Izborom Zlatka Hasanbegovića za novog hrvatskog ministra kulture dovedene su u pitanje temeljne demokratske vrijednosti u državi, prodorom ekstremističkih stavova u politički i društveni mainstream i potrebno je stoga ujediniti se te zajedničkom prosvjednom akcijom stati u obranu umjetničkih i ljudskih sloboda, poručili su na konfereciji za medije 25. veljače u Hrvatskom novinarskom domu predstavnici inicijative Kulturnjaci2016 čija peticija u trenutku pisanja ovog teksta ima 4210 potpisa. 

Glumica Urša Raukar podsjetila je na samoorganizirano skupljanje potpisa netom nakon izglasavanja vlade u kojoj je ministar kulture postao Zlatko Hasanbegović. “Prvih 1000 potpisa za smjenu ministra Hasanbegovića s mjesta ministra kulture smo odnijeli 4. veljače u Vladu i nakon toga nikakav odgovor nismo dobili. Nakon toga smo 17. veljače odnijeli naš javni poziv gospodinu Oreškoviću, premijeru, da nas primi kako bismo mu osobno argumentirali naše razloge zašto gospodin Hasanbegović ne može biti ministar u Vladi RH. Za sada još uvijek odgovor nismo dobili, mi smo i dalje spremni otići kod gospodina Oreškovića i konkretno mu objasniti naše razloge. Smatramo da gospodin Orešković nije dovoljno upoznat sa situacijom u Hrvatskoj, sa situacijom u kulturi Hrvatske jer zbog svog života i životopisa nije boravio u Hrvatskoj i mislimo da nema dovoljno informacija i zbog toga se nadamo da će nas gospodin Orešković ipak primiti”. 

Smatra da teza o tekstu Zlatka Hasanbegovića iz časopisa Nezavisna država Hrvatska iz 1996. kao “mladenačkom ispadu” naprosto ne stoji budući da postoje pisani zapisi i njegove izjave tijekom posljednjih dvadeset godina gdje se apsolutno konzekventno drži svojih ekstremističkih, ideoloških stavova. Također, Raukar je istaknula da su diskurs i način na koji je ministar Hasanbegović napao inicijativu Kulturnjaci 2016 i sve potpisnike, “sasvim sigurno ispod nivoa onoga što bi jedan ministar trebao držati. Ponavlja se u štampi da je izložen linču i harangi jer upravo je ministar Hasanbegović započeo linč i harangu, i to ne samo inicijativu Kulturnjaci 2016, već kulturnjaka općenito jer mi svjedočimo da u emisijama o gospodarstvu i hrvatskom dugu, građani pišu ‘maknite te kulturnjake sa sise pa će se hrvatski dug riješiti’. Ne moram vas podsjećati kolika su minimalna izdvajanja sramotna u ovoj državi i da se time neće spasiti dug, ali smo došli do toga da su kulturnjaci kao takvi na crnoj listi upravo zahvaljujući napadima ministra Hasanbegovića”. 

Operna pjevačica Dunja Vejzović smatra da je neophodno da kulturnjaci sami pred javnošću izraze mišljenje o području kojim se bave. “Javnost naše zemlje kao članice EU nadilazi naše nacionalne granice, a da se ne izgubi ili se odrekne vlastitog nacionalnog lica. To je tradicijski otvoreno i slobodno lice hrvatske kulture, koje ne počinje 1990, kako kaže gospodin Hasanbegović. Mnogi potpisnici uživaju veliku reputaciju u inozemstvu i činjenica je da nas naš ministar i njegova zamjenica nazivaju ‘takozvanim kulturnjacima’. Nije prihvatljivo da se u ministarstvu omalovažavajuće govori o ovolikom broju umjetnika”. Istaknula je da javnost uopće ne bi bila upoznata s postojanjem problema da nisu pokrenuli apel: “Na našim ćemo tribinama pokušati detaljno objasniti i argumentirati o čemu se radi. Naime, da se borimo da područje kulture ne bude vođeno političarima kroz prizmu ekstremnog političkog nazora. Pozivamo istomišljenike da nam se pridruže, a one koji to nisu pozvat ćemo u okviru javnih okruglih stolova ako to još uopće bude moguće. Dok još imamo slobodu govora, govorimo. Već sada ljudi šapću i okreću se da vide može li još netko čuti što su rekli. Ne šapćite nego nam se pridružite i istupite”. 

Naima Balić, dugogodišnja djelatnica ministarstva kulture u području međunarodne suradnje i kulturne politike, predstavnica Republike Hrvatske u Vijeću Europe, u području obrazovanja 4 godine i 14 godina u području kulture, ponovila je riječi koje joj je jednom prilikom uputio Predrag Matvejević: “Teško je osvajati sadašnjost ako nismo prethodno ovladali prošlošću”. Smatra da je ta maksima dobra karakterizacija rada ministra Hasanbegovića. “Čini mi se da nije sam sa sobom raščistio Drugi svjetski rat i stvaranje RH. Zaboravlja se na kongres kulturnih radnika u Topuskom 1944. i jedini živući sudionik toga je gospodin Šime Šimatović, koji je rekao da su na tom mjestu postavljeni temelji kulturnog razvitka RH i ono što će se dogoditi”. Ministrovu izjavu da će imati svoju kulturnu politiku protumačila je ovako: “Ne može se imati svoja kulturna politika, to je davno prevladano i u suvremenoj Evropi tako nešto ne postoji. To je izuzetno dugotrajan proces, sjetite se Andrea Malrauxa koji je došao 1958, u vrijeme Charlesa de Gaullea, na mjesto prvog ministra kulture Francuske republike, deset godina se pripremala kulturna politika da bi zapravo bila objavljena tek 1988. kao prva kulturna politika u Europi. Mi smo to učinili 1998., tada je objavljen izvještaj o kulturi na kojem je napravljena strategija. Znači to je dugotrajan proces i ne može biti osobna kulturna politika. Pa je iz te osobne kulturne politike očito proizašlo i njegovo smjenjivanje Stručnog povjerenstva za neprofitne medije, i mene je snebila rečenica da ono ne treba i da će ukinuti fond. Fond ne postoji. Vjerojatno znate da je 860 milijuna kuna budžet u 2015. godini, od toga su budžetska proračunska sredstva 660 milijuna, a 200 milijuna dolazi što iz Lutrije, što iz europskih fondova, vanjskih sredstava, proračunske rente. Za neprofitne medije su to bila 3 milijuna iz Lutrije koje određuje Vlada. Možda s tim ministar Hasanbegović nije upoznat jer ne zna upravljanje kulturnim institucijama”. 

Ono što ju je zaprepastilo nakon ukidanja Povjerenstva jesu portali na kojima anonimni ljudi govore izrazito ružne riječi o uhljebljenju kulturnjaka: “To zapravo stvara potpuno krivu sliku kulture. Kultura je dobit, kultura je ulog, kultura je razvojna, kultura nije trošak, ne može biti na tržištu i to su izrazito opasne rečenice ako se govori da su kulturnjaci trošak. Jedna uložena kuna u kulturu vraća dvije kune. I ne može biti na tržištu i tržišni zakoni potpuno drugačije valoriziraju kulturu. Prema podacima kompendijuma Vijeća Europe o kulturnim politikama, 1,95 je zaposlenih u kulturnim institucijama, a 16 posto je nezavisna kultura. To je izuzetno velik broj. Kultura stvara radna mjesta, to su kulturne industrije. O tome se mora voditi računa”. Kultura znači demokratičan proces, jednakost, pravdu, snošljivost, razumijevanje, bogatstvo, antifašizam – skup vrijednosti koji omogućuje opstanak demokracije, zaključila je.

Redatelj Zvonimir Jurić smatra da je ministar sam vrh ledene sante desne ekstremističke sile koja ulazi u javni prostor, i “sasvim je jasno da je došao na mjesto ministra kulture zbog svojih svjetonazorskih stavova”. Ivica Buljan, kazališni redatelj i ravnatelj Drame HNK Zagreb, kaže da politička elita računa na smanjenje i nestanak najsnažnijih valova otpora. “Nakon izbora građani nijednoj političkoj stranci nisu dali da u njihovo ime kreira kulturne poltike, a Hrvatska mora nasljedovati i neka pozitivna iskustva koja smo učili o kulturi demokracije. Patriotizam za kakav se mi zalažemo i za koji se vrijedi boriti su temeljni demokratski postulati koje svaka generacija mora dalje nadopunjavati. Naši prethodnici su za nas izborili različite vidove sloboda i mi smo ih dužni štititi, pa i širiti”. 

Inicijativa je najavila protestnu tribinu koja će se održati u Hrvatskom novinarskom društvu u utorak, 1. ožujka, u 18 sati. Na toj će tribini ponovno objasniti svoje razloge za traženje smjene ministra kulture, a bit će pozvani svi potpisnici apela da kažu zašto su potpisali. Nakon toga kreće se u organizaciju niza tematskih tribina pod nazivom U kontekstu koje će iz raznih uglova sagledavati i problematizirati ovu situaciju. 

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

U četvrtak, 4. veljače u 9.30 pred zgradom Vlade RH, inicijativa kulturnjaci2016 održala je press konferenciju povodom predaje peticije za smjenu ministra kulture Zlatka Hasanbegovića. Novinarima su se obratili istaknuti kulturni radnici i umjetnici koji se protive novoj paradigmi koju, kako svojim prethodno iznesenim stavovima i ideološkim pozicijama koje zastupa, tako i prvim potezima, najavljuje ministar Hasanbegović. 

Novinarima se obratila glumica Urša Raukar ističući kako “Hasanbegović nema nikakvog iskustva u vođenju bilo kakve kulturne institucije, ne poznaje mehanizme lokalne ni međunarodne suradnje niti iskorištavanja evropskih fondova, ne poznaje vrlo kompliciran i suptilan sustav kulturnih institucija i svih segmenata kulturne proizvodnje. No, iznad svega Zlatko Hasanbeogović je svojim mnogobrojnim izjavama svjedočio i svjedoči o svojim ekstremističkim ideološkim stajalištima koja su u suprotnosti sa temeljnim odredbama Ustava RH i prema tome je neprihvatljiv da vodi bilo koje ministarstvo, a kamoli ministarstvo kulture. Ideologija koja negira antifašizam je loša ideologija, zla ideologija, i ne želimo da takva ideologija vodi ministarstvo kulture jer je ona u suprotnosti sa svim elementarnim civilizacijskim i demokratskim postignućima, ideologija koje se odrekao cijeli demokratski kulturni svijet”, napomenula je Raukar.  

Novinarima se obratila i operna pjevačica Dunja Vejzović ističući kako svoj potpis na peticiji vidi kao moralnu obavezu “ne samo kao djelatnika kulture već kao građanke Republike Hrvatske. Ovim se očitujem na nešto što me jako iziritiralo i uznemirilo otkako je naša nova vlada konstituirana i imenovala svoje ministre. Taj osjećaj je pojačao nelagodu koju sam imala još od referenduma o braku, ne zbog rezultata, već zbog agresivnog načina s kojim je klerikalno dominirana grupa promovirala svoje interese. Grupa koja izrabljuje vjeru naroda i koristi ju za svoje interese koji su nazadni i protiv slobode pojedinca. Do tog trenutka nisam smatrala tu grupu opasnom za budućnost demokratske Hrvatske, u ovom trenutku sada vidim jasno da tadašnja bojazan poprima oblike straha. Lista izdajnika, hm, to me podsjeća ne samo na nacional-socijalizam nego i na neki loši film o srednjem vijeku. Mi umjetnici moramo biti senzibilni na pitanja slobode i moramo imati ministra koji nam tu slobodu garantira. Netko tko antifašizam osuđuje kao nešto prevaziđeno, taj prihvaća fašizam, a fašizam ne dozvoljava slobodu mišljenja. Zar je netko tko ima svoje mišljenje izdajnik? Ministar kulture mora biti otvoren prema svijetu, tolerantan i ne smije biti ekstremistički usmjeren. I još na kraju, ako ste mog mišljenja, nemojte sjediti kod kuće i kukati. Sada je vrijeme i još nije kasno”, rekla je Vejzović u svom obraćanju javnosti.  

Pisac i urednik Dražen Katunarić smatra kako je vlada najavljivala da će postaviti na tako osjetljivo mjesto jednu stručnu osobu, no da se tu stvar izjalovila. “Postavila je osobu koja je polarizirala hrvatsku javnost, hrvatske kulturnjake i napravila je neku vrstu partijske diferencijacije između onih koji su poštena inteligencija i onih koji su nepodobni i to je osoba koja već u prvim koracima sprovodi neku vrstu kulturne revolucije. Mislim da je svaki demokrat antifašist, ali nije svaki antifašist demokrat. Gospodin Hasanbegović nije ni demokrat ni antifašist, a uz to je i nekompetentna osoba”, zaključuje Katunarić.

Tihomir Milovac u svom je obraćanju istaknuo kako je kao povjesničar umjetnosti imao izrazitu potrebu reagirati na izjave i ponašanje gospodina Hasanbegovića, njegove izjave prije preuzimanja mandata, a i za tijekom posljednjih desetak dana otkako je ministar kulture. “Gospodin Hasanbegović kao povjesničar ne daje nam pouzdanje da će posao ministra kulture obaviti dobro. Njegova izjava da Hrvatska treba odrediti nultu točku otkud kreće nova paradigma, a to je ’90. godina prošlog stoljeća kad se Hrvatska osamostaljuje, pokazuje da on ne razumije područje kulture, a kultura je kontinuitet. Bila ona dobra ili loša, ona je uvijek prisutna i ne možemo je izdvojiti. Ono što on zagovara je izdvajanje dijelova kulture koji odgovaraju toj novoj paradigmi. To završava obično loše, povijest nas je o tome naučila, 1930-ih godina, govorim iz područja vizualnih umjetnosti, nacisti su napravili nešto što je ostalo zabilježeno kao neopisiva greška i jedna velika potvrda avangardnoj umjetnosti. Izdvojili su ono što nije bilo u suglasju s nacističkom politikom, zvali su to entartete kunst – izopačena umjetnost – bojim se da ovakvi stavovi koje pokazuje ministar Hasanbegović ide prema tome. Da li ćemo mi u budućnosti izdvojiti Ivana Picelja, grupu Exat 51, Sanju Iveković ili nekoga tko je ostvario svoje ponajbolje rezultate upravo prije ’90-e godine i koji su hrvatsku umjetnost podigli na svjetske razine, da li ćemo ih od sada nadalje brisati, da li će nam gospodin Hasanbegović dati gumice kojima ćemo brisati povijesna razdoblja? Ja se bojim da to neće ići i mi ćemo se tome ozbiljno i žestoko suprotstaviti”, napominje Milovac. 

Zbog spriječenosti, na press konferenciji nije mogla sudjelovati Naima Balić, dugogodišnja djelatnica ministarstva kulture u području međunarodne suradnje i kulturne politike, a njezinu izjavu koju prenosimo u cijelosti, pročitao je glumac Adrian Pezdirc: “Od 1981. do 2004. radila sam u Ministarstvu kulture RH uz ministre/ice: prof. Božidara Gagru, akademika Milivoja Solara, akademika Vlatka Pavletića, akad. glumca Zlatka Viteza, dr. Vesnu Girardi Jurkić, mr. Božu Biškupića i dr. Antuna Vujića, prepoznatih osoba iz kulturnog, umjetničkog i javnog života. Svi su oni dolaskom na taj odgovoran položaj neko vrijeme proveli upoznavajući se s radom svog prethodnika i nikome od njih nije bio prvi potez razrješenje nekog odbora ili vijeća. Novoimenovanom ministru dr. Hasanbegoviću to je bio prvi potez. On očito dolazi s unaprijed određenom misijom – zabranama, ukidanjima vijeća, odbora savjetodavnih tijela Ministarstva, prijetnjama organizacijama civilnog društva, nezavisnoj kulturi… a uz sve to još relativizira antifašizam, što je za mene apsolutno neprihvatljivo. Želim nastaviti živjeti među ljudima različitog podrijetla, vjere, nacije u kojem će se i dalje nastaviti razvijati demokratsko društvo temeljeno na zasadama modernog antifašizma, koje će štititi prava manjina, drugačijost u različitosti, a to je bogatstvo društva, pravo na slobodu govora, za sve ono što stoji u Ustavu RH i što smo potpisali u dokumentima kada smo postali članicom EU”.

Na samom kraju press konferencije, okupljenima se obratio dramaturg i profesor na Akademiji dramskih umjetnosti Sergej Pristaš upozoravajući kako je hrvatska kultura kultura raznolikosti te kako joj “ne treba jedna nacionalna paradigma koja će pod jednom kapom postrojiti sve što se u hrvatskoj kulturi događa, a i isključiti veliki dio toga. U hrvatskoj kulturi mora biti mjesta i za Anju Šovagović i za Olivera Frljića, jednake prilike i jednake uvjete moraju imati i Histrioni i Montažstroj. U hrvatskoj kulturi trenutno se četiri grada natječu za prijestolnicu kulture. Istupi ministra kulture, njegova retorika, ozbiljno ugrožavaju njihove prilike da to i ostvare. Ono što mi tražimo je ministar kulture koji je pročitao barem povelje UNESCO-a, temeljne političke strategije u Evropi, sve one koje su i do sada pisane u Hrvatskoj, koji poznaje kulturu, koji poznaje kulturnu scenu i koji nema namjeru nikoga isključiti. Ako ministar kulture i premijer misle da će na ovaj način zaustaviti jedan dio kulturne produkcije u Hrvatskoj, varaju se. Mi ćemo se u sljedeće četiri godine baviti još i više kulturom, a prije svega onda njima, ako to traže”, zaključio je na kraju.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.