Četvrto izdanje ovog edukativnog programa u organizaciji Instituta za etnologiju i folkloristiku (IEF) posvećeno je “razvoju nezavisne kulturne scene, njezinoj infrastrukturi i akterima, kao i specifičnim medijskim fenomenima koji su obilježili kulturnu imaginaciju tog razdoblja”, stoji u najavi. U sklopu Male škole devedesetih održat će se ciklus predavanja koja se bave temama kulturne infrastrukture, civilnim društvom i medijskim performansom.

Kako piše u najavi, “devedesete su u Hrvatskoj često opisivane kroz rat, tranziciju i političku transformaciju društva. Ostalo je u sjeni da su paralelno s tim procesima nastajali i drugačiji kulturni prostori– mreže klubova, nezavisnih organizacija, medija i umjetničkih inicijativa koje su djelovale izvan dominantnih institucionalnih okvira. Upravo su takve inicijative omogućile razvoj alternativnih kulturnih praksi koje su oblikovale generacije umjetnika, glazbenika, kustosa i kulturnih radnika.

Nova Mala škola devedesetih posvećena je tim praksama: razvoju nezavisne kulturne scene, njezinoj infrastrukturi i akterima, kao i specifičnim medijskim fenomenima koji su obilježili kulturnu imaginaciju tog razdoblja. Kroz tri panela sudionici će rekonstruirati različite razine tog procesa– od glazbene i klupske scene, preko organizacijskih i institucionalnih uvjeta nezavisne umjetnosti, do medijskih eksperimenata koji su oblikovali kulturni pejzaž devedesetih”.

Više detalja pronađite ovdje.

Tijekom 17 modula raspoređenih na šest vikenda, Školica povezuje teoriju i praksu: od povijesti queer pokreta, feminizma i kritike kapitalizma, preko odnosa prava, medicine i roda, do konkretnih alata za analizu diskursa, argumentaciju i kolektivno političko djelovanje. Prvi vikend Školice počinje u subotu, 7. veljače, a posljednji termin održava se u subotu, 2. svibnja.

Program je zamišljen kao prostor zajedničkog učenja, razmjene i građenja političke imaginacije, ali i kao poligon za razvoj znanja i vještina potrebnih za djelovanje u lokalnom kontekstu. Školica kvira polazi od uvjerenja da promjena nije apstraktna – ona se uči, gradi i vježba zajedno.

Školica je besplatna i otvorena za sve. Prijave su moguće do samom kraja školice, jer je moguće i parcijalno sudjelovanje.

Prijaviti se možete putem poveznice do 2. svibnja, kada se održava posljednji susret.

Cilj NOVAka je omogućiti povjesničarkama_ima umjetnosti, umjetnicama i umjetnicima, te ostalima zainteresiranima za kustoske prakse u području suvremene umjetnosti da steknu prva praktična znanja na tom polju. Projektom se osvještava potreba za novim oblicima potpore za kustose_ice kojima je na početku samostalne karijere potrebna infrastrukturna, organizacijska i mentorska podrška pri ostvarivanju prvih kustoskih programa. Važan aspekt projekta je mentorski rad s kustosicama. Natječaj je namijenjen svim zainteresiranima koji žele steći kustosko iskustvo, bez obzira na smjer obrazovanja, no ipak će malu prednost imati povjesničari_ke umjetnosti.

U novom izdanju poziva mladim kustosima_icama se nudi prilika za sudjelovanjem na terenskoj nastavi u Ljubljani, mentorirano kustosko istraživanje u okviru kojeg će izabrati umjetnike za grupnu izložbu u Pogonu početkom prosinca 2026. godine. Odabrat će se ukupno dvoje kustosa_ica koji će zajedno raditi na konceptu grupne izložbe u Pogonu. Budžet za realizaciju uključuje honorar za kustose_ice i umjetnike_ce, u potpunosti pokrivene troškove terenske nastave u Ljubljani, materijalne troškove realizacije izložbe, honorare za ostale suradnike, čuvanje izložbe i ostale troškove vezane za realizaciju izložbe.

Prijava treba sadržavati biografske podatke o kustosu_ici: ime i prezime, adresu, broj telefona i e-mail, životopis i motivacijsko pismo. Prijave na natječaj primaju se putem online formulara, a upite vezane uz natječaj možete poslati na mail: ana.kovacic.whw@gmail.com. 

Rok za prijavu je 19. veljače.

Riječ je o programu koji je osmišljen kao prostor za istraživanje, učenje i kolektivno stvaranje namijenjen mladim umjetnicima_ama koji se nalaze u ranom stadiju profesionalnog razvoja. Edukacija se temelji na uvjerenju da su procesi rada – istraživački, edukacijski i izvedbeni – jednako važni kao i sam završni rezultat. U kontekstu često nestabilnih i fragmentiranih početnih karijera mladih izvođača_ica, program nudi strukturiran, mentorski vođen i kolektivno usmjeren prostor za jačanje umjetničkih kapaciteta, razvijanje jezika i zajedništva.

Kroz kombinaciju edukacije i praktičnog rada u kolektivu, program razvija tehničke i umjetničke vještine sudionika_ca te ih uvodi u izvedbeni proces koji se temelji na principima autorskog kazališta, kolektivnog stvaranja i društvene angažiranosti. Fokus nije na “proizvodu” već na procesu, istraživanju, i bivanjima – kako izvedbenim, tako i osobnim. Program se sastoji od edukacijskog dijela (blok radionica, masterclassovi) i istraživačko-stvaralačkog dijela koji uključuje eksperimentalni rad na zajedničkom izvedbenom projektu. Završna faza programa predviđa javnu prezentaciju procesa, u kojoj će sudionici_e predstaviti rezultate rada i svoja izvedbena ispitivanja.

Prijaviti se mogu umjetnici_e u dobi do 35 godina, diplomirani umjetnici ili studenti završnih godina preddiplomskog/diplomskog studija glume, plesa, pjevanja, dizajna svjetla, tona, scenografije, kostimografije i srodnih područja te osobe s interesom za timski rad, istraživački proces i društveno angažirani umjetnički izraz.

U prijavi je potrebno priložiti životopis, motivacijsko pismo i video-isječak rada ili portfelj. Puni tekst poziva možete pronaći na poveznici.

Rok za prijavu je 21. siječnja.

Osim javnih programa, Društvo IMPRO aktivno je kroz pedagoški rad u obrazovnom sustavu, vodstvo izvedbenih kolektiva posvećenih marginaliziranim skupinama, te međusektorske i međugeneracijske suradnje. O značaju navedenih suradnji, kulturi improvizacijskog kazališta u Sloveniji i njegovu potencijalu u odgoju, obrazovanju i društvu razgovarali smo s kulturnom radnicom i voditeljicom nekolicine programa u Društvu IMPRO, Mistral Majer, u povodu njenog gostovanja u Puli na konferenciji The Blueprint Reimagined.

Aktivna si u nekoliko organizacija i kulturnih inicijativa, uključujući Asociaciju i IMPRO. Možeš li nam reći nešto o svom profesionalnom putu i o tome kako svoj rad vežeš uz različita područja – kulturu, obrazovanje i suradnju?

Radim kao samozaposlena kulturna radnica. U Društvu IMPRO vodim nekoliko programa, a istovremeno surađujem s brojnim drugim udrugama i organizacijama, uključujući ljubljansku Asociaciju. Moj rad usmjeren je na projekte koji povezuju kulturu i zdravlje, a upravo sam zbog toga i došla u Pulu, kroz sudjelovanje Asociacije na ovoj konferenciji. 

Kao samozaposlena kulturna radnica obnašam različite uloge: radim kao producentica, izvođačica i pedagoginja u području kazališta. Zaista volim kombinirati sve te uloge, jer je u kulturnom ekosustavu poput ljubljanskog i slovenskog ključno surađivati, graditi partnerstva i pronalaziti organizacije s kojima dijelimo interese i teme kroz koje se možemo povezati.

Društvo IMPRO ima dugu tradiciju improvizacijskog kazališta. Možeš li ukratko opisati njegove glavne aktivnosti i kako su se razvijale kroz godine?

Društvo Impro osnovano je 2012., ali naš rad u improvizacijskom kazalištu počeo je mnogo ranije, još tijekom 1990-ih. Djelovali smo u KUD-u France Prešeren Trnovo u Ljubljani, gdje su nastali dobro poznati programi poput Impro lige (1993.) i Školske improv lige – ŠILA (1997.).

Danas Društvo IMPRO vodi šest glavnih programa uz brojne projekte tijekom godine. Naš vodeći program je Impro liga, koja okuplja odrasle izvođače s iskustvom u improvizacijskom kazalištu. Drugi veliki program je ŠILA – srednjoškolska improv-liga, najveća i najrasprostranjenija od naših inicijativa, koja povezuje oko 25 srednjih škola i više od 250 mladih izvođača diljem Slovenije.

Tu je i MIŠ – Mala impro škola, program improvizacije za osnovne škole, zatim Bodigatreba, program edukacije i osposobljavanja kazališnih mentora_ica i pedagoga_inja; te dva kolektiva – Gverila Teater i Improške, ne­hijerarhijska ženska improv grupa koja istražuje teme moći, jednakosti i roda.

Uz naše glavne programe, provodimo i mnoge projekte u području kulturnog obrazovanja za sve dobne skupine. U posljednje vrijeme poseban naglasak stavljamo na povezanost kulture i zdravlja, istražujući kako kazališna praksa može unaprijediti emocionalnu dobrobit, stvarati sigurnije prostore i jačati veze u zajednici.

Vodimo i edukacije za nastavnike_ce o tome kako koristiti improv metode u školama. Te metode mogu se primijeniti u raznim predmetima – ne samo u dramskoj ili jezičnoj nastavi, nego i u prirodoslovnim predmetima i drugim područjima – kako bi poticale kreativnost, timski rad, komunikaciju i aktivno učenje. Pomažu učenicima razmišljati drugačije, učiti kroz igru i povezivati znanja na nove načine. Osim u obrazovanju, te su metode korisne i u organizacijama i tvrtkama koje žele poboljšati komunikaciju, suradnju i kreativnost unutar svojih timova.

U usporedbi s Hrvatskom, Slovenija ima mnogo dužu i snažniju tradiciju improvizacijskog kazališta. Kako vidiš ulogu Društva IMPRO unutar te scene?

Slovenija ima iznimno snažnu scenu improvizacijskog kazališta, jednu od najrazvijenijih na svijetu s obzirom na broj stanovnika. Zahvaljujući djelovanju ŠILA-e posljednja tri desetljeća, velik broj ljudi bio je uključen u improvizacijsko kazalište.

Nastojimo da je sudjelovanje u našim programima što dostupnije i uključivije. To znači da ne naplaćujemo pojedinačne kotizacije, nego aktivno tražimo financiranje kroz javne pozive i partnerske organizacije kako bismo pokrili troškove. Radimo i na poboljšanju pristupačnosti za marginalizirane skupine, kao i za one s različitim fizičkim ili mentalnim zdravstvenim potrebama.

Posljednjih godina razvijali smo politike i metode za poticanje inkluzije, jer vjerujemo da su vještine koje ljudi dobivaju kroz improvizacijsko kazalište – osobni razvoj, društvena povezanost, samopouzdanje – ključne za razvoj pojedinca i zajednice. Posvećenost inkluziji jedna je od naših temeljnih vrijednosti.

Na konferenciji The Blueprint Reimagined spomenula si problem nedostatka prostora za nezavisne kulturne organizacije u Ljubljani. Možeš li nam to malo detaljnije objasniti – koji su glavni izazovi i kako se oni odražavaju na širu situaciju nezavisne kulturne scene?

Trenutno nemamo vlastiti prostor ili dvoranu. Imamo ured koji nam je dodijelio Grad Ljubljana putem javnog poziva, s ugovorom na pet godina. Prostor je prilično malen i primarno namijenjen za ured, ali ga, zbog nedostatka drugih opcija, često koristimo i za neke ili većinu proba za naše odrasle grupe.

Za većinu izvedbi moramo plaćati najam, što znatno opterećuje naš godišnji budžet. Naše aktivnosti uglavnom se financiraju putem javnih poziva Grada Ljubljane, Ministarstva kulture, Ureda za mlade i drugih izvora. Postoje neki prostori u kojima nam se ne naplaćuje najam, ali to obično nisu prostori u kojima izvodimo događanja, niti je moguće održavati toliku količinu tjednih programa kakvu mi imamo. U nekim slučajevima imamo suradnje koje nam omogućuju da koristimo prostor besplatno, ali takve su mogućnosti obično ograničene – možda na jedan, dva ili tri događaja.

Situacija je prilično zahtjevna. U Ljubljani je većina kazališnih prostora dio javnih institucija. Kao nevladina organizacija ponekad možemo dobiti neprofitni pristup, no to obično znači da, iako ne plaćamo najam, moramo pokriti operativne troškove, koji također mogu biti znatni. Osim toga, takvi aranžmani rijetko su prikladni za vođenje velikih, kontinuiranih programa, zato i dalje surađujemo s različitim partnerima. Postoje i nevladine organizacije koje imaju vlastite prostore, no kako i one provode svoje programe, njihovi su termini i infrastruktura uglavnom u potpunosti zauzeti. Teško je pronaći slobodan termin kada su im aktivnosti već unaprijed isplanirane.

S tim se izazovom suočavamo već dugo, otkad smo 2013. napustili KUD France Prešeren. Jedna od posljedica toga je da su neki naši programi morali seliti više puta. Ta stalna selidba predstavlja veliki izazov, praktički i emocionalno, jer svaki prostor ima svoju atmosferu, lokaciju, tehničke uvjete i osoblje. Svaki put moramo prilagoditi svoj rad novom prostoru, ponovno graditi partnerstva i obnavljati kontakt s publikom. I publici treba vremena da se prilagodi, da pronađe novu lokaciju, osjeti novi prostor, ponovno se poveže. Kada se to događa svakih nekoliko godina, postaje vrlo zahtjevan i stresan proces.

Do sada smo uvijek uspijevali pronaći novi prostor, ali bilo je i situacija kada su nas pojedini prostori odbili jer se naši programi nisu uklapali u njihove vrijednosti ili smjernice. Unatoč svemu, i dalje uspijevamo djelovati i prilagođavati se, ostajući dosljedni svojoj posvećenosti inkluziji i zajednici.

Što si naučila o izgradnji veza među različitim kulturnim kontekstima kroz svoja partnerstva i sudjelovanje u raznim projektima?

Puno toga – stvarno jako puno. Vjerujem da su povezanost i suradnja jedini uistinu smisleni način rada. Zapravo, ne samo u kulturi nego i u životu općenito, mi kao ljudi trebamo surađivati i komunicirati. Bitno je da se otvorimo, dijelimo, slušamo različite perspektive i pokušamo pronaći zajednički jezik. Ponekad suradnja teče lako, a ponekad ne, ali s vremenom se stvari mogu promijeniti i ta kontinuirana komunikacija, mislim, sama je srž ljudskog postojanja.

Meni je rad u kulturi ono što nas upravo tome uči – kako se povezati, kako slušati, kako razumjeti jedni druge. Zbog toga mi je kulturni rad i kulturno djelovanje važno, ne samo za profesionalce u tom području, nego za sve ljude – bilo kao aktivni sudionik ili kao publika, bavljenje kulturom pomaže nam da dublje osjetimo povezanost i komunikaciju.

Kultura nas uči različitim oblicima izraza, jezicima, točkama gledišta, te kako ostati otvoren – kako slušati, uzeti nešto sa sobom i odgovoriti. Svaki dan, u svakom partnerstvu, u svakoj suradnji, od jedne osobe do druge ili od jedne organizacije do druge – sve se uvijek svodi na isto: na povezanost između ljudi.

Članak je objavljen kao dio medijskog praćenja projekta Operation Nova: Re-imagining Cultural Spaces in a New European Context koji je financiran sredstvima Europske unije.

Radionica je namijenjena svima koje zanima istraživačko novinarstvo i film, a naročito studentima_cama i novinarima_kama. Na radionicu se prima do petero polaznika_ca. Ova edukacija je praktičnog tipa, uključuje puno zadataka i pripremu za rad na dokumentarnom filmu istraživačkog karaktera. Predavanja počinju 20. studenog.

Sudjelovanje na radionici se ne naplaćuje, a svaki sudionik se obvezuje da će do kraja radionice napisati članak ili pripremiti kratki film za platformu Zagrebi.hr.

Voditelji radionice su Saša Paparella i Dario Juričan.

Prijave se vrše putem online prijavnice, do 16. studenog.

Program akademije čine internetske sesije koje će se održavati od veljače do travnja 2026. te praktični rad uživo na festivalu Aerowaves Spring Forward, od 6. do 9. svibnja 2026. u Guimarãesu (Portugal).

Natječaj je otvoren za osobe koje su zainteresirane za ples i rad mladih umjetnika, te koje vole istraživati umjetničke teme i glasove iz različitih kulturnih, političkih i društvenih pozadina. U tom povodu, Podcast akademija traži pet sudionika_ca sa sjedištem u Europi koji tečno govore engleski jezik (nije nužno da im je materinji jezik).

Prijavitelji ne moraju imati prethodno iskustvo u kreiranju podcasta, ali trebaju biti znatiželjni i uživati u razgovorima “jedan na jedan”. Program će obuhvatiti cijeli proces stvaranja podcasta — od predprodukcije, snimanja i montaže, preko produkcije i prezentacije, pa sve do postprodukcije i objavljivanja.

Nakon festivala sudionici će imati mogućnost objaviti jednu ili više epizoda kao dio projekta Spring Forecast, uz uredničko mentorstvo voditeljice i producentice Spring Forecasta, Dany Mitzman. Više detalja pronađite ovdje.

Prijave se vrše do 30. studenog.

Udruga Kurziv od 2009. godine provodi ovaj interdisciplinarni edukacijski program koji integrira znanja, teorije i vještine potrebne za buduće djelovanje u sektoru kulture i medija. U dosadašnjih petnaest ciklusa obrazovano je preko 200 polaznika od kojih je čak 80 % prilikom samoprocjene o utjecaju Školice na njihove daljnje profesionalne interese i odabire potvrdilo izniman utjecaj programa.

Novi ciklus Kulturpunktove novinarske školice počinje 1. listopada 2025. 

Predavački i praktični dio programa traje do 22. prosinca 2025. godine, a tijekom siječnja 2026. polaznice izrađuju završne radove uz mentorsku podršku. Program se održava ponedjeljkom i srijedom od 18 sati u prostorima nezavisne kulture u centru Zagreba, a detaljan raspored i program polaznice će dobiti pri prvom susretu. 

Kulturpunktova novinarska školica sastoji se od četiri cjeline: nezavisna kulturna scena (kulturne politike te prakse i modeli razvijani u polju), medijska pismenost (kritičko čitanje medija i transformacije medija), suvremena umjetnost (angažirane, eksperimentalne i kritičke umjetničke i kustoske prakse) te proizvodnja medijskog sadržaja (praktičan novinarski rad i objavljivanje radova). 

Praktikume vode istaknute kulturne radnice Barbara Matejčić (novinarstvo i autorski rad), Višnja Pentić (film), Tihana Bertek (vizualne umjetnosti), Antonio Pošćić (glazba) te Igor Ružić (izvedbene umjetnosti), uz dugogodišnje voditeljice programa Ivanu Pejić (mediji) i Matiju Mrakovčić (kulturne politike) te urednički i mentorski tim portala Kulturpunkt.hr.

Prijave za program šalju se putem ONLINE OBRASCA do 20. rujna 2025. u 24 sata.

Prijava za edukacijski program sadrži kontakt podatke, kratki životopis, motivacijsko pismo te kratki autorski osvrt na temu iz područja kulture i/ili medija. Autorski osvrt služi procjeni inicijalne pismenosti i interesa kandidata, te se neće procijenjivati žanr, fokus ili prethodno objavljivanje teksta. 

Na adresu novinarska.skolica@gmail.com možete poslati sve upite vezane uz prijavu i program, a 15. rujna 2025. u 13 sati na platformi Zoom održat će se info-sat o pozivu na kojem ćemo odgovoriti na sva vaša pitanja – spojiti se možete putem POVEZNICE.

Svi prijavljeni će o rezultatima selekcije biti obaviješteni putem maila najkasnije do 24. rujna 2025.

Edukacijski program provodi udruga Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva, uz potporu Grada Zagreba i Zaklade Kultura nova. 

Od 2022. godine Školica nosi oznaku sustava SKOCKANO – Standard Kvalitete Organizacija Civilnog društva Konstruktivno Angažiranih u Neformalnom Obrazovanju.

Potpore se dodjeljuju u dvije kategorije. Prva kategorija odnosi se na koreografske i istraživačke procese što uključuje prikupljanje i pripremu dokumentacije te uspostavljanje suradnje s partnerskim organizacijama. Predviđen iznos potpore za djelatnosti iz ove kategorije je između 3000 i 10000 eura.

U drugoj kategoriji potiču se razvoj i provedba programa s ciljem dodatne edukacije i usavršavanja umjetnika, kao i aktivnosti vezane uz postprodukcijsku fazu projekta što uključuje osmišljavanje i provedba edukacijskih programa, sudjelovanje na radionicama, seminarima, konferencijama i rezidencijama, digitalnu obradu i pohranu materijala, dizajn i tisak promotivnih materijala, ažuriranje web stranica te sudjelovanje na showcase festivalima. Predviđen iznos potpore za djelatnosti iz ove kategorije je između 2000 i 5000 eura.

Prijavu mogu podnijeti profesionalni umjetnici (samostalni umjetnici) koji djeluju na području suvremenog plesa i suvremenog cirkusa, a državljani su Republike Hrvatske. Jedan prijavitelj može podnijeti samo jednu prijavu na Javni poziv.

Prijave se podnose elektroničkim putem na obrascu e-Prijavnice uz koju je potrebno učitati sljedeće dokumente u digitalnom obliku:

• potpisanu izjavu o nepostojanju dvostrukog financiranja iz javnih sredstava za isti projekt ili istu aktivnost
• potpisanu izjavu o istinitosti i vjerodostojnosti podataka
• potvrda Porezne uprave o stanju duga ne starija od 30 dana od dana objave poziva
• potvrda o članstvu u strukovnoj udruzi ili Hrvatskoj zajednici samostalnih umjetnika
• životopis umjetnika
• detaljan opis programa/projekta (najviše 5.000 znakova)
• detaljno specificiran troškovnik usklađen s traženim iznosom potpore
• terminski plan aktivnosti
• pozivna pisma (za kategoriju A2)

Puni tekst natječaja pročitajte ovdje.

Rok za prijavu je 29. svibnja.

Program je zamišljen kao prvi (ili jedan od prvih) susreta mladih umjetnika_ca, kustosa_ica i ostalih zainteresiranih, s organizacijom izložbe te se fokusira na stjecanje različitih i međusobno isprepletenih znanja i vještina. Kroz njega se obrađuju područja tehničkog i likovnog postava, kustosiranja, ali i ostalih organizacijskih i produkcijskih poslova koji okružuju svaku izložbu. Radionicu će mentorirati Domagoj Hmura i Mihaela Zajec, a po završetku programa polaznici_e će zajednički organizirati izložbu u prostoru Garaže KAMBA.

Radionica je podijeljena na četiri susreta, koji izgledaju ovako:

• Subota 22. ožujka u 10 sati: tehnički i likovni postav
• Subota 29. ožujka u 10 sati: uvod u kustosiranje
• Subota, 5. travnja u 10 sati: drugi dio tehničkog i likovnog postava te kustoskih i produkcijskih poslova
• Ponedjeljak, 7.-11. travnja, postav, otvorenje i spremanje izložbe

U prijavi je potrebno navesti osnovne biografske informacije, kratku motivaciju i prijedlog umjetnika_ice čiji rad može biti korišten za izložbu. Prijave se šalju na e-mail adresu garaza.kamba@gmail.com.

Više detalja možete pronaći ovdje.

Rok za prijavu je 19. ožujka.