Riječ je o obuhvatnom izboru radova jedne od najznačajnijih suvremenih irskih umjetnica, nastalih tijekom posljednjih trideset godina. Postav smješten između egipatske i pretpovijesne zbirke muzeja dodatno otvara pitanja odnosa prema povijesti, znanju i kulturnom nasljeđu, te naglašava poveznice između različitih vremenskih i geografskih konteksta.

Središte izložbe čini umjetničin recentni projekt Kinship – Home, višegodišnje nastojanje da se mumificirano tijelo drevnog Egipćanina, nekoć u vlasništvu Sveučilišta u Corku, vrati u Kairo. Ovaj simbolički čin repatrijacije istodobno upućuje na kolonijalne prakse koje obilježavaju zapadnu kulturnu povijest i evocira iskustva tisuća izbjeglica koje Sredozemlje pretvara u prostor pogibije.

U svojem radu Dorothy Cross istražuje mogućnosti umjetnosti da preoblikuje načine gledanja i destabilizira uvriježene epistemološke modele, uključujući binarne podjele između živog i neživog. Više o njezinu radu publika će moći doznati na razgovoru s umjetnicom koji će se održati u petak, 28. studenog u 12 sati, a prati ga i vodstvo izložbom.

Dorothy Cross (1956., Cork) djeluje na međunarodnoj sceni od kasnih 1980-ih. Uz skulpture i prostorno specifične radove koji spajaju nesvakidašnje materijale i slojevitu simboliku, istaknula se projektima većeg formata poput Ghost Shipa (1999.). Izlagala je diljem svijeta, a 1993. predstavljala Irsku na Venecijanskom bijenalu. Djela su joj dio brojnih muzealnih i privatnih zbirki, uključujući Tate Gallery, Irish Museum of Modern Art, Museum of Fine Arts Houston i Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu. Dobitnica je više nagrada i počasnih doktorata, a živi i radi u Connemari.

Izložba je dio višegodišnjeg projekta Krajolici simultanog vremena, koji za Umjetnički paviljon razvija Leonida Kovač.

Kako napominju organizatori_ce, “Riječ je o snažnim autorskim djelima koja kroz osobne priče progovaraju o svakodnevici života u društvima pogođenima nejednakošću, migracijama, političkim pritiscima i društvenim promjenama. Ovi filmovi ne donose egzotične slike arapskog svijeta, već izravne, humane i umjetnički izbrušene uvide u stvarnost mladih ljudi i njihovih borbi.”

Od 2020. godine program Kino Palke pruža lokalnoj publici priliku za gledanje iznimnih filmskih ostvarenja u autentičnom ambijentu Alkarskog trkališta. Projekt je postao nezaobilazan dio sinjskog kulturnog ljeta, a publika ga iz godine u godinu prepoznaje kao vrijedan doprinos lokalnoj kulturnoj ponudi.

U sklopu programa, koji je 13. srpnja otvoren projekcijom filma Odakle vjetar dolazi (Tunis, 2024), u utorak, 22. srpnja prikazat će Kafarnaum (Libanon/Francuska/SAD/Cipar/Katar, 2018), a u nedjelju, 27. srpnja slijedi projekcija filma Omar (Palestina, 2013). Ciklus će u utorak, 29. srpnja zaključiti Voy! Voy! Voy! (Egipat, 2023).

Sve projekcije počinju u 21.15 sati, a ulaz je slobodan.

Više detalja o filmovima potražite ovdje.

Fatima Naoot egipatska je pjesnikinja i i glavna urednica književnog časopisa Qaws Qazah (Duga) te kolumnistica i spisateljica u raznim časopisima i novinama u Egiptu i na Bliskom istoku. Objavila je dvadeset jednu knjigu i prevodila autore kao što su Virginia Woolf i Philip Roth. Sudjelovala je na izborima za parlament 2015. godine, na kojima se kandidirala kako bi mogla spriječiti salafitske stranke da “promijene ustav”.

Mahvash Sabet iz Irana, učiteljica je i pjesnikinja. Kao učiteljica i ravnateljica radila je u više škola te je surađivala s Nacionalnim književnim odborom Irana. Nakon Islamističke revolucije u Iranu 1979. godine, otpuštena je i zabranjen joj je rad u javnom obrazovanju. Kao ravnateljica Bahá’í instituta za visoko obrazovanje koji pruža alternativno visoko obrazovanje Bahá’í mladima, radila je petnaest godina.

Narges Mohammadi, također iz Irana, nezavisna je novinarka i bivša do-predsjednica i glasnogovornica organizacije Defenders of Human Rights Center (DHRC) koja zagovara reformu ljudskih prava i zastupa političke zatvorenike u pravnim procedurama. Izabrana je za predsjednicu izvršnog odbora Nacionalnog vijeća za mir u Iranu, široke koalicije protiv rata i za promicanje ljudskih prava. Uključena je u kampanju protiv smrtne kazne u Iranu.

Zajednička poveznica navedenih žena, osim toga da su politički angažirane spisateljice, je i to da trenutno služe zatvorske kazne zbog svojeg djelovanja. Mohammadi je u svibnju 2015. godine uhićena pod optužbom “širenja propagande protiv sistema, okupljanja i planiranja počinjenja zločina protiv nacionalne sigurnosti te pripadnosti ilegalnoj organizaciji čiji je cilj povreda nacionalne sigurnosti”. Sabet je u zatvoru od 2008. godine kada je uhićena zajedno sa šest drugih Bahá’í vođa poznatih kao Yaran-i-Iran (Prijatelji Irana), zbog vođenja aktivnosti Bahá’í zajednice u Iranu. Yaran-i-Iran osnovan je nakon revolucije u Iranu i služio je kao neformalno vijeće zajednice od oko tristo tisuća pripadnika. Organizacija je djelovala pod neprestanim vladinim pritiscima sve do 2008. godine kada je cijelo njeno vodstvo uhićeno. Optuženi su za niz protudržavnih aktivnosti koje između ostalog uključuju špijunažu, propagandu protiv Islamske države i djelovanje protiv državne sigurnosti. Suđenja su počela tek u siječnju 2010. godine, nakon čega su svi osuđeni na dvadesetogodišnje zatvorske kazne. Sabet je u zatvoru počela pisati poeziju, a njena zbirka objavljena je na engleskom jeziku 2013. godine.

Osim u Iranu, na zatvorske kazne za “nepoštivanje vjere” osuđeni su i brojni građani Egipta. U prosincu 2014. godine zbog statusa na Facebook stranici, Fatima Naoot optužena je za “nepoštivanje vjere, širenje sektaških sukoba i remećenje javnog mira”. U “statusu” je kritizirala tradiciju klanja životinja za festival Eid-al-Adha, a sličan kritični članak objavila je i u jednim dnevnim novinama. Tijekom suđenja, spisateljica je priznala da je napisala “status”, no njime nije imala namjeru uvrijediti Islam. Unatoč tome, u siječnju 2016. godine osuđena je na trogodišnju zatvorsku kaznu. Egipatska Inicijativa za prava pojedinca upozorava na velik broj zatvorskih kazni za “nepoštivanje vjere”. Samo od početka 2015. godine osuđeno je dvanaest osoba, a trenutno se vodi barem još jedanaest slučajeva. Nedavno je troje koptskih studenata osuđeno na petogodišnje zatvorske kazne zato što su snimili video u kojem se rugaju određenim praksama Islamske države (ISIS/Daesh). Iz Inicijative poručuju kako su takve kazne žestok napad na građanske slobode, posebno na slobodu vjeroispovijesti, mišljenja i izražavanja. Egipatska vlada odbacuje takve optužbe i tvrdi kako su posvećeni demokraciji.

Međunarodni P.E.N., svjetska udruga pisaca koja se bori za slobodu govora, odlučio je iskoristiti međunarodno obilježavanje Dana žena 8. ožujka kako bi skrenuli pažnju na slučajeve nasilja i zastrašivanja književnica i spisateljica. Također, žele apelirati na sve organizacije i pojedince da na razne načine vrše pritisak na vlade Egipta i Irana za izravnim i bezuvjetnim puštanjem spomenutih autorica, te osiguranje prava na slobodu izražavanja. 

Više detalja o načinima djelovanja možete potražiti na službenim stranicama Međunarodnog P.E.N.-a.