U Zagreb tako, među ostalima, stižu Pauline Durand Vialle, izvršna direktorica FERA-e i Kristina Börjeson, predstavnica Švedske u Eurimagesu, producentica Bianca Oana (Touch Me Not, Zlatni medvjed), francuska novinarka Véronique Le Bris i slavne glumice Mirjana Karanović i Neda Arnerić, a pridružuju im se hrvatske redateljice, glumice i producentice: Vlatka Vorkapić, Snježana Tribuson, Lana Barić, Ksenija Marinković, Ankica Jurić Tilić, Tamara Babun i mnoge druge.

Nizom okruglih stolova, panela, predavanja i projekcija obuhvatit će se brojne teme poput vidljivosti filmskih stvarateljica, njihove zastupljenosti, ravnopravnosti, sadržaji vezani uz autorska prava, osobitosti u radu i mnoge druge, objedinjene zajedničkim nazivnikom filmskog stvaralaštva žena.

Uz okrugi stol Film je muškog, a filmska industrija ženskog roda? te panel Autorska prava – ženska prava, posjetitelje konferencije očekuju i dvije zanimljive projekcije. Uz projekciju filma Deveti krug (1960) prisjetit će se scenaristice Zore Dirnbach, prve žene koja je dobila Pulsku Zlatnu arenu, a nakon projekcije kratkometražnog dokumentarnog filma Women Pioneers in European Cinema uslijedit će izlaganje i razgovor s francuskom novinarkom Véronique Le Bris na temu (ne)vidljivosti žena u povijesti filma.

Događanje je otvoreno za javnost, uz obaveznu prethodnu prijavu do 19. veljače radi rezervacije mjesta. Službeni jezici konferencije su hrvatski i engleski uz osiguran simultani prijevod. 

Sve detalje o konferenciji možete pronaći na službenoj stranici Konferencije.  

Nije sigurno broji li Zlatko Hasanbegović svoje posljednje ministarske dane u Runjaninovoj 2. Nije sigurno jedino stoga što ne možemo znati kakav nas uopće rasplet ove političke krize očekuje u parlamentu: hoće li HDZ uspjeti u “preslagivanju” na čelu s provjerenim Todorićevim kadrom ili nas očekuju novi izbori i, ako je tako, što će oni donijeti? Ono što je sigurno jest da je Hasanbegović doživio strelovit uspon od bezimenog činovnika zaposlenog na poslovima dvojbene znanstvene relevantnosti u Instutu Ivo Pilar do zvijezde stabilnog sjaja na inače prilično tmurnom desničarskom nebu. HDZ neće propustiti priliku da kapitalizira taj politički sjaj. 

Jednako tako, Hasanbegović u posljednjih šest mjesec nije propustio niti jednu priliku da slomi ili barem ignoriranjem osakati rijetke kvalitetne prakse u kulturnom sektoru. Neprofitni mediji, Agencija za elektroničke medije, Hrvatski povijesni muzej, kulturna vijeća, HAVC, svi su oni osjetili posljedice Hasanbegovićeva kulturkriega. Prošli mjesec ostavke na dužnosti uručila je većina članova Kulturnog vijeća za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost pri Ministarstvu kulture i to, kako su sami istaknuli, stoga što suradnja više jednostavno nije bila ni moguća ni smislena, a Novi list je prije samo nekoliko dana objavio da izdavači dišu na škrge.

Priopćenjem za javnost oglasili su se zajednički i Hrvatska udruga producenata i Društvo hrvatskih filmskih redatelja u kojem ističu zabrinutost ministrovim odnosom prema hrvatskoj kinematografiji, odnosno “postupcima koje je poduzeo i onima koje je propustio poduzeti”. Nakon što im je sastanku održanom 18. travnja obećano da će takva okupljanja postati redovita, kao i da će “žurno” potpisati godišnji ugovor s HAVC-om, niti dva mjeseca poslije – to se nije dogodilo. Na istom sastanku, ministar Hasanbegović najavio je da će kadrovska rješenja tražiti u dogovoru sa strukom, no to ga nije spriječilo da iz Upravnog odbora Eurimagesa smijeni Sanju Ravlić, što se saznalo “post-festum, kroz neformalne kanale iz Strasbourga”. 

“Svojom opstrukcijom ili nemarom je doveo u pitanje i poticaje za strane koprodukcije čime je izazvao povlačenje višemilijunskog priljeva sredstava stranih produkcija u proračun RH, te izravno oštetio proračun Republike Hrvatske”, ističe se u priopćenju koje u cijelosti možete pročitati ovdje. 

Treći program Hrvatske televizije pokrenut je 15. rujna 2012. godine. Već sama najava o pokretanju tog kanala potaknula je strahove da će uvođenje specijaliziranog programa za znanost i kulturu dovesti do getoizcije ovih sadržaja te ih izmjestiti na treći program i tako dokinuti ionako rijetke, o kvaliteti bolje i ne govoriti, emisije posvećene ovim područjima s drugih televizijskih kanala koji zahvaćaju bitno širu publiku. Strahovima usprkos to se nije dogodilo, već je Treći kanal zaživio je kao izrazito kvalitetna i osebujno zamišljena programska cjelina. Uvijek je nekako nezahvalno, bilo da se radi o laudama ili kuđenjima, naprtiti sve na pleća jednog čovjeka, ali odgovoran za uspjeh, a onda i zaslužan za pohvale u ovom konkretnom slučaju je zasigurno Dean Šoša, njegov idejni začetnik i do prije koji dan glavni urednik. Sa skromnim budžetom i ne pretjerano zahvalnom pozicijom, osmislio je kvalitetan program koji je u vrlo kratkom vremenu premašio po gledanost mnoge tipski srodne kanale zemalja u koje se volimo zagledati. 

No, smjenom ravnatelja HRT-a Gorana Radmana, i postavljanjem na mjesto v.d.-a Siniše Kovačića, Dean Šoša stavio je svoj mandat glavnog urednika Trećeg programa na raspolaganje. 

Ovakav razvoj događaja nije nimalo razveselio kulturnu javnost, sad već ionako dobrano izbombardiranu novim smjerovima i smjernicama kulturne i medijske politike, pa su se potencijalnom preusmjeravanju uredničke, a mogućno i druge, koncepcije tog programa usprotivile referentne organizacije i inicijative. Tako su se v.d.-u ravnatelja Siniši Kovačiću obratile strukovne udruge – Društvo hrvatskih filmskih redatelja i Hrvatsko društvo filmskih kritičara, a potporu Deanu Šoši na mjestu glavnog urednika Trećeg programa dala je i inicijativa Kulturnjaci 2016. 

“Prema dosadašnjim reakcijama stručne javnosti i mnogim provedenim anketama među kulturnim i javnim djelatnicima, osnivanje Trećeg programa Hrvatske radiotelevizije ocjenjivano je proteklih godina kao jedan od najvažnijih kulturnih događaja u našoj zemlji. Od pokretanja 2012, Treći program HRT-a pokazao je na primjeru kako bi trebao izgledati program “javne televizije”: depolitiziran, informativan i edukativan, usmjeren podjednako na audiovizualnu i općenito kulturnu baštinu kao i na suvremeno umjetničko stvaralaštvo, namijenjen svim naraštajima i otvoren ljudima svih svjetonazora. Zahvaljujući izvrsnom programiranju, Treći program HRT-a vratio je na javnu televiziju ono što joj je godinama nedostajalo. Bio je istodobno i kinoteka i TV-teka nudeći svakodnevno antologijske filmske i televizijske naslove, književna tribina i umjetnička galerija, parlaonica i gledaonica, ukratko audiovizualno učilište na kojem se uz provjerene kulturne i umjetničke vrijednosti, svakodnevno otkrivalo nešto nepoznato i novo. Treći program istodobno je poticao kreativce iz raznih polja, posebice one mlađe generacije, na osmišljavanje inovativnih emisija i audiovizualnih djela koja su našla svoje mjesto u njegovoj programskoj shemi, kao i komuniciranje konstruktivnih ideja o svijetu i umjetnosti danas. Hrvatsko društvo filmskih kritičara ponosi se činjenicom da je idejni začetnik, programski i operativni urednik toga programa, Dean Šoša, filmski kritičar i dugogodišnji djelatnik HRT-a – naš član.” – stoji u pismu Hrvatskog društva filmskih kritičara koje poziva “odgovorne na HRT-u da podrže kolegu Šošu u nastavljanju posla koji je sjajno započeo ulažući u njega veliko znanje, stručnost i energiju – na zadovoljstvo običnih gledatelja, novinarske struke i audiovizualne zajednice te kulturne i cijele hrvatske javnosti.” 

Društvo hrvatskih fimskih redatelja u svom pismu ističe da Treći program HRT-a sustavno radi na promicanju autorskog filma, kojem pripada i hrvatska kinematografija, pa tako senzibilizira gledatelje koji će danas i sutra činiti publiku domaćeg i europskog filma, a nasuprot općoj komercijalizaciji i trivijalizaciji medijskog prostora. Treći program sustavno predstavlja filmske klasike te tako pridonosi razvoju filmske kulture gledatelja. “Zbog svega toga, a ne sporeći pravo HRT-u da autonomno vodi kadrovsku politiku, želimo upozoriti da je Treći program jedinstvena vrijednost hrvatske kulture, televizijski program kakvog nema u širokom krugu nama susjednih zemalja. Upravo po postojanju takvog javnog programa, jedinstveni smo – i u stručnim krugovima to nerijetko s ponosom ističemo. Taj program osmislio je Dean Šoša, on je njegova vizija i njegov projekt, pokrenuo ga je od nule i stvorio s minimalnim resursima. U strpljivo građenje tog projekta uložio je velik trud, znanje i energiju. Vjerujući da nema te vlasti ili uprave kojoj može biti cilj rušiti nešto što je dobro i uspješno, pozivamo vodstvo HRT-a da ne prihvati ostavku Deana Šoše jer on je primjer odgovornog i kompetentnog urednika te je stvorio program kojim se naša kulturna zajednica ponosi.” – stav je DHFR-a.

U svom pak obraćanju v.d.-u ravnatelja Siniši Kovačiću, inicijativa Kulturnjaci 2016 ističe ogorčenost saznanjem da Šoša više nije urednik Trećeg programa Hrvatske televizije. “Iz naše vizure Treći televizijski program najreprezentativnije je zrcalo moderne i progresivne Hrvatske i neprocjenjiv zamašnjak kulturnoj i kreativnoj produkciji. Zamijeniti njegovog pokretača i urednika Deana Šošu bilo kim drugim nije ništa drugo do osvetnička egzekucija demokratskim sredstvima. S čela udruženja HNIP nedavno ste poručili: ‘Umjetnost se je mahom zatvorila u avangardno elitistički rezervat za malobrojnu publiku istomišljenika te promovira ružnoću i destrukciju umjesto klasičnih i trajnih vrijednosti istine, ljepote i dobra.’ Kako se istim idejama o umjetnosti vodila i Nacionalsocijalistička stranka u Njemačkoj 1933. sa zebnjom promatramo Vaše prve poteze i odluke na čelu predsjednika Uprave HRT-a. Stoga vas pozivamo da Deana Šošu zadržite na mjestu glavnog urednika Trećeg programa Hrvatske televizije kako bi se održao kontinuitet kvalitetnog kulturnog i znanstvenog programa otvorenog kako baštinskoj kulturi, tako i novim i mladim generacijama umjetnika i stvaraoca.” – zaključuje inicijativa Kulturnjaci 2016. 

Ostaje nam za nadati se da će ovi apeli naići na otvorene uši aktualne uprave javnog servisa.

Na panelu Danes Go South u četvrtak, 23. listopada, u Zagrebačkom plesnom centru govorit će se o dansko-hrvatsko-švedskoj rebate koprodukciji Itsi Bitsi, zatim o projektu koji je pokrenuo lanac dansko-hrvatske suradnje (Soba 304) te o manje standardnim oblicima dansko-hrvatske suradnje kakav je film Zimsko čudo Željke Sukove i Gustava Becka. Na panelu sudjeluju producent, redatelj i koproducent filma Itsi Bitsi, Lars Bredo Rahbek, Ole Christian Madsen i Igor A. Nola, zatim Birgitte Staermose, autorica filma Soba 304, Željka Sukova, redateljica Zimskog čuda te Ankica Jurić Tilić, producentica filma Ne gledaj mi u pijat. Panel donosi i usporedbu filmskih fondova i praksi u Danskoj i Hrvatskoj o čemu će govoriti ravnatelj Filmskog fonda iz Kopenhagena Thomas Gammeltoft, ravnatelj fonda Filmby Århus Carsten Holst, producent Tivi Magnusson, ravnatelj HAVC-a Hrvoje Hribar i pročelnik riječkog Odjela gradske uprave za kulturu Ivan Šarar.

Restart i ZFF donose i za javnost otvoren masterclass Césara Charlonea, urugvajsko-brazilskog direktora fotografije i kandidata za Oscara (Božji grad, Brižni vrtlar, Sljepoća) koji će u srijedu, 22. listopada, u 18 sati u Dokukinu KIC govoriti o svojem iskustvu u stvaranju pokretnih slika za Fernanda Meirellesa, Spikea Leeja ili Tonyja Scotta. Konačno, legendarni danski redatelj Jørgen Leth, jedan od vodećih autora eksperimentalnog dokumentarnog filma čiji je film Savršen čovjek (1967.) dekonstruiran u Pet zapreka koji je Leth korežirao s Larsom von Trierom, u opuštenom će razgovoru s autorom dokumentarnih filmova Borisom Mitićem, govoriti o poeziji sporta, sportu režiranja i režiranju poezije. Ovaj masterclass, koji je također otvoren za javnost, održat će se u četvrtak, 23. listopada, u 18 sati u Dokukinu KIC.

Filmski producent Čedomir Kolar će na primjeru filma Epizoda u životu berača željeza Danisa Tanovića u ponedjeljak, 20. listopada, na Akademiji dramske umjetnosti (ADU) studentima govoriti o izazovima, iznenađenjima i iskušenjima produciranja mikrobudžetnog filma. U petak, 24. listopada, u 12 sati na ADU će biti predstavljen program film.factory koji je pri Univerzitetu Sarajevske škole za nauku i tehnologiju razvio poznati redatelj Béla Tarr. Riječ je o interaktivnoj platformi namijenjenoj filmskoj produkciji koja mladim redateljima omogućava suradnju s najistaknutijim i najboljim filmskim profesionalcima svijeta, a koja je u kratkom vremenu priznata kao progresivna međunarodna filmska škola iznimne kreativnosti. 

Scenaristička radionica Moj prvi scenarij okupit će šest novih polaznika (dva hrvatska te francuski, litavski, srpski i mađarski projekt) koji će pod mentorskom palicom script doctora Srđana Koljevića i Pjera Žalice razvijati svoje scenarističke projekte za dugometražni film. Održat će se i 12. izdanje scenarističkog foruma Palunko koje ima i novi sadržaj, pitching i panel o transmediji i scenarističkim autorskim pravima. Središnji događaj foruma bit će okrugli stol kojim će se nastojati javno artikulirati problemi i perspektive hrvatske scenaristike.

Izvor: ZFF

Izvor: HRT