Festival Flora Dalmatica predstavlja program koji se bavi odnosom čovjeka i prirode kroz prizmu suvremene umjetnosti i lokalne zajednice, a naziv festivala potječe iz djela Šibenčanina Roberta Visianija, jednog od pionira botanike u Europi.

Izložba se sastoji od serije fotografija i popratnih, tekstualnih formi u kojima se autorica vraća prostoru vode. Kako piše u najavi, u središtu rada nalazi se “pojam brumacije, fiziološkog usporavanja, koji Đurđek koristi kao okvir za razmišljanje o povlačenju, kontemplaciji i prisutnosti. Ne kao bijegu, nego kao načinu da se stvari osjete preciznije: kroz dah, tijelo i odnos s prostorom”.

Lana Đurđek (Zagreb, 1999) vizualna je umjetnica čija se praksa temelji na fotografiji i tekstu. Diplomirala je Novi medij na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a magistrirala fotografiju na HDK Valand u Göteborgu. Sudjelovala je na izložbama u Zagrebu i Göteborgu te je članica Hrvatskog društva likovnih umjetnika od 2021. godine. Sudjelovala je u rezidencijama u Leipzigu i Parizu, a živi i radi u Zagrebu.

Riječ je o autorskom projektu glazbenika i vizualnog umjetnika Demirela Pašalića koji nastaje u suradnji s Lukom Čapetom. Na sceni im se pridružuje tim od devet izvođača_ica i sukreatora_ica, koji čine: Nataša Antoniazzo, Leo Beslać, Luka Dominik, Barbara Matijević, Šimun Matišić, Tena Novak, Igor Pavlica, Dina Puhovski i Josip Šustić.

Mi nismo kukavice nastavak je autorovog višegodišnjeg vizualnog projekta Slušaj šume! koji kreće od načina na koji gledamo i što promatramo, “od pejzaža kao estetskog pojma povezanog s etičkom revalorizacijom naše percepcije i odnosa prema prirodi”, stoji u najavi.

Riječima Demirela Pašalića, u projektu “Mi nismo kukavice, fokus je na jeziku i na tome kako svakodnevni jezični konstrukti odražavaju našu percepciju i utječu na naše ponašanje. Ponekad je potrebno ući u tu gomilu zvukovnog, vizualnog i jezičnog onečišćenja, i napraviti muzičku, kulturnu buku. Jer buka je u modi. Buka ljudi prema ne-ljudima trend je koji ne prestaje i samo raste; životinjski frazemi i zakoni o zaštiti okoliša paraju uši, ali i glazba je u modi. Muzika može nešto što buka ne može, ona formira društvo”.

Ulaznice po cijeni od 9 eura dostupne su u pretprodaji putem mrežne stranice ulaznice.hr, a na dan izvedbe po cijeni od 13 eura u Muzeju suvremene umjetnosti, dva sata prije početka koncerta.

“Program započinje u subotu, 11. travnja, otvorenjem izložbe instalacija glazbenih mobila koje izrađuju učenici Škole primijenjene umjetnosti i dizajna, u Mjesnom odboru Trnjanska Savica. Riječ je o radovima nastalim od obnovljivih i recikliranih materijala, koji istražuju nove oblike glazbala i odnosa između zvuka, prostora i prirode. Istog dana održava se i radionica izrade instrumenata od recikliranih materijala pod vodstvom Bernarde Cesar i Frana Đurovića, gdje će sudionici kroz kreativni proces izrađivati vlastite instrumente od svakodnevnih i odbačenih predmeta.

Program se nastavlja u subotu, 18. travnja, na istoj lokaciji, edukativnim sadržajima posvećenima održivom životu. U popodnevnim satima održava se prezentacija izrade prirodne kozmetike u organizaciji Zelene mreže aktivističkih grupa, koja vraća fokus na samodostatnost i kontrolu nad sastojcima koje koristimo u svakodnevnoj njezi. Večer je rezervirana za program Glazba biljaka, koji kroz radionicu i otvoreni jam session vodi Toni Starešinić. Sudionici će imati priliku upoznati tehnologiju koja pretvara bioelektrične impulse biljaka u zvuk i sudjelovati u jedinstvenom zajedničkom muziciranju ljudi i prirode.

Središnji dio festivala održava se u petak, 24. travnja, u dvorištu Pogona Jedinstvo, kada se otvara izložba glazbenih instalacija i predstavlja posebna instalacija Drvo koje svira. Riječ je o projektu u kojem živo drvo, uz pomoć tehnologije, generira zvuk pretvaranjem svojih bioelektričnih impulsa u glazbene frekvencije, stvarajući jedinstveno iskustvo slušanja prirode. Instalacija ostaje trajno dostupna posjetiteljima i nakon festivala.

Istoga dana održava se i tribina Festivali budućnosti, koja okuplja stručnjake iz područja kulture i održivog razvoja, a fokusira se na teme poput smanjenja ekološkog otiska festivala, odgovornog upravljanja resursima i razvoja održivih kulturnih praksi. Večernji program donosi još jedno izdanje Glazbe biljaka, pod vodstvom Tigrille Gardenije umjetnice iz Damanhura, te koncert Ethno Croatia orkestra.

Završni dan festivala, subota, 25. travnja, donosi cjelodnevni program radionica i koncerata u dvorištu Pogona Jedinstvo. Jutarnji i popodnevni termini rezervirani su za radionice glazbe biljaka te ZMAG-ove radionice o sirovoj i biljnoj prehrani, koje naglašavaju važnost lokalnih, sezonskih i održivih prehrambenih praksi. Večer je posvećena koncertnom programu u kojem nastupaju sastav Truth ≠ Tribe, koji donosi spoj world jazza i alternativne scene, projekt Glazba biljaka u koncertnom formatu te world music ansambl Bacchus Khan“, stoji u najavi.

Više detalja pronađite ovdje.

Šebjanič u Aquatic Archives Aftermath “otkriva skrivene tragove ratne povijesti na morskom dnu Jadrana i Baltika, u kojem potopljena municija i danas utječe na morski ekosustav. Kroz zvuk, umjetničku instalaciju i znanstvena istraživanja izložba posjetitelje poziva da promišljaju o dugotrajnim posljedicama ljudskih aktivnosti na more i okoliš”, stoji u tekstu najave.

Robertina Šebjanič međunarodno je priznata umjetnica i istraživačica čiji rad istražuje biološke, kemijske, političke i kulturne aspekte vodenih okoliša. Njezini projekti često se bave filozofskim pitanjima na sjecištu umjetnosti, znanosti i tehnologije, s posebnim naglaskom na utjecaj ljudske aktivnosti na morske ekosustave.

U četvrtak, 30. travnja, održava se stručno vodstvo kroz izložbu Aquatic Archives of Aftermath uz sudjelovanje umjetnice i kustosice Sabine Oroshi.

Ulaz na izložbu je slobodan, a može se pogledati do 7. svibnja, svakim radnim danom od 16 do 20 sati. 

U prvoj fazi poziva prikupljaju se studentski prijedlozi i ideje, na temelju kojih će biti odabrano do 10 sudionika. Odabrani studenti nastavit će razvijati i povezivati svoje ideje u zajedničko rješenje kroz radionice i mentorski proces pod vodstvom Petre Pavleke.

Cilj natječaja je odabrati studentske prijedloge za modularni urbani vrt, pri čemu će u drugoj fazi projekta sudjelovati najviše 10 studenata, neovisno o tome prijavljuju li se individualno ili kao članovi tima. Konačni izgled vrta neće biti rezultat jednog pobjedničkog rada, nego kolektivni proizvod svih odabranih studenata, njihovih ideja i procesa zajedničkog odlučivanja. Projekt naglašava demokratičnost upravljanja, ravnopravno sudjelovanje i otvoreni dijalog.

Prijaviti se mogu studenti_ce krajobrazne arhitekture, šumarstva, dizajna, arhitekture i drugi zainteresirani studenti i studentice. Pri odabiru žiri će vrednovati inovativnost i jasnoću koncepta, održivost i upotrebu recikliranih materijala, funkcionalnost i modularnost, doprinos edukaciji i zajednici te estetsku i prostornu kvalitetu te potencijal za integraciju u zajedničko rješenje.

Prijava treba sadržavati PDF dokument s konceptom, kontakt podatke i kratku biografiju, a šalje se e‑mailom na adresu: bib-zagreb@goethe.de. Više detalja o natječaju pronađite ovdje.

Rok za sudjelovanje je 29. ožujka u 23:59.

Butorac ovom izložbom okuplja žene iz različitih dijelova svijeta koje su svojim “aktivizmom ili jednostavno načinom života, djelovale u smjeru i s ciljem zaštite tla od sustavnog iskorištavanja i invazije kapitalističkog režima.

Istovremeno, ove su žene braniteljice prirodnog i bioraznolikog okoliša, nastojale dati glas manjim lokalnim zajednicama koje su željele zadržati svoje kulturološke, povijesne i tradicijske vrijednosti. Svjesne činjenice da zemlja/tlo nije samo resurs i pozadina već ekosustav o kojem ovise ljudski, životinjski i biljni svjetovi, borile su se za ljudska prava, ali i za život Zemlje u njezinoj cjelokupnosti, pod cijenu gubljenja vlastitog života”, piše u tekstu najave.

Više detalja pročitajte ovdje.

Umjetnica se u ovom radu bavi poveznicom prirodnih vodenih ambijenata i ljudskim djelovanjem otkrivajući načine na koji je čovjek povezan s vodenim tijelima. Kako stoji u najavi, umjetničino istraživanje “kao polazište uzima poetska djela različitih autora koja razmatra kroz prizmu ekopoezije. Sklapanjem elemenata poezije, videa i fotografije, plesnog i glazbenog materijala teži se stvaranju fluidnog i iluzornog izvedbenog okoliša poput tijela vode.”

Sinković u ovom solu zadire u suvremena ekološka pitanja, a ekološku vrijednost umjetničkog istraživanja vidi u poetskoj razini izvedbe koja se razvija korištenjem i poigravanjem kazališnim konvencijama. Teži hibridnoj izvedbenoj formi koja stvara više različitih osjetilnih iskustava unutar jedne izvedbe, a solo je popraćen dvjema pjesmama koje potpisuju autorica i dramaturg Jan Samek.

Iz pjesme Margarete Sinković izdvajamo stihove:

“U samotnom bivanju uz tijelo vode,
misli se slobodno prelijevaju od
promišljanja o onome što je
unutar nje i pored nje, i polagano s njom nestaje do
misli o tome što voda čini, kako obgrljuje,
usmrćuje, što usmrćuje nju samu.
Ona linijski teče, kreće se u vrtlozima, virovima,
zaokreće strujama, prolijeva se, kaplje, kiši.
Burna je u svojem djelovanju.
Jednako kao što smo i mi skloni
destrukciji sebe i svijeta…”

Margareta Sinković (1998.) završava preddiplomski studij Suvremenog plesa – izvedbeni smjer (2021.) i diplomski studij Dramaturgije izvedbe (2024.) na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Kao profesionalna plesačica i dramaturginja aktivno surađuje s plesnim i kazališnim umjetnicima na hrvatskoj nezavisnoj sceni i radi kao plesna pedagoginja u sklopu programa 4SOBE.

Više detalja možete pronaći ovdje.

Izložba Ekologije Bauhausa – mreže kontinuiteta polazi od pitanja kako se povijesni Bauhaus može čitati kroz prizmu ekologije, kao mreže odnosa između prošlih i sadašnjih praksi, te tehnologije i društvenih uvjeta. Polazište izložbi su umjetnički radovi iz zbirke Muzeja suvremene umjetnosti koji su vezani uz Bauhaus poput Otti Berger, Ivane Tomljenović Meller i grupe EXAT 51.

Kako piše u najavi, “Ključna metoda povezivanja povijesnoga i suvremenoga jest recikliranje, shvaćeno kao postupak prevođenja i promjene značenja, ujedno i način čitanja mreže odnosa među radovima. U materijalnom smislu podrazumijeva ponovno korištenje i prenamjenu materijala, ali i rad s tragovima vremenskih slojeva koji su u njima ostali zabilježeni.

Na konceptualnoj razini recikliranje označava pomak u čitanju i reinterpretaciji povijesnih pojmova, metoda i formi, njihovo prevođenje i premještanje u novi kontekst, dok se na društvenoj razini javlja kao razmjena znanja i suradničkih praksi, ali i kao odnos prema kolektivnoj i institucionalnoj memoriji.”

Kustosica izložbe je Vesna Meštrić, a može se posjetiti do 24. svibnja.

Više detalja pronađite ovdje.

A Gathering Without a Manual zamišljen je kao otvoreno okupljanje – prostor za dijalog, kolektivno slušanje, refleksiju i čitanje ulomaka iz nadolazeće publikacije kustosko-istraživačkog kolektiva Collective Rewilding, a uključuje slušanje odabranih skladbi s albuma Respuestas umjetnice Nicole L’Huillier.

Teme koje će se otvoriti na susretu su briga u kontekstu umjetničkih institucija i prostora. Kako stoji u najavi, u vrijeme “kada umjetničke institucije sve češće govore o brizi, a rijetko preuzimaju odgovornost za ekološke, društvene i među-vrsne krize koje su same pomogle oblikovati, okupljamo se oko pitanja: što danas znači brinuti – kustoski, umjetnički, politički?”

Collective Rewilding je globalna kustoska i istraživačka platforma osnovana 2020. godine, koju čine Sara Garzón, Sabina Oroshi i Maya Hayda. Kolektiv razvija kritičke prakse i analitičke pristupe usmjerene na razotkrivanje povijesti otpora, razmjene znanja i mreže umjetničke solidarnosti protiv kolonijalnih, kapitalističkih i antropocentričnih struktura moći. Problematizirajući pojam rewildinga (ponovnog prelaska u divljinu), kolektiv istražuje sjecišta između ekologije, skrbi i kustoskih praksi.

Više detalja o programu pronađite ovdje.

U tom povodu, raspisan je natječaj za radno mjesto stručnog_e suradnika_ce u komunikacijama na puno radno vrijeme. Radno mjesto podrazumijeva dogovor s timom Zelene akcije oko prioriteta komunikacija, vođenje društvenih mreža udruge, stvaranje multimedijalnog sadržaja, kontinuirano praćenje razvoja mreža i trendova, asistenciju na projektima i druge relevantne zadatke.

Uvjeti za zaposlenje glase ovako:

• završen preddiplomski ili diplomski studij ili adekvatno radno iskustvo u području vođenja komunikacija (minimalno šest mjeseci)
• sposobnost samostalnog kreiranja multimedijalnih sadržaja i vođenja društvenih mreža
• fleksibilnost, dinamičnost i spremnost na timski rad
• inicijativa, komunikativnost te sposobnost rada s volonterima i profesionalcima
• odlično poznavanje hrvatskog i engleskog jezika u govoru i pismu

Prednost imaju kandidati_kinje koji_e imaju iskustvo u sličnim poslovima, znanje o temama zaštite okoliša, iskustvo volontiranja u nevladinim udrugama, dijeljene temeljne vrijednosti Zelene akcije i pismo preporuke.

U prijavi je potrebno dostaviti motivacijsko pismo na hrvatskom i engleskom jeziku, životopis na hrvatskom jeziku i presliku diplome koja ne mora biti ovjerena.

Puni tekst poziva pronađite ovdje.

Rok za prijavu je 16. prosinca.