elektronicke knjige – Kulturpunkt

Čitanost raste

Vatroslav Miloš — Thu, 14 Jan 2016 12:13:44 +0000

Pripremio: Vatroslav Miloš

Na stranici elektronickeknjige.com tako je trenutno od ukupno 179 objavljenih naslova dostupno 160 naslova, a tijekom 2015. godine elektroničke je knjige čitalo oko 115 tisuća čitatelja. To je, u odnosu na prethodnu godinu kada je čitatelj bilo preko 90 tisuća, povećanje od 25 posto. Ažurirano je i više od stotinu bio-bibliografskih autorskih bilješki koje su djelomično popraćene i portretima autora te su knjigama dodane kratke informativne bilješke, osvrti ili recenzije, a u probni je rad pušten i sustav za distribuciju besplatnih elektroničkih knjiga u tri najraširenija formata (ePUB, PDF, MOBI).

Najčitaniji prozni naslov u 2015. godini je novoobjavljeni roman Ljubav je sve Krešimira Pintarića koji je u dva i pol mjeseca čitalo gotovo 3.800 posjetitelja, a iza njega slijede zbirke priča Kičma Dorte Jagić i U što se zaljubljujemo Romana Simića. Pjesnički naslov je Tri jeseni Ane Ahmatove koji je čitan 2.851 put, a iza njega slijede Tour de force Krešimira Pintarića i Upoznaj Lilit Sonje Manojlović.

Od publicistike ističu se knjige Mediji, propaganda i sistem Noama Chomskog koji je čitan 6.666 puta te Četvrti svjetski rat/Drugačiji svijet je moguć! i Snaga utopije Dražena Šimleše. Esejistički radovi koji su privlačili čitateljsku pažnju su Barikade Borisa Budena i Razumijevanje filma Hrvoja Turkovića, dok su najčitaniji teorijski naslovi Filmske vrste i rodovi Nikice Gilića i Strukturalizam, semiotika i metafilmologija Hrvoja Turkovića.

Tijekom 2015. objavljena su dva pjesnička i dva prozna bloka. Krajem svibnja objavljene su zbirke pjesama Kvadratura duge Dorte Jagić, višestruko nagrađivane pjesnikinje i spisateljice, Južne životinje Irene Matijašević, višestruko prevođene pjesnikinje i esejistice, te Pleši, Modesty, pleši Darije Žilić, za koju je dobila nagradu Kiklop za zbirku poezije 2011. godine. Krajem lipnja predstavljene su zbirke pjesama Trickster Branka Maleša, dobitnika Goranova vijenca, najvažnije nacionalne pjesničke nagrade, Predmeti Marka Pogačara, najvažnijeg i višestruko nagrađivanog pjesnika mlađe generacije, te Golmanu, lovcu i šumaru Tvrtka Vukovića, čije su pjesme uvrštene u gotovo sve antologije i preglede novijeg hrvatskog pjesništva.

Sredinom rujna izašlo je treće, prošireno izdanje zbirke priča Nasmijati psa Olje Savičević Ivančević, koja sada sadrži 23 priče, a za čiji je rukopis autorica dobila nagradu časopisa Vijenac i izdavačke kuće Algoritam za autore kratke priče do 35 godina, Prozak, te reizdanja prve dvije Marineline zbirke kratkih priča, Lift bez kabine i Pušite li?. Sredinom listopada objavljeno je drugo, izmijenjeno izdanje romana Ljeto u gradu Zorana Lazića, reizdanje romana Posljednji dani panka Gordana Nuhanovića te drugo, izmijenjeno izdanje romana Ljubav je sve Krešimira Pintarića.

Mediji, propaganda i sistem

Matija Mrakovčić — Fri, 04 Jul 2014 11:06:23 +0000

Društvo za promicanje književnosti na novim medijima (DPKM) objavilo je na mrežnim stranicama projekta Besplatne elektroničke knjige u prvom polugodištu 2014. godine devet novih naslova, te je sada čitateljima od 164 objavljena dostupno ukupno 150 naslova. Od devet objavljenih naslova, samo je tri još uvijek dostupno u tiskanom obliku. U istom razdoblju mrežne stranice projekta zabilježile su 75 489 posjetitelja koji su ukupno čitali 51 200 knjiga. Od pokretanja projekta u svibnju 2001. godine, mrežnim stranicama pristupilo je više od milijun i 450 tisuća posjetitelja, što u prosjeku iznosi više od 100 tisuća godišnje. Besplatne elektroničke knjige čitane su 789 576 puta, što znači da je u prosjeku svaki naslov čitalo gotovo pet tisuća posjetitelja. Najpopularniji naslov knjiga je Noama Chomskog Mediji, propaganda i sistem koja je skupila više od 78 tisuća čitatelja.

Tijekom prvog polugodište 2014. objavljeni su “ženski” i “muški pjesnički blok”: zbirke pjesama Postanak ptica Ane Brnardić, Kućna pravila Olje Savičević Ivančević, Naizgled Irene Matijašević, biba posavec Branka Maleša, Poslanice običnim ljudima Marka Pogačara, Pisma divljem Skitu Damira Šodana, te “domaći prozni blok”, zbirke priča Kičma Dorte Jagić, U što se zaljubljujemo Romana Simića Bodrožića, Makovo zrno Nevena Ušumovića.

Osim Chomskog, najčitanija su u prvom polugodištu 20145. godine bila djela Krešimira Pintarića, Roberta Mlinareca, Borisa Budena, Dražena Šimleše, Roberta Roklicera, Romana Simića, Tomislava Bogdana i Sanje Pilić.

Izvor: DPKM

Sajam insolventne literature

Vatroslav Miloš — Mon, 21 Oct 2013 09:08:34 +0000

Tea Tulić, Vlado Simcich Vava, Alen Kapidžić, Enver Krivac, Zoran Krušvar, Moris Mateljan, Bojan Mušćet, Milan Zagorac i Zoran Žmirić čine prvu postavu ove skupine, dok je nastupnu zbirku objavila izdavačka kuća Studio TiM. Urednik izdanja je Milan Zagorac, a kratke proze svih autora uglavnom su bile izvedene na predstavljanju Ri Lita u siječnju u Rijeci ili na kasnijim nastupima u Zagrebu, Vukovaru i Kastvu.

“Ri Lit ne mari za financijsku nestabilnost pa stoga ne riskira svoju ovisnost. Želi se predstaviti što većem broju čitatelja, a i slušatelja jer naš je pristup otvorenog karaktera, ostvarivanje bliskog kontakta treće vrste”, piše u uvodniku izdanja Vlado Simcich.

Skupina Ri Lit otvorena je za sve, posrijedi je open source koji može svatko koristiti, za slušanje, za čitanje, za kritiku, za razgovore, za poticaj. Autori Ri Lita pripadnici su različitih generacija riječkih književnih autora, no Rijeka je samo startna crta njihova zajedničkog djelovanja.

Zbirka priča Ri Lit, sajam insolventne literature besplatno je dostupna za preuzimanje ili online čitanje kao i na stranicama izdavačke kuće Studija TiM.

Izvor: Ri Lit

Od Rancièrea do Krasznahorkaia

Vatroslav Miloš — Fri, 13 Sep 2013 12:35:24 +0000

Tijekom godina Dušan Barok, čovjek koji vodi blog i wiki Monoskop, sakupio je otprilike 100 GB-a eksperimentalnog filma, video radova, elektroakustičke glazbe, skeniranih verzija kompjuterski generiranih slika, grafika, printeva, te brojnih publikacija koje pokrivaju razvoj medijske umjetnosti i kulture od njihove prethistorije do posljednjeg desetljeća. Njegov su primarni fokus oni radovi koji, iako značajni, nisu prikladno predstavljeni u kanonu povijesti umjetnosti.

Od sada na Monoskopu tako možete pretražiti arhivu i besplatno preuzeti gotova sva izdanja Multimedijalnog instituta. Publikacije, knjige i katalozi proizašli iz programa i biblioteka poput past.forward, vizualni kolegij, explicit music i nova kritička teorija, kojima su autori McKenzie Wark, Michael Hardt, Antonio Negri, Jacques Rancière, Saskia Sassen, László Krasznahorkai i Étienne Balibar dostupni su ovdje.

Multimedijalni institut (MI2) nevladina je organizacija čiji rad povezuje raznovrsnu zajednicu entuzijasta i stručnjaka na različitim kulturnim i društvenim poljima: politička teorija, filozofija, haktivizam, kritički pristup digitalnoj kulturi, informacijske slobode i digitalna zajednička dobra, kulturno umrežavanje i kulutrno-političko zagovaranje odozdo, očuvanje javnih dobara i borba za prostornu pravdu.

Izvor: Monoskop / Multimedijalni institut

Biblioteka je svuda

Vatroslav Miloš — Thu, 27 Jun 2013 07:41:36 +0000

Javna biblioteka/Public Library dio je dvodnevnog programa posvećenog razmatranju suvremenih praksi arhiviranja znanja i umjetničke građe na internetu: avangardne i neoavangardne umjetnosti, (vizualne) poezije, eksperimentalne muzike, umjetničkih knjiga isključivo u svrhu dostupnosti materijala svima za potencijalna istraživanje i (samo-)obrazovanje. Program će u javnim diskusijama okupiti inicijatore i “arhivare” poput Kennetha Goldsmitha iz SAD-a, pjesnika i umjetnika koji vodi projekt UbuWeb, Dušana Baroka, umjetnika i aktivista iz Slovačke, koji je pokrenuo projekat Monoskop i Simona Worthingtona, programera koji je ko-inicirao projekt Hybrid Media Publishing i časopis Mute iz Londona.

Voditelj radionice, Marcell Mars aka Nenad Romić, rođen je 1972. godine u Zagrebu. U široj zajednici je poznat kao borac za slobodan softver, kao istraživač kulture i kao društveni provokator. Marcell je jedan od osnivača Multimedijalnog instituta – mi2, kao i kluba za mrežnu kulturu mama iz Zagreba. Inicirao je osnivanje izdavačke kuće EGOBOO.bits koja je zasnovana na korištenju GNU GPL licenci, pokrenuo je redovne neformalne skupove entuzijasta u klubu Mama pod nazivom Razmena vještina, kao i cijeli lanac povezanih skupova po regiji pod nazivima g33koskop, Ništa se neće dogoditi i Sajam zajebane opreme.

Radionica se održava u okviru projekta Proširena estetska edukacija: umetnički eksperiment i politička kultura u doba mreža, koji se odvija u suradnji nekoliko organizacija: Multimedijalni institut iz Zagreba, Kontrapunkt iz Skoplja, Berliner Gazette, Mute iz Londona i kuda.org iz Novog Sada. Projekat podržava program Culture 2007-13 Evropske komisije, Evropska kulturna fondacija, Švajcarski program za kulturu za Zapadni Balkan, Pokrajinski sekretarijat za kulturu i javno informisanje, Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije.

Radionica se održava 15. i 16. srpnja u novosadskom Omladinskom centru CK13. O istoj više možete saznati ovdje, a prijave se primaju putem elektroničke pošte.

Više o projektu Javna biblioteka/Public Library potražite ovdje.

Izvor: kuda.org

Elektronički Andrić i Rizvanović

Vatroslav Miloš — Mon, 30 Jan 2012 13:23:38 +0000

Andrićevo pisanje jezgrovito je i odmjereno, teži objektivnosti i suzdržanosti definitivna izraza. Doista, kao da je sublimirao veliko nadosobno iskustvo, te govori u ime legije prethodnika ili velikog broja multidisciplinarnih suputnika. A opet, iza znanja i ironije, parafraze i perifraze, krije se prava strast otkrivanja pukotina u sustavu mišljenja i rubnih, graničnih situacija etike i estetike. Elegantno i istančano, njegovo je pisanje duhovito no isključivo u smjeru uzvišene duhovnosti ili barem lucidne ekvilibristike s ishodišnim i temeljnim stvarima (ambijenta, življenja, književnosti).

Stanko Andrić rođen je 1967. u Strizivojni kod Đakova. Diplomirao je 1993. francuski i latinski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a magistrirao (1994) i doktorirao (1998) na Odsjeku za srednjovjekovne studije Srednjoeuropskog sveučilišta (Central European University) u Budimpešti. Od 1996. zaposlen je u Hrvatskom institutu za povijest i bavi se srednjovjekovnom poviješću sjeveroistočnih hrvatskih pokrajina. Objavljuje znanstvene knjige i književnu prozu. Za svoju je prozu 2001. godine dobio nagradu “Vladimir Nazor”. Objavio je sljedeće prozne i esejističke knjige: Povijest Slavonije u sedam požara (Zagreb: Gordogan – SCpress, 1992); Enciklopedija ništavila (Zagreb: Ceres, 1995); Dnevnik iz JNA i druge glose i arabeske (Zagreb: Durieux, 2000); Slavonija. Sažeti vodič prirodnih i kulturnopovijesnih zanimljivosti (Zagreb: VBZ, 2004); Simurg (Zagreb: Durieux, 2005); Zavičajna čitanka. Slavonija u ogledalu svoje pisane baštine (Zagreb: Ljevak, 2011).

Rizvanovićev kratki roman klasično realističku priču o odrastanju isprepleće s reminiscencijama na intrigantnu karijeru Nina Koste, odsutno-prisutne paraočinske figure koja funkcionira kao svojevrsni identitetski katalizator za jednog klinca u potrazi za samim sobom. Ono gdje je Rizvanović kao pripovedač najjači obiteljski je mikrokosmos, likovi “običnih” slavonskih roditelja i djece, djedova i baka, svih tih anonimnih subjekata svakodnevice i rubnih objekata Velike Povijesti koja grmi daleko iznad njihovih glava, ali će poneki udar groma ipak i njih zakačiti, ovako ili onako.

Nenad Rizvanović rođen je 1968. u Osijeku. Diplomirao je kroatistiku 1994. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prozu i kritiku objavljuje od 1985. Uređivao je više novina, časopisa i tribinu Književni petak. Radi kao urednik u Nakladi Ljevak. Jedan je od osnivača FAK-a. Objavio je knjigu priča Trg Lava Mirskog (Hena com, Zagreb, 2001.) i romane Dan i još jedan (Hena com, Zagreb, 2003.) i Sat pjevanja (Profil, Zagreb, 2009.). Zajedno s Krunom Lokotarom priredio zbornik FAKat (Celeber, Zagreb, 2001.).

Trenutno je na mrežnim stranicama projekta Besplatne elektroničke knjige dostupno 130 naslova, a prošla je godina, kako smo već pisali, bila rekordna za elektroničke knjige.

Izvor: DPKM

Rekordna elektronička godina

Vatroslav Miloš — Tue, 10 Jan 2012 13:26:43 +0000

Od deset objavljenih naslova, šest je još uvijek dostupno u tiskanom obliku. U istom razdoblju mrežne stranice projekta zabilježile su rekordnih 150.369 posjetitelja, što je 30.167 posjetitelja više nego tijekom 2010. godine, odnosno porast od 25%.

Tijekom 2011. godine objavljeno je pet pjesničkih zbirki (Anđeli u koroti Ivana Hercega, Dok prelazim asfalt Krešimira Mićanovića, Underground Roberta Roklicera, Glasovne promjene Damira Šodana i Slijeganje ramenima Tvrtka Vukovića), jedan roman (Ekskurzija Nevena Ušumovića), jedna zbirka eseja (Krila u koferu Borisa Becka), jedan publicistički naslov (Snaga utopije – anarhističke ideje i prakse u drugoj polovici 20. stoljeća Dražena Šimleše), jedna zbirka književnih prikaza (Utočište od riječi Božidara Alajbegovića) i jedan svjetski klasik – Walden Henryja Davida Thoreaua.

U deset i pol godina projekta objavljena je 131 besplatna elektronička knjiga, u prosjeku gotovo 13 knjiga godišnje. Od 131 naslova, 31 su elektronički “originali”, a sto su reizdanja, od kojih je 66 rasprodano, a 34 još uvijek dostupno u tiskanom obliku. Od 131 naslova, 62 su pjesničke zbirke (47%) koje je čitalo više od 165 tisuća posjetitelja (31%), 48 romani i zbirke kratkih proza (37%) koje je čitalo više od 217 tisuća posjetitelja (41%), deset publicističkih naslova (8%) koje je čitalo više od 97 tisuća posjetitelja (19%), dvije drame (1,5%) koje je čitalo više od 20 tisuća posjetitelja (4%), a devet preostalih naslova (eseji, teorija, književni prikazi) (6,5%) čitalo je više od 25 tisuća posjetitelja (5%). U istom razdoblju na mrežnim stranicama projekta bilo je više od milijun posjetitelja, što u prosjeku iznosi više od 100 tisuća godišnje. 131 besplatnu elektroničku knjigu čitalo je više od pola milijuna posjetitelja, točnije 526.294, što znači da je u prosjeku svaki naslov čitalo više od četiri tisuće posjetitelja. Najpopularniji naslov knjiga je Noama Chomskog Mediji, propaganda i sistem koja je skupila više od 60 tisuća čitatelja.

DPKM u 2012. planira objaviti još deset novih besplatnih naslova, a među njima i knjige Stanka Andrića, Tomice Bajsića, Branka Maleša, Damira Šodana, Henryja Davida Thoreaua i Hrvoja Turkovića, najavljuje Krešimir Pintarić.

Izvor: DPKM

Za demokratizaciju izdavaštva

Vatroslav Miloš — Fri, 11 Nov 2011 15:57:07 +0000

Pokretači Projekta HSK, web-knjižara Bookmark.hr i tvrtka Operacijski sustavi, na taj način žele demokratizirati proces izdavaštva u Hrvatskoj i dati novim autorima mogućnost da njihova djela budu objavljena i dostupna širokoj publici diljem svijeta. Istodobno, želi se potaknuti pismeno izražavanje, posebice među mladima koji ponajviše koriste pametne mobitele i mobilni Internet.

Svi autori, ali i nakladnici, koji žele besplatno objaviti svoja djela na pametnim telefonima i sličnim uređajima moći će to napraviti putem ovog servisa neograničeno i bez naknade, uz simboličnu godišnju članarinu.

Operacijski sustavi su tvrtka specijalizirana za primjenu slobodnog softvera u produkcijskom radu te pruža svu potrebnu tehničku podršku korisnicima takvog softvera, a Bookmark.hr projekt skupine novinara, književnih komparatista i književnih kritičara koja je pokrenula platformu za promociju i prodaju knjiga putem weba.

Prezentacija Projekta HSK održat će se u subotu 12. studenog u 14 sati na sajmu Info Restart.

Izvor: Bookmark.hr

Chomsky i dalje najčitaniji

ante — Thu, 03 Nov 2011 05:36:16 +0000

U tih osam godina knjiga Noama Chomskog bila je uvjerljivo najčitaniji naslov objavljen u okrviru projekta, a do studenog 2011. knjigu je čitalo više od 60.000 posjetitelja. Istodobno je taj naslov objavljen i kao tiskana knjiga, te je u ovih osam godina rasprodano prvo, kao i drugo dopunjeno izdanje, tako da je naslov čitateljskoj publici opet dostupan isključivo u svojoj elektroničkoj inačici.

Tijekom prvih deset mjeseci 2011. godine Društvo za promicanje književnosti na novim medijima objavilo je na mrežnim stranicama projekta Besplatne elektroničke knjige godine sedam novih naslova. Od sedam objavljenih naslova, samo su četiri još uvijek dostupna u tiskanom obliku. U istom razdoblju besplatne elektroničke knjige čitalo je 120.144 posjetitelja, 25 posto više nego u prvih deset mjeseci 2010. godine.

Tijekom tih deset mjeseci objavljene su četiri pjesničke zbirke (Dok prelazim asfalt Krešimira Mićanovića, Anđeli u koroti Ivana Hercega, Glasovne promjene Damira Šodana i Underground Roberta Roklicera), jedan roman (Ekskurzija Nevena Ušumovića), jedna zbirka književnih prikaza (Utočište od riječi Božidara Alajbegovića) te klasično djelo autobiografske, društveno angažirane proze – Walden Henryja Davida Thoreaua, koji je u samo tjedan dana od objavljivanja čitalo više od tisuću posjetitelja mrežnih stranica projekta.

Društvo za promicanje književnosti planira do kraja 2011. godine objaviti još tri nova naslova: Krila u koferu Borisa Becka, Slijeganje ramenima Tvrtka Vukovića i Snagu utopije Dražena Šimleše.

Izvor: DPKM

Besplatni Walden

Vatroslav Miloš — Tue, 25 Oct 2011 12:32:23 +0000

Prijevod knjige potpisuje Dinko Telećan, a objavljena je u suradnji sa zagrebačkim DAF-om. Trenutno je na mrežnim stranicama projekta Besplatne elektroničke knjige dostupno 128 naslova.

Walden (izvorno objavljen kao Walden; ili, Život u šumi) transcendentalista Henryja Davida Thoreaua jednim je dijelom osobna deklaracija o neovisnosti, društveni eksperiment, putovanje u duhovno otkriće, satira, te priručnik za samopouzdanje. Objavljeno 1854. godine, to djelo detaljno opisuje Thoreauova iskustva tijekom dvije godine u kolibi koju je izgradio u blizini jezera Walden Pond, usred šume u vlasništvu njegovog prijatelja i mentora Ralpha Walda Emersona, u blizini Concorda, Massachusetts. Thoreau nije namjeravao živjeti kao pustinjak, jer redovito je primao posjetitelje i uzvraćao njihove posjete. Prije se želio izolirati od društva kako bi ga mogao objektivnije shvatiti. Jednostavan život i samodostatnost bili su drugi Thoreauovi ciljevi, a cijeli je projekt bio nadahnut transcendentalnom filozofijom, središnjom temom razdoblja američkog romantizma. Kako je Thoreau objasnio u svojoj knjizi, njegova koliba nije se nalazila u divljini već na rubu grada, oko dvije milje od njegovog obiteljskog doma. To klasično djelo nije sve do 2006. postojalo u hrvatskom prijevodu, a objavljivanjem besplatne elektroničke knjige postat će dostupno još široj čitateljskoj publici.

Henry David Thoreau (1817.-1862.) američki književnik, jedinstven pjesnik i filozof prirode u američkoj književnosti. Thoreau je rođen, umro je i proživio najveći dio života u Concordu, u državi Massachusettsu, gdje je počela Američka revolucija protiv britanske vlasti. Obrazovan je na Harvardu, bio je veliki čitač – na pet jezika – u rasponu od klasične književnosti i indijske i kineske filozofije, preko putopisa i pripovijesti o prvim američkim naseljenicima, do djela o flori i fauni regije u kojoj je rođen. Bio je pod snažnim utjecajem svojega prijatelja Ralfa Walda Emersona i njegove filozofije individualizma. Pripadao je transcendentalistima, skupini kvazi-mističnih progresivnih mislilaca koji su 1830. godine u Concordu pokrenuli drugu revoluciju – revoluciju američke društvene i vjerske misli. Aktivno je sudjelovao i u onodobnim političkim i etičkim raspravama u kojima se iskristalizirao kao izričiti protivnik politike federalne vlade, posebice njezina ekspanzionističkoga rata protiv Meksika i odbijanja Kongresa da donese zakon protiv ropstva na jugu Amerike. Njegov ogled Građanski neposluh postat će nadahnuće za nenasilne pobunjenike dvadesetoga stoljeća. Knjiga Walden zasniva se na njegovu iskustvu života provedenoga uz jezero Walden, gdje je proveo razdoblje od 1845. do 1847. u kolibi koju je sam sagradio, pokazujući koliko civilizacija raskida bitnu i živu vezu između čovjeka i prirode.

Tijekom prvih devet mjeseci 2011. godine DPKM je objavio na mrežnim stranicama projekta Besplatne elektroničke knjige godine šest novih naslova. Od šest objavljenih naslova, samo su tri još uvijek dostupna u tiskanom obliku. U istom razdoblju besplatne elektroničke knjige čitalo je 103.469 posjetitelja, sedam posto više nego u prvih devet mjeseci 2010. godine..

Tijekom prva tri tromjesječja 2011. godine objavljene su četiri pjesničke zbirke (Dok prelazim asfalt Krešimira Mićanovića, Anđeli u koroti Ivana Hercega, Glasovne promjene Damira Šodana i Underground Roberta Roklicera), jedan roman (Ekskurzija Nevena Ušumovića) i jedna zbirka književnih prikaza (Utočište od riječi Božidara Alajbegovića).

DPKM planira do kraja 2011. godine objaviti još tri nova naslova: Krila u koferu Borisa Becka, Slijeganje ramenima Tvrtka Vukovića i Snagu utopije Dražena Šimleše.