“Mladi zagrebački slikar Zlatan Vehabović u svojim novijim radovima sustavno propituje narativnu paradigmu slikarstva. On ‘opisuje’ istinite događaje otprije gotovo stotinu godina – riječ je o dramatičnom pokušaju znamenitog polarnog istraživača Ernesta Shackletona da sa svojom ekspedicijom prijeđe preko čitavog Antarktika – posežući pritom za posve nekonvencionalnim narativnim strategijama. Pažljiviji posjetitelj Zlatanove recentne izložbe u mogućnosti je, naime, pratiti dvije usporedne priče. Prva od njih – Shackletonova ekspedicija kao istinska apsolutna stvarnost – generira drugu, iz koje saznajemo kako se od početnih istraživanja i saznanja, preko neizbježnog razdoblja fascinacije, napokon stiže do interpretacijske zrelosti, a samim time i vizualne potentnosti. Ali ovdje se sada više ne radi o interpretaciji herojske ekspedicije, već o interpretaciji doživljaja, radnji i emocija što ih je ta ekspedicija kod umjetnika potaknula. Subjektivni postupci poslužili su kao motiv za objektivnu interpretaciju. U tom smislu Zlatanovo intelektualno slikarstvo naprosto zrači postmodernističkim shvaćanjima, neodoljivo podsjećajući na literarni postupak što ga je prije desetak godina primijenio José Carlos Somoza u svojem romanu Spilja ideja, gdje bilješke – popularne fusnote – tvore paralelnu radnju osnovnom tekstu, da bi se naposljetku s njime ipak u cijelosti povezale i na određeni način stopile. Zlatanove slike pričaju nam, zapravo, o avanturi spoznaje, a herojska avantura Ernesta Shackletona i njegove posade poslužila mu je tek kao savršeni idejno-sadržajni obrazac bremenit hrabrošću, izdržljivošću, nepokolebljivim duhom te romantičnom težnjom za otiskivanjem u daleke, nepoznate i nadasve opasne krajeve. Jednom riječju, kao metafora same spoznaje!

Crteži i slika malih dimenzija u Zlatanovu najnovijem ciklusu rađeni su prema izvornim fotografijama nastalim tijekom Shackletonove polarne ekspedicije. Na simboličkoj razini, ovi radovi označavaju proces istraživanja i prikupljanja podataka o događaju što ga trenutno zanima”.

Iz teksta Vanje Babića

Marko Tadić se, pak, predstavlja radovima Suveniri, The Second Moon, i We will build this City, svi promjenjivih dimenzija, u kojima autor, revnog kronologa, “sakuplja” sve dostupne materijale imaginarnih mjesta i fenomena, tretirajući ih istovremeno racionalnim umom znanstvenika, i sentimentalnim okom turista.

Izložba ostaje otvorena do 22. veljače. Radno vrijeme galerije je od 10 do 13 i od 17 do 21 sat, svakog dana osim nedjelje.