Dvorišta uzbudljivosti je interaktivna instalacija za dva rotirajuća panel-zvučnika i elektronički zvuk koji djeluju kao pojačivači zvuka za cijelu zgradu Muzeja i njen vanjski prostor, dok istovremeno ostvaruju dijalog s posjetiteljima izložbe. Posjetitelj_ica postavlja jedan zvučnik u aktivnu rotaciju i na taj način pokreće zvučne signale u različitim smjerovima, što omogućuje auditivno istraživanje prostora zgrade i njene okoline na različitim zvučnim frekvencijama. Povrh toga, samo uho se aktivira i čuje fantomske zvukove.

Instalaciju čine dvije zvučne situacije – jedna malena i zatvorena ispred zgrade Muzeja, a druga velika, iza zgrade Muzeja – koje su-kreiraju kompoziciju djela. Ova dva zvučna prostora, kao i namjerno neskladno zamišljeno kretanje posjetitelja_ica, povezuje ova dva muzejska “dvorišta” u jedan arhitektonski koncept, usprkos tome što su previše udaljena da bi se iskusila zajedno i odjednom. Kako ih posjetitelj_ica obilazi, oni postaju isprepleteni: sjećamo se određenih zvukova, odraza i perspektiva te ih pripajamo iskustvu udaljenije okoline.

Vibracepcijska ploča, instalacija koja se otvara izvedbenim duom Davida Grubbsa i Wernera, izrađena je za potrebe istraživačkog projekta SONCITIES Sveučilišta Oxford. Izgradio ju je Michael Akstaller, a istovremeno služi kao vibrirajuća struktura i platforma za istraživanje percepcije vibracija, koju Werner naziva ‘vibracepcijom’. Ovaj projekt proizlazi iz autorova dugogodišnjeg zanimanja za zvuk kao prostorno djelovanje, a njegove anarhične arhitekture koriste zvuk i psihoakustiku kako bi preispitale tradicionalne arhitektonske oblike. Posjetitelji_ce su pozvani_e da u sklopu instalacije interaktivno stvaraju, eksperimentiraju i istražuju vibracije i valni prostor.

Više detalja pronađite ovdje.

Iz najave: “Foton je eksperimentalni sintetizator zvuka temeljen na hakiranim NAND logičkim vratima (4093 – Quad 2-Input NAND Schmitt Trigger) koja se napajaju svjetlošću. Foton kao izvor napajanja koristi solarni panel, a promjenom raznih izvora svjetlosti i njihovih intenziteta moguće je modulirati zvuk ovog sintetizatora. Tako napravljen sintetizator moguće je svirati sunčevom svjetlošću, vatrom, žaruljama, prskalicama, ručnim svjetiljkama i svim ostalim izvorima svjetla te kao takav nudi mogućnosti intuitivnog sviranja, improvizacije i stvaranja tekstura od laganog pucketanja do buke.

Polaznice i polaznici će na radionici imati priliku napraviti vlastiti sintetizator zvuka kojega nakon radionice odnose kući. Po završetku radionice polaznice i polaznici će izvesti kratki impro noise jam.”

Prijave na radionicu vrše se putem online obrasca do 10. studenog u 16 sati.

Tin Dožić završio je studij psihologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu (2016) i studij novih medija na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (2016). U svojoj praksi se fokusira na zvuk, terensko snimanje, radio, eksperimentalnu glazbu i multimedijalne instalacije te istraživanje medija. Interesiraju ga materijalnost medija, ekologija, DIY kultura, antropocen, geologija, znanost i umjetnost, te spavanje i snovi. Nagrađen je na festivalu Media Mediterranea 2018. godine te je bio finalist za nagradu Radoslav Putar 2019. Također je dobitnik Nagrade 55. zagrebačkog salona primijenjene umjetnosti i dizajna 2020. godine za vizualni identitet za Muzički biennale Zagreb. Član je HZSU.

“Prihvaćamo stare, nove, reciklirane radove, kao i radove u nastajanju umjetnika_ca koji dijele našu fascinaciju zvukom i svim njegovim aspektima. Pozdravljamo multimedijalnost i interdisciplinarnost, iščekujemo inovativne i kreativne umjetničke instalacije, interaktivne radove te zvučne performanse bilo koje vrste, forme ili stila, a zanimaju nas i radovi u kojima je zvuk samo jedan od medija za umjetničko izražavanje”, ističu u pozivu.

Na natječaj se mogu prijaviti svi umjetnici_ce i umjetnički kolektivi koji su aktivni na području Hrvatske i/ili zemalja bivše Jugoslavije. Odabranim umjetnicima_cama nude priliku da realiziraju nove koncepte i ideje ili postojeće radove predstave široj publici uz financijsku, kustosku i logističku pomoć naših udruga. Bit će pružena i tehnička pomoć pri postavljanju samog rada ili izvedbe.

Odabrani umjetnici_e bit će obaviješteni_e do kraja rujna 2023.

Rok za prijavu je 18. rujna u 16 sati.

Broj polaznika_ca je ograničen, a prijave se primaju na mail.  Prijave su otvorene do 25. svibnja ili do popunjavanja radionice.

Način na koji slušamo direktno utječe na našu auditivnu percepciju, uz ostale segmente kao što su kulturno, odnosno glazbeno nasljeđe ili individualna naslušanost. Način slušanja izrazito je važan i za percepciju i razumijevanje eksperimentalne glazbe, jednako kao što je i eksperimentalna glazba važna za razvoj i promjene načina na koje slušamo i čujemo. Upravo je eksperimentalna glazba kroz povijest 20. stoljeća opetovano mijenjala načine na koje smo slušali ili slušamo, osvjetavajući da slušamo mozgom, a ne ušima. Voditeljica Slušaonice, muzikologinja Davorka Begović, dotaknut će se pitanja koliko i kako slušamo, imamo li uistinu strpljenja i pažnje za slušanje, u vrijeme ubrzane komunikacije i nerijetko površne koncentracije te koliko (zaista) posvećeno slušamo. Kritičko slušanje važan je pristup u digitalnom dobu uslijed promjena analognog u digitalni zvuk, što utječe kako na tehnološki profil zvučnih projekata, tako i na slušateljsku percepciju sadržaja. Osvještavanjem slojeva zvučih radova doprinijet će se razumijevanju produkcijske i umjetničke perspektive zvukovnih, ali i vizualnih projekata.

Davorka Begović diplomirala je muzikologiju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Dugi niz godina radi u području kulture i umjetnosti kao selektorica i producentica, prvenstveno glazbenih, ali i kazališnih, suvremenoplesnih, multimedijskih i filmskih projekata. Od samih početaka Kulture promjene SC-a bila je vanjska suradnica, a zatim umjetnička voditeljica Muzičkog salona SC unutar kojeg je pokrenula te umjetnički i produkcijski vodila međunarodni festival Izlog suvremenog zvuka. Osim u području glazbe niz je godina bila aktivna u filmskoj produkciji (Motovun Film Festival, Spiritus Movens, CineLink SFF-a, Studio Dim) nakon čega se u potpunosti posvećuje umjetničkom i kustoskom radu te se usavršava i specijalizira za područje suvremene (eksperimentalne) glazbe i srodnih izričaja. Trenutno radi kao samostalna muzikologinja, nezavisna kustosica i suradnica KONTEJNER-a. Na Odsjeku za animirani film i nove medije Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu radi kao vanjska predavačica kolegija Zvuk kao likovni izraz. Objavljuje kritike i članke, piše tekstove za diskografska i druga izdanja.

Slušaonica se održava u sklopu projekta Zvučne točke kontakta – iskustvo procesa podržanog od strane Ministarstva kulture i medija RH. Projekt se provodi u partnerstvu Kurziva – Platforme za pitanja kulture, medija i društva i Pogona – Zagrebačkog centra za nezavisnu kulturu i mlade.

Kolektiv Nova Evropa (Dejan Kršić, Jane Štravs i Gordana Brzović, kao jezgra grupe) od ranih je 80-ih do početka 90-ih doprinosio je postmodernističkom ekspresijom vizualnom (i zvučnom) krajoliku svog vremena. U Galeriji Hrvatskog dizajnerskog društva kroz selekciju fanzina, xerox grafika, kolaža, plakata, fotografija, dizajna publikacija, glazbenih albuma i videa vodili su nas pokretač ovog projekta Dejan Kršić i kustos Marko Golub. Izložba NEP / NOVA EVROPA: Kunst ist zeitlos • Europa endlos je u HDD galeriji otvorena do 3. srpnja.

Ovo izdanje audio vodstva započinjemo fragmentom glazbenog eksperimenta naziva How Do I Dance To This Music, a zaključujemo s 1988 Cultural Struggle. Soundscape vodstva čine i drugi radovi – audio kolaži Nove Evrope, kao mali preview albuma koji će kao LP biti objavljen kroz nekoliko mjeseci u izdanju Fox & His Friends.

Kulturpunkt.hr u sklopu rubrike Podcast predstavlja audiovodiče kroz izložbe suvremene umjetnosti u organizaciji aktera koji djeluju na nezavisnoj kulturnoj sceni.

Foto: Monika Džakić

Vizual: Klasja Habjan

Podcast je dijelom projekta Kultura kritičkog slušanja podržanog od strane Ministarstva kulture.

U subotu 18. studenog u 21 sat nastupaju Mirela Ivičević, Ksenija Ladić, Luana Lojić te Barbara Miše i Alma Čakić. U nedjelju 19. studenog u 21 sat na redu su Sara Glojnarić, Deborah Hustić te Vanda Kreutz i Dorotea Cerin.

Formalno “bez linije”, većina izvedbi je improvizirana. Bitno je različita od jazza, ali ne nužno i suprotstavljena. Porijeklo vodi iz rada mnogih modernih kompozitora kao što su Cage, Xenakis, Radigue, Parmegiani, Malec, dok se njen današnji društveni kontekst uobličuje u cijelom nizu autora koji vuku korijene iz eklektične mješavine raznorodnih rubnih umjetničkih praksi. Namjera je od početka bila okupiti na jednom mjestu umjetnike koji razmišljaju i izražavaju se na ovaj način i žive u Zagrebu, dati im neku vrstu mogućnosti za predstavljanje te ih tako potaknuti za daljnju komunikaciju. Kroz godine uspostavljen je i kontakt s umjetnicima iz drugih gradova i država tako da su i oni postali bitan dio Sine Linea programa.

Ulaz na sve programe je slobodan.

Umjetnički voditelj platforme je Bojan Gagić, produkciju radi BuntArt uz financijsku potporu Ministarstva kulture i Grada Zagreba.