Krajem travnja norveško ministarstvo kulture najavilo je potpuno prebacivanje s analogne frekvencijske modulacije (FM) na digitalno audio emitiranje (DAB, Digital Audio Broadcasting) tijekom 2017. godine. Prema anketama, trenutno oko 56 posto norveških slušatelja svaki dan koristi digitalni radio. Putem DAB-a svoj program već sada emitiraju 22 nacionalne postaje, a pet ih je na FM-u. Norveška je prva objavila datum za prijelaz na potpuno digitalni radio, no na istome rade i brojne zemlje u Europi i jugoistočnoj Aziji. 

No, nedavno je Švedska najavila odbacivanje DAB-a čije je potpuno uvođenje predložila bivša vlada desnog centra još 2014. godine, javlja Mreža europskih community medija. Trenutno je na vlasti koalicija socijalnih demokrata i zelenih. Tijekom javnih savjetovanja, prijedlog nije dobio potporu građana, javnih institucija, stručnjaka i trećeg medijskog sektora, konkretno community radija. S druge strane, odluku švedske vlade nisu blagonaklono dočekale velike emiterske kompanije i pružatelji usluga. Švedska se na taj način pridružila Finskoj koja je također odbacila potpuni prelazak na DAB što će vjerojatno zakomplicirati odluku Norveške čijih 60 posto kućanstava prima švedske FM radijske stanice. 

O radijskom spektru “brine” i Europska komisija, prvenstveno putem prioritizirane Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta (DSM) u kojoj je istaknuto da bi radijskim spektrom trebale upravljati države članice unutar harmoniziranog okvira koji je u skladu s potrebama DSM-a. To konkretno znači sljedeće: radijski je spektar ključan za implementaciju širokopojasnih usluga. Prodajom ili davanjem u koncesiju prava na spektar države članice mogu uprihoditi značajna sredstva kojima samo one raspolažu. No, upravljanje nacionalnim spektrom u praksi rezultira različitim trajanjima licenci, uvjetima njihova pribavljanja itd, što uzrokuje “prepreke za ulazak na nacionalno tržište, ometanje konkurencije i smanjenje predvidljivosti za europske investitore”.  

Još 2013. Komisija je predložila da joj se dodjele ovlasti “za usklađivanje dostupnosti spektra, vremenskog rasporeda koncesija i trajanja prava na korištenje spektra”, a u 2014. provela je konzultacije u kojima je sudjelovalo 356 građana i organizacija od kojih se oko 63 posto izjasnilo za utjecajniju ulogu Unije u reformi pojasa od 700 megaherca.

S obzirom da se 315 milijuna Europljana svakodnevno služi internetom, jedinstvenim digitalnim tržištem (Digital single market, DSM) ostvarilo bi se do 415 milijardi EUR dodatnog rasta, otvorilo stotine tisuća novih radnih mjesta i stvorilo dinamično društvo temeljeno na znanju, tvrdi Europska komisija. Nedavno predstavljena Strategija DSM-a postavlja tri cilja i s njima povezanih šesnaest mjera.

“Bolji pristup potrošača i poduzeća robi i uslugama” uključuje zabranu geoblockinga (uskrata pristupa na temelju lokacije), deregulaciju e-trgovine, novi okvir autorskih prava koji pobija teritorijalnost copyrighta i zabrane distributera, izmjenu zakononodave regulative država članica u pogledu poreznih politika. “Odgovarajući ravnopravni uvjeti za napredne digitalne mreže i inovativne usluge” uključuje regulaciju cijena telekomunikacijskih usluga, investicije u digitalnu infrastrukturu i radijski spektar (širokopojasni internet i 4G tehnologije), uklanjanje “nezakonitog sadržaja” iz pretraživača i društvenih medija, zaštitu osobnih podataka. “Iskorištavanje punog potencijala rasta digitalnog gospodarstva” radi povećanja kompetitivnosti uključuje standardizaciju, Big Data (tzv. podatkovno gospodarstvo) i e-društvo (e-zdravlje, e-prijevoz, e-vlada…). 

Audiovizualna djelatnost jedan je od sektora koje obuhvaća Strategija DSM-a. U njoj je najavljena revizija Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama (AVMS) koja obuhvaća instrumente poput javnih subvencija, financijskih obaveza onih koji emitiraju sadržaje, oporezivanja kino-ulaznica, ugovora o koprodukciji. Stoga je Hrvatsko audiovizualno vijeće početkom lipnja sazvalo javnu sjednicu na kojoj su članovi HAVC-a (predstavnici telekoma, komercijalnih i javne televizije, distributera i kinoprikazivača, filmskog saveza i filmskih cehova) upozorili javnost da bi model jedinstvenog digitalnog tržišta mogao ugroziti dosadašnje poslovanje AV sektora. On, naime, ovisi o sustavu temeljenom na teritorijalnoj ekskluzivnosti licenciranja sadržaja, a predloženom Strategijom te bi se ekskluzivnosti revidirale.

Ravnateljica produkcije HRT-a Marija Nemčić istaknula je da bi male zemlje članice Europske unije kroz članstvo u EU trebale “profitirati u širenju kulturne raznolikosti, a ne da se desi obrnuto”. No, svrha AVMS-a jest štititi i promovirati kulturnu i jezičnu raznolikost, s čime se Strategija DSM-a zapravo ne kosi. Naime, kao što države-članice profitiraju “očuvanjem” kulturne raznolikosti (sustavom kvota, javnim subvencijama, poreznim politikama) pod nacionalnim zakonodavstvom, tako i Europska unija jedinstvenim digitalnim tržištem konkurira na svjetskom tržištu, “štiteći” različitost kulturnih izraza radi boljeg plasmana tih kulturnih proizvoda. 

Posebna je stavka DSM-a poticanje razvoja malih i srednjih poduzeća koja bi trebala biti zamašnjak ekonomskog razvoja, a permanentno su u krizi uslijed nepoticajnih nacionalnih regulativa. No, kao argument u korist DSM-a često se ističe da će temeljem njega stotinu najvećih proizvođača u EU-u ostvariti uštede u vrijednosti od 425 milijardi eura, a iako nisu spomenuti u strategiji, očekivano je da će se, recimo, Google, Amazon, Facebook ili Netflix najlakše snaći na novouspostavljenom jedinstvenom digitalnom tržištu. Isto tako, profitni kulturni proizvodi, proizvodi kulturnih industrija malih i srednjih zemalja (zemalja udaljenih od centara akumulacije kapitala) slabije će proći u tržišnoj utakmici. Na kraju, pozicija neprofitnih aktera koji nude drugačije modele zadovoljavanja društvenih potreba, u potpunosti je istisnuta iz razmatranja o budućnosti vrlog novog svijeta.