga sustava.

E-banke oslanjaju se na najjeftiniji izvor financiranja, a to su depoziti. Zadruga se vodi tipičnim zadrugarskim načelima (dobrovoljno i otvoreno članstvo, demokratsko upravljanje članova, gospodarska suradnja članova, autonomija i nezavisnost, izobrazba, osposobljavanje, međuzadružna suradnja, briga o zajedništvu) te načelima uzajamne pomoći, demokratičnosti, pravednosti, otvorenosti i odgovornosti, pa je svatko dobrodošao u zadrugu i svatko se može učlaniti i postati ulagač.

Kamate će iznositi dva do tri posto što je u rangu razvojnih banaka uz naglasak na proaktivno smanjenje rizika i savjetodavnu pomoć kao i sudjelovanje u dobiti i reinvestiranje u nove projekte u zajednici. “Etična banka pružat će podršku razvoju realne ekonomije i to u pogledu održive poljoprivrede, proizvodne i prerađivačke djelatnosti, energetike te informatičkih usluga i inovacija”, istaknuo je Goran Jeras, zaključivši da je “cilj preslagivanje vrijednosti i načina na koji su današnja društva organizirana”.