Ekspertna radna skupina Cjelovite kurikularne reforme u sastavu Boris Jokić, Branislava Baranović, Suzana Hitrec, Tomislav Reškovec, Zrinka Ristić Dedić, Ružica Vuk i Branka Vuk, zatražila je razrješenje nakon što im ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar nije pružio zaštitu i odbacio zaključke saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu. Skupina nije dobila ni odgovor na pitanja kreće li eksperimentalna provedba od jeseni te hoće li biti sredstava za usavršavanje nastavnika. Resorni ministar od ponedjeljka se nije oglasio, no Borisu Jokiću, voditelju sveobuhvatne i najvažnije reforme hrvatskog obrazovnog sustava, poželio je – sreću.

Stručne radne skupine izrazile su podršku Ekspertnoj radnoj skupini kao i nezadovoljstvo načinom odnosa dijela struktura vlasti prema Cjelovitoj kurikularnoj reformi: “Mi, predstavnici struke, angažirani na osnovu javnog poziva, na osnovu znanja i radnoga iskustva, članovi stručnih radnih skupina koji smo u reformu uložili naše znanje, iskustvo, entuzijazam i vrijeme, podržavamo Ekspertnu radnu skupinu na čelu s Borisom Jokićem u nastojanju da se s ovim poslom nastavi po pravilima struke, demokracije i transparentnosti, a bez uplitanja politike i ideologije”. 

Stručne radne skupine za jezično-komunikacijsko područje, umjetničko područje, društveno-humanističko područje, tehničko i informatičko područje, osnovnoškolski odgoj, umjetničko obrazovanje, za izradu Okvira za poticanje i prilagodbu iskustva učenja te vrednovanja postignuća djece i učenika s teškoćama, međupredmetne teme Građanski odgoj, Uporabu IKT-a, Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Održivi razvoj, predmete Povijest, Hrvatski jezik, Politika i gospodarstvo, Priroda, Priroda i Društvo, Tehnička kultura, Biologija, Engleski jezik, Njemački jezik, Talijanski jezik, Glazbena kultura i glazbena umjetnost, Likovna kultura i likovna umjetnost, Sociologija, Informatika, Pravoslavni vjeronauk, Islamski vjeronauk, Češki jezik, Etiku, Filozofiju, Logiku, te dio skupina za matematičko područje, Francuski jezik, Tjelesnu i zdravstvenu kulturu, Matematiku, Kemiju, Okvir vrednovanja procesa i ishoda učenja, Talijanski jezik i međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanje, izražavaju solidarnost s Ekspertnom radnom skupinom i inzistiraju na ostvarenju uvjeta da se posao dovrši neovisno od politike, isključivo vođeno pravilima struke.

“Protestiramo zbog neznanja, neupućenosti, nerazumijevanja, ali još više zbog nezainteresiranosti koja u državnim institucijama i političkim opcijama vlada za cjelokupni sustav odgoja i obrazovanja te smatramo da je ovakav tijek događaja samo posljedica nemara i neodgovornosti. Posao koji smo obavili daleko je od savršenog, ali jedini način da ga se korigira je po spomenutim principima stručnosti, demokratičnosti i transparentnosti, a nikako ishitrenim i nepromišljenim političkim odlukama”. Od svih obrazovnih reformi dosad, ovo je prva u kojoj je svatko imao priliku sudjelovati, što su mnogi pojedinci i institucije iskoristili, ističu.

Miljenko Hajdarović, nastavnik povijesti, sociologije, politike i građanskog odgoja u čakovečkim srednjim školama i član radne skupine za Povijest, smatra da je Ekspertna skupina ovako morala postupiti jer prave podrške nadležnog ministarstva nije bilo: “Što će biti dalje teško je reći. Svaka radna skupina će objaviti odgovore na stručnu raspravu i nove, dorađene verzije kurikuluma. Nakon toga svi ostajemo bez mandata i prema očekivanju Domoljubna koalicija može postaviti svoje garniture”. No, ističe da upravo šutnja Predsjednika Vlade, njegovih potpredsjednika, Predsjednice RH i resornog ministra šalju gromoglasnu poruku o kurikularnoj reformi.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta još uvijek nije isplatilo dio putnih troškova i honorara članovima stručnih radnih skupina za pisanje dokumenata i provođenje stručne rasprave, suprotno brojnim zakonskim odredbama. “Sve to samo govori o (ne)ozbiljnosti i (ne)profesionalnosti institucije koja bi trebala pružati logističku podršku reformi i iskreno se pribojavamo istog pristupa u dugotrajnom procesu koji bi trebao uslijediti, a koji je daleko kompleksniji”, istaknuli su nastavnici.

Podršku Ekspertnoj radnoj skupini dali su Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod (koji je zatražio i ostavku ministra) i Sindikat hrvatskih učitelja te aktiv ravnatelja osnovih škola čiji je osnivač Primorsko-goranska županija, kao i Nacionalno vijeće učenika Republike Hrvatske. Mario Bajkuša, član Foruma za slobodu odgoja te GOOD inicijative, ističe da se upravo u ovim ljudima – učiteljima, ravnateljima i članovima sindikata te učenicima – nalazi potencijal daljnjeg djelovanja. “Ljutnja je velika, napokon se stvorio osjećaj da se trud isplati i da učitelji imaju utjecaj na posao koji rade. Postoje naznake da bi stručne skupine mogle dati ostavku, kao i povjerenstvo za Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije te Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje”. 

GOOD inicijativa jučer je istaknula da se pod krinkom navodnog povećanja kvalitete i dijaloga u provedbu reforme najznačajnijeg sektora uključuju ljudi prema političkoj liniji i političkim direktivama, nasuprot 340 učiteljica i učitelja, stručnjakinja i stručnjaka koji su izabrani na temelju javnoga poziva. “I stručna rasprava je također pokazala kako su se neki stručnjaci stavili u funkciju politike kroz sustavno i neargumentirano napadanje, brojanje krvnih zrnaca članica i članova radnih skupina te političko miješanje što je još jedan dokaz kronične antiintelektualne i antistručne klime u društvu. K tome, posljednje politički intonirane izjave relativizirale su dosadašnji rad na kurikularnim dokumentima čime se jednom pokazuje nespremnost i bahatost političke elite da ne vjeruje stručnjacima kako mogu odraditi posao od nacionalnog interesa za budućnost Hrvatske”.

Maja Jukić, ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), jedne od institucija koje djeluju kao podrška Cjelovitoj kurikularnoj reformi i jednog od provedbenih tijela Strategije, ističe da je ovime izgubljen kontinuitet rada, što nikome ne može biti u interesu. “Ovakav razvoj onemogućuje poštivanje rokova, kao i pristup europskim fondovima, dok otežava i rad Nacionalnog centra koji mora provoditi i ispunjavati zahtjeve koje Vlada i MZOS pred nas stavlja”.  

Podsjetimo, reforma kurikuluma samo je dio predviđenih koraka u području odgoja i obrazovanja (rano, predškolsko, osnovno i srednjoškolsko), koje uz cjeloživotno učenje, visoko obrazovanje, obrazovanje odraslih te znanost i tehnologiju čine područja obuhvaćena Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije, jednoglasno donesenom u Saboru 2014. godine. Osim kurikularne reforme, područje odgoja i obrazovanja obuhvaća unaprijeđenje odgojno-obrazovnih ustanova, izmjenu strukture osnovnog obrazovanja, podizanje kvalitete rada i društvenog ugleda učitelja, razvoj cjelovitog sustava podrške učenicima. Kurikularna reforma je dakle samo jedan dio dijela Strategije, sveobuhvatnog dokumenta koji treba osigurati “kvalitetno obrazovanje dostupno svima pod jednakim uvjetima, u skladu sa sposobnostima svakoga korisnika sustava”, kao što su ga zamislili tvorci Strategije i izglasali zastupnici u parlamentu. Osim trenutno vladajuće stranke koje je bila suzdržana.

Za kraj, koji je možda i početak, nije naomet spomenuti da je konferencija na kojoj su članovi Ekspertne radne skupine zatražili razrješenje završila neuobičajeno za hrvatske medijske prilike – spontanim pljeskom prisutnih novinara.

Na konferenciji za medije 23. svibnja u prostorijama ureda Cjelovite kurikularne reforme, Ekspertna radna skupina u sastavu Boris Jokić, Branislava Baranović, Suzana Hitrec, Tomislav Reškovec, Zrinka Ristić Dedić, Ružica Vuk i Branka Vuk, pozvala je ministra Predraga Šustara da se do 25. svibnja u 10 sati osvrne na zaključke Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu da kurikularna reforma nije usklađena sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije te da u Ekspertnu radnu skupinu treba ući još deset novih stručnjaka. Ukoliko izostane reakcija ministarstva i javni poziv školama za eksperimentalnu provedbu ne bude raspisan, Ekspertna radna skupina spremna je odstupiti.

Bez prisustva oporbenih zastupnika, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu pod predsjedanjem Gordane Rusak usvojio je zaključak da je Ekspertnu radnu skupinu za kurikularnu reformu obrazovanja potrebno proširiti s deset novih članova s različitih područja. Isti je zaključak Rusak, kao gostujuća članica, pokušala predložiti i na ranijoj sjednici Odbora za ravnopravnost spolova, no nije naišla na podršku članova tog odbora. Do usvajanja zaključka bez prisutnosti oporbe došlo je jer je Rusak zamijenila redoslijed točaka dnevnog reda na traženje dvoje zastupnika HDZ-a, od kojih je jedna Sanja Putica, ujedno i zamjenica predsjednice Odbora za ravnopravnost spolova na čijoj se sjednici ranije nije pojavila. U kontekstu političkih manipulacija kurikularnom reformom nije naodmet spomenuti i da je član Odbora za obrazovanje HRAST-ov predsjednik Ladislav Ilčić, ključni čovjek za pitanja obrazovanja u Karamarkovu timu koji je pregovarao s Mostom.

Sjednice održane 19. svibnja samo su epilog višemjesečnih nastojanja saborskih zastupnika Gordane Rusak, s jedne strane, i Ladislava Ilčića, s druge, da kurikularnoj reformi daju svoj osobni pečat. Jednom na vlasti, nastupajući s pozicija moći, oboje su dali jasno do znanja u kojem smjeru treba ići obrazovanje u Hrvatskoj.

Još tijekom postizbornih “pregovora” s dvije najveće stranke, tadašnja zastupnica Mosta Gordana Rusak usprotivila se smanjivanju satnice prirodoslovnih predmeta do koje bi moglo doći uslijed predložene izbornosti u srednjoj školi. Također, već je tada najavila da bi se s promjenama mogao suočiti i sastav Ekspertne skupine za cjelovitu kurikularnu reformu jer među njima nije bilo nastavnika biologije, kemije, fizike i matematike: “Sastav povjerenstva, a ako bude trebalo i radnih skupina koje rade nove kurikulume, bit će potrebno upotpuniti s još nekoliko stručnjaka”.

U moru ideja zastupnika Ilčića o tome kako treba izgledati hrvatsko društvo, ovdje ćemo izdvojiti komentar o konzultiranju, između ostalih, skandinavskih modela kurikuluma. “Nedavno je mladež liberalne stranke u Švedskoj zatražila legalizaciju incesta i nekrofilije, u Nizozemskoj je postojala stranka koja se zalagala za legalizaciju pedofilije, a to nije nešto što bi većina hrvatskih građana željela”. Ilčićev problem sa stručnim radnim skupinama koje je činilo 436 učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, ravnatelja i znanstvenika iz svih dijelova Republike Hrvatske, a koji su se javili na javni natječaj poslan na sve adrese institucija, agencija, škola i sveučilišta, bio je svjetonazorski, i to onakav “koji je odgovarao bivšoj Vladi”, s time što međupredmetni kurikulum Zdravlje nije uključio “moralni aspekt, odnosno pokušava svoj djeci nametnuti isti svjetonazorski obrazac”. Taj javni natječaj, o kojem smo svojedobno pisali kao ponižavajućem za nastavnike kojima nije osigurana jasna naknada, na prije spomenutoj sjednici Odbora za ravnopravnost spolova prikazan je kao koruptivna radnja jer nije dozvolio da se osobno pozove pojedine istaknute stručnjake.

Uskoro, nakon sjednice Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu početkom ožujka, Gordana Rusak predlaže osnivanje neutralnog povjerenstva, koje dosad nije bilo uključeno u proces, koje bi odlučivalo o tome što ugraditi u poboljšanu verziju kurikuluma. Početkom travnja, nova sjednica Odbora – Ilčić se zalaže da Odbor naloži Ministarstvu da imenuje neutralno tijelo stručnjaka za evaluaciju primjedbi koje dođu za vrijeme javne rasprave kako bi se “umirio dio javnosti” koji sumnja u objektivnost ljudi koji su izrađivali dokumente.

Voditelj Ekspertne radne skupine tada mu je odgovorio kako bi bilo kakvo imenovanje nadkomisije ukazivalo na nepovjerenje u rad radne skupine. Mjesec dana kasnije, na sjednici Odbora za ravnopravnost spolova, Gordani Rusak, na komentar da bi dokumente trebalo evaluirati neovisno tijelo, “kao što znanstvene radove šaljete na recenziju”, Jokić je odgovorio da kurikularni dokumenti nisu znanstveni rad već dogovor praktičara svih svjetonazora o tome kako bi se trebalo poučavati u školama. Sat vremena kasnije, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu pod predsjedanjem Gordane Rusak usvojio je zaključak da je Ekspertnu radnu skupinu za kurikularnu reformu obrazovanja potrebno proširiti s deset novih članova s različitih područja. 

Zaključak ne obvezuje donositelje odluke o nastavku procesa, Ministarstvo obrazovanja i Vladu, no svakako dodaje težinu već nekoliko puta pokrenutoj i zaustavljenoj reformi. Prvi put pri predstavljanju smjernica Vlade na prvom predstavljanju u Saboru, potom izjavom ministra Šustara da je moguće odgoditi reformu za godinu dana, pa objavom proračunskih smjernica iz kojih je nestala kurikularna reforma, te službenim priopćenjem Ministarstva da se nikakvo povlačenje novaca iz europskih fondova neće dogoditi dok ne krenemo u eksperimentalnu provedbu. Djelovanje Odbora za obrazovanje, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Instituta Ivo Pilar, različitih udruga i ostalih neovisnih “stručnjaka”, samo je pridodalo politički pritisak na reformu čiji je osnovni krimen što je začeta u vrijeme bivše Vlade, a temeljni joj dokument, Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije, nisu u parlamentu podržali jedino zastupnici HDZ-a krajem 2014. godine. 

Ministarstvo Predraga Šustara i Hrvoja Šlezaka po preuzimanju resora odlučilo je reformom se ne baviti, osim kad joj treba dati načelnu podršku. Kao i osiguravanju Državnog pedagoškog standarda, prijevozu srednjoškolskih učenika, Zakladi za potporu učeničkom i studentskom standardu, stručnom usavršavanju nastavnika ili autonomiji Sveučilišta i njenih sastavnica. Od predviđenih 12 milijuna kuna na potrebe kurikularne reforme potrošeno je tek 3 milijuna, nastavnici-članovi stručnih skupina još nisu vidjeli ni ugovor, a kamoli honorare, često iz vlastitog džepa financiraju putovanja na skupove gdje predstavljaju dokumente i o njima raspravljaju. No, nadležno ministarstvo time se ne bavi i na taj način zapravo iskazuje nepostojanje podrške reformi koju je samo pokrenulo.

“Jedini dio društva koji je pokazao spremnost na promjene je upravo sustav odgoja i obrazovanja i znanosti. Na vama je kao političarima da učinite sve da taj entuzijazam ne splasne. Jer ako on sada splasne, bez obzira na to tko vodio ovu reformu i kako se ona zvala, nije za vjerovati da će se on ponovno podići u skoro vrijeme”, rekao je Boris Jokić, a potvrdila Mirna Grbec, učiteljica razredne nastave u osnovnoj školi u Osijeku, članica stručne radne skupine za Građanski odgoj i obrazovanje, koja je zamolila prisutne, ali i javnost, da vjeruju u nastavnike koji su se dobrovoljno javili za ovaj posao, jer oni “žive to što rade”. 

Ekspertnoj radnoj skupini mandat je istekao krajem veljače i postavljalo se pitanje hoće li im ga nova vlada produžiti. Produžila ga je do lipnja, kada se očekivao kraj javne rasprave, što je već tada naznačilo da MZOS možda ne računa da će isti ljudi koji su dokumente izradili ujedno ih i prilagoditi rezultatima rasprava. Na konferenciji za medije voditelj Ekspertne radne skupine Boris Jokić istaknuo je da zaključci Odbora pokazuju u potpunosti nepoznavanje procesa rada na kurikularnoj reformi, da posao Ekspertne skupine nije nadgledanje rada stručnih skupina za izradu kurikularnih dokumenata te da ovoj zemlji nisu potrebne nadskupine i cenzorske skupine koje podsjećaju na ostavštinu komunističkog sistema.

U prvoj dionici Cjelovite kurikularne reforme sudjelovalo je 436 članova stručnih radnih skupina, većinom učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, ravnatelja i znanstvenika iz svih dijelova Republike Hrvatske. Pedeset djelatnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Agencije za odgoj i obrazovanje, Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje sudjelovalo je kao podrška Cjelovitoj kurikularnoj reformi. U konzultantskom postupku sudjelovalo je 218 osoba iz svih dijelova društva.

U ponedjeljak, 29. veljače, objavljeno je 29 predmetnih kurikuluma te 3 okvira: Okvir za vrednovanje procesa i ishoda učenja, Okvir za vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama te darovite djece i učenika. Slijede stručna, pa javna rasprava, koju će do 15. lipnja facilitirati dosadašnja Ekspertna radna skupina. Stručna rasprava trebala bi biti otvorena i na službenoj stranici Cjelovite kurikularne reforme te Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

S obzirom da je prema prijedlogu proračuna za 2016. Ministarstvu smanjen proračun za čak dva posto, posve u suprotnosti s trendovima u razvijenim zemljama i preporukama Europske komisije, ministar Predrag Šustar komentirao je smanjenje budžeta uoči početka eksperimentalne primjene kurikularne reforme: “Uštede moramo provesti i ne smijemo iskakati u odnosu na ostale resore, ali one su racionalne i usmjerene tako da reforme budu strukturne. Drago mi je da se plaće neće dirati, ne možemo u reforme bez zadovoljnih učitelja”, kazao je Šustar dodajući da se mnogo više mora napraviti po pitanju privlačenja sredstava iz EU fondova, javlja N1.

Na predmetne kurikulume, konkretno onaj povijesti, osvrnuo se i prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko koji ima primjedbu usmjerenu prvenstveno prema autonomiji nastavnika, odnosno na to “da svaki profesor može birati svoj udžbenik po kojem će predavati povijest”.

Ipak, kao i do sada, kurikularna reforma ima podršku svih zainteresiranih dionika – vlasti, škola, nastavnika, agencija i javnih ustanova, Akademije i fakulteta – svi se slažu da obrazovanje mora biti iznad i izvan dnevne politike. Na predstavljanju dokumenata voditelj Ekspertne radne skupine Boris Jokić istaknuo je još jednu važnu činjenicu: “Bez osposobljavanja kadra neće biti ni trasformacije hrvatskog obrazovanja”, a to i jest sljedeći korak kurikularne reforme. Nakon izrade kurikuluma, Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije predviđena su daljnja 3 koraka: izrada sustava vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja o učeničkim postignućima, potom sustavno osposobljavanje učitelja za primjenu novih kurikuluma i promjene u procesu poučavanja i učenja, te izrada priručnika, udžbenika i drugih nastavnih pomagala i korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije u obrazovanju.