Zadruga provodi besplatno savjetovanje “Dvije glave su pametnije” koje se fokusira na razvoj digitalnih alata za poslovanje, rješenja za ICT infrastrukturu, digitalizaciju poslovanja, testiranja poslovnih modela i ostalih tema iz domene rada Zadruge. Namijenjeno je svim zainteresiranima koji imaju projekt i žele analizirati njegovu isplativost, procijeniti trenutačne resurse i izraditi poslovni plan, ili pak žele znati nešto iz područja web i mobilnih aplikacija. 

Individualna savjetovanja za zainteresirane pojedince i predstavnike organizacija sa stručnjacima i suradnicima iz Zadruge održavaju se u redovitim tjednim terminima utorkom u 15 sati u uredu Slobodne domene u Zagrebu ili online, a traju jedan sat. Nakon prijave slijedi potvrda termina. Format savjetovanja određuje se prema temi i potrebama prijavitelja, a riječ je o fleksibilnom formatu prilagođenom pojedinom upitu. 

Informacije o savjetovanju i prijavama nalaze se ovdje.

Crowdfunding kampanja Fierce Women – All the Right Cards kojom K-zona prikuplja sredstva potrebna za tisak tisuću paketa društvene igre Strašne žene i pokretanje društvenog poduzeća za poduzetnice u kulturi, ušla je u svoj posljednji tjedan. Strašne žene / Fierce Women prva je društvena igra u Hrvatskoj koja na zanimljiv i edukativan način slavi dostignuća žena, a obuhvaća portrete i kratke biografije pedeset šest poznatih feministkinja, znanstvenica, umjetnica, političarki i aktivistica iz Hrvatske i svijeta. Njihov odabir nastao je izlistavanjem članaka iz najpopularnije rubrike VoxFeminae portala Strašne žene, a kratke biografije ovih žena prate bogate ilustracije za koje su zaslužne domaće ilustratorice Sanja Stojković, Rina Barbarić, Tea Šokac, Željka Tkalčec, Ana Kovačić, Ivana Štrukelj, Branka Hollingsworth i Nataša Rašović.

Strašne žene postat će baza budućeg društvenog poduzeća koje će omogućiti razvoj novih proizvoda za širenje svijesti o rodnoj ravnopravnosti, ali i samoprihodovna aktivnost K-zone koja će omogućiti njenu veću financijsku samostalnost.

Kampanja završava 26. ožujka, a do tada je potrebno prikupiti još 20 posto sredstava. Pred sam kraj kampanje o aktivističkom potencijalu Strašnih žena i budućem društvenom poduzeću razgovarali smo sa su-osnivačicom K-zone i glavnom urednicom portala Voxfeminae.net Gabrijelom Ivanov. 

K.P.: Prvo izdanje Strašnih žena predstavile ste na prošlogodišnjem Vox Feminae festivalu. Kakve su do sada bile reakcije na igru, a kakve na ovakav oblik aktivizma?

Bolje reakcije nismo mogli ni poželjeti. Kome je imalo stalo do rodne ravnopravnosti vidi Strašne žene kao odličan edukativno zabavni pothvat.

K.P.: K-zona nedavno je odabrana uz šest drugih projekata za potporu daljnjeg razvoja društvene igre i brenda Strašne žene u organizaciji ACT Grupe. Koliko je značajna takva potpora u ovoj fazi razvoja projekta?

Jako je dobrodošla. Osim novčane potpore koja će omogućiti razvoj novih prototipa proizvoda kao i nadogradnju Strašnih žena, najznačajnije će nam biti što ćemo u narednih šest mjeseci imati mentore unutar ACT grupe koji imaju najviše iskustva na polju društvenog poduzetništvu u Hrvatskoj. Važno je imati kraj sebe nekoga tko je cijeli proces nečega što prvi put radite već prošao, osjećate se onda malo sigurnije i manje je stresa i panike pri svakoj novoj nepoznanici.

K.P.: Proizvodnja ove društvene igre tek je prvi korak razvoja budućeg društvenog poduzeća kojim planirate razvijati nove oblike sličnih proizvoda i usluga. Možete li nam detaljnije objasniti vaše buduće planove? Kakve još proizvode možemo očekivati?

Po definiciji društvenog poduzeća koja se primjenjuje u Hrvatskoj, K-zona već sad je društveno poduzeće. Upravo u procesu s ACT grupom u narednih šest mjeseci donijet će se odluka kada će K-zona osnovati novi pravni entitet, najvjerojatnije zadrugu ili d.o.o., koji će se zvati Strašne žene. Razvijat ćemo nove igre i nove proizvode koji će na inovativne i zanimljive načine širiti prostore rodne ravnopravnosti. Bit će tu i klasičnih formata poput memory igara za djecu s likovima strašnih žena te stvari koje padaju u klasični merchandise: majice, torbe, šalice, ali koje će nositi osnažujuće poruke ili likove strašnih žena. 

K.P.: Što je društveno poduzeće? Kako se igra Strašne žene i buduće planirane djelatnosti K-zone uklapaju u model “društvenog poduzeća”? Postoje li aspekti ovog poslovnog modela s kojima treba biti oprezan? 

Evo citirat ću ovdje definiciju koju sam si prije dvije godine zalijepila iznad radnog stola: “Društvena poduzetnica obavlja djelatnost proizvodnje i prometa roba, pružanja usluga ili obavlja umjetničku djelatnost kojom se ostvaruje prihod na tržištu, te koja ima povoljan utjecaj na okoliš, doprinosi unapređenju razvoja lokalne zajednice i društva u cjelini”. Znači to je jedna dosta otvorena, odnosno labava definicija, i po njoj Strašne žene i slični proizvodi povećavaju svijest o rodnoj ravnopravnosti i u tom smislu unaprjeđuju razvoj društva. Istu stvar radimo i s Vox Feminae festivalom, VoxFeminae.net portalom, društveno kulturnim centrom “Šesnaestica” i ostalim projektima K-zone, no sa Strašnim ženama razvijamo i neku samoprihodovnu aktivnost kako ne bi non stop ovisili o pisanju projekata, njihovom provođenju pa izvještavanju.

Oprez je potreban u svemu, i u namicanju sredstava, pisanju kao i provođenju projekata i u vođenju udruge, strateškim odlukama i sličnom. Tako da treba biti naravno oprezan i u poduzetničkom pothvatu, dobro pripremiti teren te ga postaviti da omogući razvoj daljnjeg djelovanja, a ne da neslavno propadne. Zato nam i nije cilj raditi isključivo na hrvatskom tržištu, jer je ono preusko za ovakav tip društvenog poduzeća.

K.P.: Kroz igru Strašne žene promovirate i niz mladih umjetnica koje su sudjelovale u ilustriranju karata. Možemo li sličnu promociju ženskog umjetničkog rada očekivati i u budućem djelovanju društvenog poduzeća u nastanku?

Suradnja s umjetnicama će i dalje biti sastavni dio cijele priče. Svima nam je jasno koliko su nezahvalni prekarni uvjeti rada u kulturi i umjetnosti, a kako već godinama i na portalu i na festivalu odlično surađujemo s umjetnicama, nekako se jako organski razvila suradnja i na ovome. Imamo jednu ludu ideju za nadogradnju Strašnih žena koja bi trebala uključiti osim vizualnih umjetnica i književnice, vidjet ćemo u narednih šest mjeseci u kojem smjeru će to krenuti.

K.P.: Zbog sve brojnijih crowdfunding kampanja na koje su se počeli oslanjati nezavisni mediji, udruge i inicijative stvara se dojam da je to jednostavan i brz način za prikupljanje potrebnog kapitala. Koliko zapravo rada treba uložiti u kampanju kako bi se osigurala njena uspješnost?

Neke osnove crowdfundinga možete svladati prilično brzo i ako imate već neki community koji vas podržava, a ne tražite neka veća sredstva, dakle ako vam je cilj nekih 15-ak tisuća kuna, vjerujem da možete brzo i jednostavno skupiti toliko. No što je cifra veća, pogotovo ako ide iznad 50 tisuća kuna, to priprema i rad na kampanji proporcionalno, ako ne i eksponencijalno raste. Također, drugačije je ako samo tražite podršku, a drugačije ako imate neki proizvod. Tim od nas jedanaest trenutno radi na kampanji prilično intenzivno, uz rad na svim ostalim tekućim projektima. Malo je reći da smo umorni, ali u isto vrijeme dosta je pozitivna atmosfera. Svi kao tim stojimo iza Strašnih žena, jer ipak je to neka kruna našeg dugogodišnjeg rada i vjerujemo da će ovo otvoriti jedno novo poglavlje u radu K-zone.

Društveno poduzetništvo temelji se na načelima društveno, ekološki i ekonomski održivog poslovanja, usmjerenog stvaranju dobiti koja se u cijelosti ili dijelom reinvestira za dobrobit zajednice, što ga razlikuje od društveno odgovornog poslovanja kompanija koje ga koriste kao sredstvo povećanja vrijednosti svojih proizvoda i usluga. Čini ga oko deset posto svih poslova u Europi, u društvenim je poduzećima zaposleno 11 milijuna zaposlenih radnika. Među njegovim ključnim karakteristikama su demokratski procesi odlučivanja koji ne uključuju isključivo vlasnike već i radnike, korisnike, potrošače te suradničke organizacije. Najčešći pravni oblik u kojem se društvena poduzeća pojavljuju su zadruge.

Strategiju razvoja društvenog poduzetništva (DP) Vlada Republike Hrvatske usvojila je prije dvije godine, pred sam kraj mandata Milanovićeve vlade, no nikada nije donesen njen Akcijski plan. Strategija je predvidjela uspostavu jedinstvene evidencije društvenih poduzetnika, zakonodavne promjene i razvoj sustava poticaja i olakšica, no odonda nije provedena ni jedna ključna aktivnost važna za razvoj institucionalnog, zakonodavnog i financijskog okvira DP. Iako su definirani, tek su djelomično implementirani Operativni programi Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. i planovi objave natječaja. Uspostavljena je i jedna institucionalna jedinica za DP, no ona se prvenstveno bavi programiranjem i praćenjem natječaja iz Europskog socijalnog fonda, a (samo) to ne čini uspostavu okvira za djelovanje društvenih poduzeća i poduzetnika.

Nakon više od godinu dana od donošenja Strategije, 1. srpnja 2016. raspisan je prvi natječaj za poticanje društvenog poduzeništva financiran iz ESF-a. Natječaj je zamišljen kao financijska podrška poslovanju postojećim društvenim poduzećima te podupiranje svih oblika aktivnosti organizacija zainteresiranih za otvaranje društvenog poduzeća ili pokretanje društveno-poduzetničke djelatnosti. Odluku o financiranju 18 projekata Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava (MRMS) objavilo je 15. svibnja 2017, gotovo godinu po objavljivanju natječaja te tri dana nakon povećanja fonda natječaja za dva i pol milijuna kuna. Indikativan slučaj koji opisuje odnos nadleženih tijela prema provedbi ESF-a je iz ožujka prošle godine kada je MRMS kao provedbeno tijelo natječaja za poboljšanje pristupa tržištu rada osobama u nepovoljnom položaju, nakon provedene procedure izbora projekata i dostave dodatne dokumentacije natječaj – poništio. Natječaji općenito kasne, a institucije nadležne za upravljanje i provedbu pojedinih programa u posljednji tren mijenjaju osnovne predispozicije natječaja te manipuliraju sredstvima za njihovu provedbu. 

U takvim okolnostima, ne iznenađuje dojam da Strategija razvoja društvenog poduzetništva ni nakon dvije godine nije prioritet MRMS niti se nalazi na njegovoj agendi za sljedeću godinu. Zato ACT Grupa iz Čakovca planira do kraja rujna 2017. godine napraviti istraživanje o hrvatskim društvenim poduzetnicima kako bi izradili prvu on-line evidenciju sukladnu kriterijima Strategije razvoja DP. To također ne iznenađuje, s obzirom da se radi o zajednici društvenih poduzetnika koji od 2013. osnažuju ekosustav društvene ekonomije u Hrvatskoj i regiji kroz različite inovativne programe podrške. Konzorcij danas čine ACT Printlab d.o.o, ACT Konto d.o.o, Centar za pomoć u kući Međimurske županije, Socijalna poljoprivredna zadruga Domači vrt i ACT Grupa potporna zadruga.

Društvena poduzeća u sastavu ACT Grupe uvijek su bila primjeri dobre prakse, bilo kada je o njima pisala izvješća Europska komisija, kada su se o njima pisali znanstveni radovi ili kada je trebalo inicirati zagovaračke aktivnosti s ciljem promjene institucionalnog i financijskog okvira za DP. “Kako u dvije godine nakon usvajanja Strategije nije napravljen nikakav napor oko mapiranja DP, odlučili smo napraviti prvu on-line bazu društvenih poduzeća u Hrvatskoj”, kaže Teo Petričević, direktor ACT Grupe.

Iako postoje baze izrađene u posljednjih nekoliko godina, njihovom analizom u AG-u došli su do zaključka da su nepotpune i neažurirane, a u kontekstu onoga što žele napraviti, irelevantne. Baza društvenih poduzetnika u ovoj je fazi važna iz nekoliko razloga, ističe Petričević. Prvo, zbog osiguranja veće vidljivosti sektora, potom zbog pružanja relevantnih i recentnih informacija o aktivnim DP za potencijalne partnere, investitore, financijske institucije, potporne organizacije. Također, baza je važna jer će ponuditi jasniji uvid u proizvode i usluge DP kako bi se inicirao razvoj prakse održive javne nabave.

Održiva javna nabava ona je koja uzima u obzir okolišne i socijalne aspekte, učinke koje proizvod ili usluga imaju na okoliš te iskorjenjivanje siromaštva, jednaku distribuciju resursa, uvjete rada i ljudska prava. Održiva javna nabava među svojim ciljevima ima ciljeve održivog razvoja kojima doprinosi izravno izvršenjem ugovora (naprimjer, kada ponuditelj smanji emisije ugljičnog dioksida ili zaposli pripadnike socijalno ugroženih skupina) ili neizravno, potičući gospodarske subjekte da promjene svoju poslovnu praksu.

“Jednom izrađena i kontinuirano ažurirana, baza društevnih poduzetnika jednostavno se može transferirati na upravljanje državnom tijelu, nositelju te aktivnosti iz Strategije”, ističe Petričević. Ako ste društveni poduzetnik, upitnik koji trebate ispuniti do 11. kolovoza nalazi se na istaknutoj poveznici, a nakon što upišete potrebne informacije ACT grupa će vas direktno kontaktirati.

Ukoliko i sami želite biti dio ovog motiviranog i predanog tima i sudjelovati u razvoju poslovnih modela budućih društvenih poduzetnika u Hrvatskoj i regiji, do istog datuma im se možete javiti i na natječaj za posao.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Zamagljene slike budućnosti koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Tijekom posljednjih godina svjedoci smo kakve devastirajuće posljedice financijska kriza može ostaviti na poduzeća, građane pa time i na samu državu. Međutim, pokazalo se da je društveno poduzetništvo, ili popularnije u Europi ,“social economy“, bilo jedno od rijetkih koje se uspješno borilo protiv financijskih posljedica.

Što je to društveno poduzetništvo? Zašto su zadruge tako uspješne? Kakva je to etična banka? Što Hrvatska radi po tom pitanju? Na ova i mnoga druga pitanja na radionici Društveno poduzetništvo odgovorit će gost predavač Goran Jeras, upravitelj Zadruge za etično financiranje, koja je  prvenstveno osnovana s ciljem osnivanja prve etične banke u Hrvatskoj.

Goran Jeras upravitelj je Zadruge za etično financiranje (ZEF).  Prije osnivanja ZEF-a radio je kao konzultant u financijskom sektoru u Nizozemskoj. Područje rada mu je bio dizajn kompleksnih IT sustava za financijske institucije te analiza i unapređivanje modela procjene rizika nakon izbijanja financijske krize 2008. godine. Razočaran otuđenošću komercijalnih banaka od potreba realne ekonomije i društva, počinje se baviti alternativnim metodama financiranja, društvenim poduzetništvom, modelima poticanja održivog razvoja, poticanjen filantropije i etičnim bankarstvom. Od kraja 2013. godine radi na projektu osnivanja Etične banke u Republici Hrvatskoj. Osnivanjem Zadruge za etično financiranje u travnju 2014. godine postaje i njezin upravitelj. Primarni cilj ZEF-a je stvoriti sve preduvjete za osnivanje ebanke d.d. – prve hrvatske etične razvojne banke. Predavač je i izlagač na tridesetak međunarodnih stručnih skupova. Od lipnja 2015. Goran je član GECES-a – stručne skupine Europske komisije za društveno poduzetništvo, a od 2016. i stipendist Marshall Memorial Funda.

Radionica se održava u Prostoru za povremene izložbe, na 2. katu Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu. Izložba Kako živi narod – izvještaj o pasivnosti otvorena je do 21. listopada.

Svečano otvaranje održat će se 6. rujna u 11 sati na adresi Grada Gospića 3 na Žitnjaku gdje se nalazi 250 m2 izložbenog i prodajnog prostora koje je osmislila tvrtka Sobočan Interijeri. Osim kupovine second hand odjeće, obuće, igrački i recikliranih odjevnih proizvoda, na navedenoj adresi moći ćete donirati višak tekstila i stare odjeće, koje će potom vrijedne ruke zadrugara i zadrugarki razvrstati i uputiti u proizvodni proces u pripadajućem pogonu.

Socijalna zadruga Humana Nova je društveno poduzeće koje potiče zapošljavanje osoba s invaliditetom i drugih društveno isključenih osoba kroz proizvodnju i prodaju kvalitetnih i inovativnih tekstilnih proizvoda od ekoloških i recikliranih materijala za domaće i inozemna tržišta. Zadruga ima četrnaest zaposlenih – četiri osobe s invaliditetom, pet dugotrajno nezaposlenih starijih žena, visoko obrazovanu mladu dizajnericu tekstila kojoj je to prvo zaposlenje, dvije dugotrajno nezaposlene mlade majke, dugotrajno nezaposlenu mušku osobu te visoko obrazovanog upravitelja ekonomista.

Kao jedini primjer inovativnog integriranog pristupa iz Hrvatske, socijalno poduzeće Humana Nova izdvojeno je u posljednjem izvješću Europskog vijeća o integriranom pristupu suzbijanju siromaštva i socijalnog isključenja. Socijalnu zadrugu Humana nova Zagreb osnovali su Humana Nova Čakovec, Socijalna zadruga Martinov plašt, udruga Susjed susjedu pomaže, studentska zadruga Fabric8 co-op s Tekstilno-tehnološkog fakulteta i Impact Hub Zagreb, kao i nekoliko fizičkih osoba s iskustvom rada u sektoru eko-društvene ekonomije. 

Kao primjer iz Hrvatske izdvojeno je socijalno poduzeće Humana Nova iz Čakovca. Humana Nova je zadruga koja potiče zapošljavanje osoba s invaliditetom i drugih društveno isključenih osoba kroz proizvodnju i prodaju kvalitetnih i inovativnih tekstilnih proizvoda od ekoloških i recikliranih materijala za domaće i inozemna tržišta. Zadruga ima četrnaest zaposlenih – četiri osobe s invaliditetom, pet dugotrajno nezaposlenih starijih žena, visoko obrazovanu mladu dizajnericu tekstila kojoj je to prvo zaposlenje, dvije dugotrajno nezaposlene mlade majke, dugotrajno nezaposlenu mušku osobu te visoko obrazovanog upravitelja ekonomista.

Kao što je istaknuto u izvještaju Europskog vijeća, Humana Nova prikupila je oko 600 000 kilograma odjeće i obuće do kraja lipnja 2015. “Radi se o konkretnom učinku na smanjenje emisije CO2 u atmosferu te smanjenje korištenja gnojiva i pesticida u proizvodnji sirovih materijala za manufakturu tekstila. Djelatnost zadruge ima pozitivan utjecaj na cjelokupnu zajednicu u kojoj se nalazi. Putem donacija, zadruga je pomogla više od 70 obitelji u Međimurskoj županiji i okolnom području, a šira zajednica pomaže Humanu Novu putem financijske i materijalne potpore, poput donacija stare odjeće, što također ima pozitivan utjecaj na okoliš. Osim potpore obiteljima, zadruga pomaže i dvadesetak lokalnih organizacija”.

Socijalna zadruga Humana Nova Čakovec jedno je u nizu društvenih poduzeća koja na području Međimurske županije razvija Autonomni centar – ACT. ACT Grupa je konzorcij društvenih poduzeća, organizacija i pojedinaca koji promiču, razvijaju i unapređuju društveno odgovorno ponašanje i poslovanje, društvenu i solidarnu ekonomiju, društveno poduzetništvo i civilno društvo. Osim Autonomnog centra i Humane Nove, tu su i ACT Printlab d.o.o, ACT Konto d.o.o, Centar za eko-društveni razvoj – CEDRA Čakovec, Centar za pomoć u kući Međimurske županije, Socijalna poljoprivredna zadruga Domači vrt, ACT Press d.o.o, Volonterski ured Međimurja i Knjižnica Tabula Rasa.

Strategija razvoja društvenog poduzetništva usvojena je prije više od godinu dana, čija je primarna zadaća bila uspostava zakonodavnog i institucionalnog okvira, kasni s provedbom pa tako praćenje razvoja društvenog poduzetništva, poreznih olakšica i pristupa njima, još uvijek nisu u procesu rješavanja. No, nakon više od godinu dana najava, 1. srpnja raspisan je poziv za dostavu projektnih prijedloga za poticanje društvenog poduzetništva koji će s financirati iz Europskog socijalnog fonda. Osnovna ideja ovog poziva je ispitati stanje društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj i utvrditi koje su potrebe društvenih poduzetnika te će poslužiti kao osnova za kreiranje budućih poziva usmjerenih na razvoj društvenog poduzetništva, kao i na visinu sredstava koja će se u sklopu tih poziva dodjeljivati. 

Poziv je prvi korak u stvaranju sustavne podrške razvoju društvenog poduzetništva koji uključuje financiranje niza informativnih i edukacijskih aktivnosti kojima će se unaprijediti status društvenog poduzetništva u području vidljivosti i prepoznatljivosti, financijsku podršku poslovanju postojećim društvenim poduzećima, kao i podupiranje svih oblika poslovnih aktivnosti organizacija zainteresiranih za otvaranje društvenog poduzeća ili pokretanje društveno-poduzetničke djelatnosti. 

Ciljane su skupine poziva voditelji i zaposlenici u društvenim poduzećima, skupine u nepovoljnom položaju na tržištu rada (osobe s invaliditetom koje nisu na tržištu rada, hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, članovi obitelji smrtno stradalih, zatočenih i nestalih branitelja iz Domovinskog rata, mladi, žene, pripadnici romske nacionalne manjine) te javni službenici. Osigurana su sredstva u iznosu od 8 milijuna kuna, najmanji iznos zatraženih bespovratnih sredstava je 400 tisuća kuna, dok je najviši iznos 800 tisuća kuna. Natječaj je otvoren do 2. rujna.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

U Zagrebu se od 31. ožujka do 2. travnja održava Treća konferencija o dobroj ekonomiji u organizaciji Zelene mreže aktivističkih grupa (ZMAG) i Platforme za dobru ekonomiju. Prvog dana konferencije održana je otvorena rasprava o društvenom poduzetništvu (DP), poduzetništvu s etičkim integritetom koje se provodi s ciljem maksimiziranja društvenog, a ne privatnog profita. Povezuje poduzetničku praksu poslovnog svijeta i vrijednosti društvene odgovornosti, zaštite okoliša i mjerenja socioekonomskog učinka, uz inovativno kombiniranje postojećih resursa.

Katarina Ivanković Knežević iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava (MRMS) govorila je o prije gotovo godinu dana usvojenoj Strategiji razvoja DP-a čija je primarna zadaća bila uspostava zakonodavnog i institucionalnog okvira, Akcijskom planu Strategije te otvaranju posebnog Odjela za razvoj društvenog poduzetništva pri MRMS-u. No, pitanja konkretne provedbe Strategije, praćenja društvenog poduzetništva, poreznih olakšica i pristupa njima, još uvijek nisu u procesu rješavanja. Razvoj DP-a u najvećoj će se mjeri financirati iz Europskog socijalnog fonda, u omjeru 85 posto ESF – 15 posto državni proračun, te je Knežević ponovno najavila raspisivanje velike potpore za DP u iznosu od 3,4 milijuna eura. S obzirom da financiranje DP-a sadrži natruhe državnih potpora (ukratko, sadrži ih sve što u sebi ima poduzetništvo), a na što Europska komisija neće gledati blagonaklono, te što još uvijek ne postoji evidencija postojećih društvenih poduzeća, u tijeku su dogovori s Ministarstvom financija o skupu izuzeća od državnih potpora. Razgovori s Ministarstvom financija trebali bi biti gotovi sljedeći tjedan, najavila je Knežević, te bi se nakon javne rasprave u trajanju od petnaest dana raspisao natječaj za potpore DP-u – krajem travnja ili početkom svibnja. Na njega bi se mogla prijaviti postojeća društvena poduzeća te pravne ili fizičke osobe koje žele razviti segment DP-a unutar svojih djelatnosti. Primarni je cilj natječaja zapošljavanje. 

Cluster za eko-društvene inovacije i razvoj (CEDRA HR) je mreža centara podrške za postojeće i potencijalne društvene poduzetnike, osnovana 2012. kao udruga sa sjedištem u Zagrebu. Trenutačno povezuje 40-ak stručnjaka u šest regionalnih centara podrške (Čakovec, Dubrovnik, Osijek, Rijeka, Split, Zagreb), a pruža usluge informiranja, edukacije, savjetovanja, povezivanja i umrežavanja ljudi, organizacija, institucija i zajednica. Njihova je predstavnica Sonja Vuković rekla da joj se činilo da je donošenje Strategije bio veliki korak, s obzirom da je model DP-a u Hrvatskoj tek u nastajanju, no da je joj se sada, kada Strategiju treba realizirati, čini da smo opet na novom početku. Smatra da ne smijemo upasti u zamku da se oslonimo samo na Strategiju već da moramo dalje razvijati nove modele. 

Na tribini se govorilo o poticanju učeničkog zadrugarstva i studentskog poduzetništva te je spomenuta prva i za sada jedina zadruga studenata, Fabric8 co-op. Jedna je govornica rekla da društveno odgovorno poslovanje treba povezati s obrazovanjem, konkretno građanskim odgojem, jer ne smijemo dopustiti da našu budućnost vežemo samo uz projektne prijedloge. Drugi je govornik ustvrdio da od reforme obrazovanja ne može biti ništa ako ne povežemo učeničke zadruge i strukovne škole sa srodnim fakultetima i širim društvenim potrebama – nezaposlenim i ranjivim skupinama, zapuštenim gospodarstvima osiromašenih obitelji. Spomenuto je da možda nije potrebno osmišljavati nove projekte i razvijati nove ideje već transformirati postojeće – u manjim lokalnim sredinama postoji mnogo poduzetnika koji već posluju društveno odgovorno, a da to i ne znaju. 

Društveno poduzeće, prema autoru pojma Freeru Spreckleyu, poduzeće je u vlasništvu svojih zaposlenika ili članova lokalne zajednice, vođeno podjednako društvenim kao i komercijalnim ciljevima, koji njime upravljaju zajednički na demokratskim načelima. Na tribini je predstavljeno nekoliko primjera dobre prakse koji su ukazali na brojne modele i mogućnosti koji proizlaze iz dobre ekonomije. Ana Teskera i Maja Šepetavec u Zadru pokreću prvu zadružnu pivovaru u Hrvatskoj pod nazivom Brlog. Ispočetka su pivo kuhale kod kuće ili na balkonu, a uskoro su počele kružiti pozitivne glasine o njihovom proizvodu i sve se više ljudi javljalo koji su ga željeli degustirati, pa kupiti. Paralelno su upisale Crowdfunding akademiju i stvorile svoj recept za pivo pod nazivom Plavuša. Putem crowdfunding kampanje koja traje još dva dana namjeravaju prikupiti 13000 dolara, a proizvodit će isključivo zanatske pive. Njihova zadruga broji trinaest članova, a kampanju su pokrenuli radi nabave posljednjih elementa nužnih za proizvodnju: dva fermentora, boca, etiketa i gajba. 

Zinka Mujkić predstavila je kulinarsko-vrtnu-jezičnu zadrugu Okus doma, nastalu kao projekt bilježenja recepata i azilantskih odnosno izbjegličkih priča. Kao rezultat višegodišnjeg istraživanja, u siječnju ove godine objavljena je kuharica istog naziva, koja osim recepata donosi i kratke zabilješke o podrijetlu pojedine hrane i začina, te njihovog puta do naših stolova, ali i životne priče izbjeglica koji su podijelili svoja sjećanja na mirise, okuse i hranu doma koji su bili prisiljeni napustiti. Međusobnom suradnjom, kuhanjem i interakcijom izbjeglice i migranti imaju priliku postati dijelom lokalne kulture, ali i osamostaliti se na tržištu rada. Kako bi opremili kuhinju i nabavili osnovna sredstva potrebna za pokretanje posla, pokrenuli su crowfunding kampanju kojom su tri dana prije isteka roka uspjeli prikupiti novac potreban za pokretanje cateringa specijaliziranog za afričke, arapske i bliskoistočne okuse. Kao i kampanja pivovare Brlog, i ovaj crowdfunding spada u kategoriju temeljenu na nagradama.

U kontekstu povezivanja društvenog poduzetništva, koje se bavi prevencijom ili ublažavanjem posljedica siromaštva, socijalne isključenosti i zagađenja, s drugim društvenim pokretima koji smjeraju izgradnji održivog i otvorenog društva, Janja Sesar iz Saveza udruga Operacija Grad predstavila je kampanju Saveza i platforme Upgrade pod nazivom Zagreb – Otvoreni grad. Ona podrazumijeva zajedničko djelovanje solidarne ekonomije i održivog razvoja, izgradnju interkulturalnog dijaloga, socijalno poduzetništvo, socijalnu uključenost, kulturu i umjetnost te gospodarski razvitak grada. Konkretno, radi se o ideji osnivanja društveno-kulturnog centra po modelu civilno-javnog partnerstva između organizacija civilnog društva i Grada, a kultura ovdje djeluje kao agens gradnje partnerstava i otvaranja dijaloga. Sesar je prisutne društvene poduzetnike pozvala da se uključe u kampanju za community centar koji bi omogućio prostor u kojem bi zajednički mogli razvijati i ponuditi inovativne modele rješenja problema zajednice.

Ana Raguž, suosnivačica i koordinatorica događaja u Impact Hub-u Zagreb, za kraj je predstavila priču o spontanom projektu koji je nastao temeljem ideje prijateljice i kolegice Dragane Tomić Filipović, i same društvene poduzetnice. Radi se o društvenoj igri na ploči o društvenom poduzetništvu – bez budžeta i planiranog tijeka primili su se izrade prije desetak mjeseci i nakon nekoliko testiranja shvatili da je igra odličan edukacijski alat. Njena je svrha educirati o DP-u, ali i širem kontekstu dobre ekonomije. Igra je u finalnoj fazi, a s obzirom da se takve igre najčešće vežu uz popularni Monopoly, njihova je ideja nazvati ga Tripoly, prema 3P: planet, people, profit. 

Bit je dobre ekonomije, pa tako i društvenog poduzetništva, da ne inzistira samo na jednom ispravnom modelu, već da poštuje lokalne specifičnosti i društveni kontekst. Moderator tribine, Dražen Šimleša iz ZMAG-a, u tom je kontekstu ukazao na potrebu bavljenja bilo kojom skupinom – mladima, studentima, poduzetnicima, osobama u nepovoljnom položaju – jer jedno ne isključuje drugo, a sve zajedno doprinosi razvoju društvene odgovornosti i povećanju socioekonomskog učinka DP-a.

Ususret konferenciji, ZMAG je objavio novi izvještaj pod nazivom Dobra ekonomija u dobrim pričama koji donosi jedanaest inspirativnih priča iz Hrvatske, “priča koje svaki dan žive dobru ekonomiju”. Predstavljeni su socijalna zadruga Relax, Banka vremena, Hedona d.o.o., O La La, Udruga Kamensko, Učenička zadruga Šparooga, Udruga IKS, Impact Hub Zagreb, Udruga Sunce, ITAS Prvomajska d.d. te Zajednički pašnjaci. Izvještaj je dostupan na istaknutoj poveznici.

Program Treće konferencije o dobroj ekonomiji potražite ovdje.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Grad Zagreb dodijelio je 27 potpora malim i srednjim poduzetnicima za internacionalizaciju poslovanja u ukupnom iznosu od 9,8 milijuna kuna, te sedam potpora socijalnim zadrugama za devet društvenih projekata, u ukupnom iznosu od 2,3 milijuna kuna namijenjenih razvoju društvenog poduzetništva kroz socijalne zadruge. Potpore za razvoj društvenog poduzetništva kroz socijalne zadruge namijenjene su za troškove uređenja i zakupa poslovnog prostora, nabavu opreme, alata, inventara, repromaterijala, promociju, marketing te plaće kao početni kapital za pokretanje poslovanja na društveno odgovoran način. Najniži iznos dodijeljene potpore po pojedinom projektu je 127 664 kune, a najviši 350 000 kuna. 

Potpore su dobile zadruga Pontes Salutis, zadruga Tehnointerijeri – zagrebački poslovno proizvodni centar, zadruga Saveza društava distrofičara, socijalna zadruga Kameleon, Prva zadruga studenata Tekstilno-Tehnološkog fakulteta u Zagrebu Fabric8 co-op, te su po dvije potpore dobile socijalno-uslužna zadruga Martinov plašt i Socijalna zadruga Humana nova Zagreb.

Socijalna zadruga Humana Nova osnovana je 2011. godine u sklopu projekta koji je provodio Autonomni centar – ACT. Glavni cilj projekta bio je povećati mogućnosti zapošljavanja osoba s invaliditetom u Međimurskoj županiji, promicati socijalnu inkluziju i podići razinu svijesti o mogućnostima zapošljavanja osoba s invaliditetom razvojem održivih modela na lokalnoj i nacionalnoj razini. Humana Nova je odnedavno partner u međunarodnom projektu i kampanji koju je iniciralo njemačko fair trade poduzeće Dna Merch i u kojem se od svakog proizvoda dio novca uplaćuje za pomoć eksploatiranim azijskim radnicima. Indijska firma Fair&Organic poslat će u Čakovec svoj organski pamuk, gdje će Humana Nova šivati majice, a njihov hrvatski partner Printex stavljati printeve. Između ostalog, za 2016. godinu imaju u planu razvoj dizajnerske kolekcije za osobe s invaliditetom. Potporu Grada dobili su za razvoj, opremanje i pokretanje ReUse shopa te Regionalnog centra za ponovnu upotrebu u Zagrebu.

Zadruga Martinov plašt osnovana je 2011. i registrirana kao prva socijalno-uslužna zadruga u gradu Zagrebu. Pokrenuli su se radi zbrinjavanja najranjivijih, marginaliziranih skupina (osobe s invaliditetom, bivši ovisnici, dulje nezaposlene žene i osobe iznad 50 godina starosti, starci-samci), a svoje proizvodne djelatnosti ostvaruju kroz tzv. kućnu radinost (radionice osoba s invaliditetom i radionice za obitelji koje imaju stambene kredite – dodatna zarada; samačka domaćinstva, osobe koje se cjeloživotno obrazuju), te uslužne djelatnosti poput zadovoljavanje potreba obitelji kroz razne usluge, nezdravstvenu palijativnu skrb i kreativno osmišljavanje vremena raznih populacijskih skupina. Potporu Grada dobili su za projekt mini urbanog vrta prilagođenog osobama s invaliditetom te projekt koji potiče socijalno poduzetništvo slijepih i slabovidnih osoba.

Društvena ekonomija po nekim izvorima čini 10% europskog BDP-a i zapošljava više od 11 milijuna ljudi u približno 2 milijuna organizacija, što čini oko 11% registriranih poduzeća u EU. U usporedbi s tim, Hrvatska donedavno nije prepoznavala vrijednost društvenog poduzetništva u suzbijanju društveno-ekonomskih nejednakosti, osobito onih vezanih uz tržište rada.  

Društveno poduzetnički generator partnerski je projekt Saveza udruga Rojc iz Pule i Saveza udruga Molekula iz Rijeke s ciljem stvaranja poticajnog okruženja za razvoj društvenog poduzetništva u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji. Svojim aktivnostima usmjeren je na osnaživanje organizacija civilnog društva kroz edukacije, učenje na primjerima dobre prakse, promicanje vrijednosti društvenog poduzetništva zagovaračkim metodama. Na službenoj stranici projekta postavljen je i on-line sustav podrške za pokretanje društveno-poduzetničkih inicijativa. 

Najčešći pravni oblik društvenog poduzeća je zadruga. Zadruge danas zapošljavaju više od 100 milijuna ljudi diljem svijeta, u Europskoj uniji djeluje ih više od 250 000 sa sveukupno 163 milijuna zadrugara. U priručniku, pratećoj publikaciji konferencije održane početkom lipnja, kao primjeri dobre prakse izdvojeni su čakovečka ACT grupa i njihova društvena poduzeća, mreža centara podrške za postojeće i potencijalne društvene poduzetnike CEDRA HR, Etična banka i Zadruga za etično financiranje te reciklirano imanje Vukomerić. Na lokalnoj razini tu su udruga Alfa Albona iz Labina, učenička zadruga Šparooga iz Pule i pulska inženjerska zadruga Praksa.

Također, projekt posebno naglašava važnost društvenog poduzetništva za stabilnost i održivi razvoj društveno-kulturnih centara. Naime, Društveni centar Rojc, koji pod jednim krovom okuplja 111 organizacija civilnoga društva različitih područja djelovanja, a njime upravlja zajedničko tijelo koje čine tri predstavnika Grada i tri predstavnika Saveza udruga Rojca, razvija ideju rezidencijalnog programa i otvaranje hostela.

Prostorima raspršenim po gradu Rijeci, kulturnom baštinom Filodrammatice i Palacha te industrijskom baštinom bivših tvornica Hartera i Ivex, programski upravlja Savez udruga Molekula, a za budući društveno-kulturni centar Hartera izrađena je prostorno-programska studija. Tek u protekloj godini taj je prostor postao mjesto susreta i razvoja nezavisne glazbene scene te građanskih inicijativa, na različitim lokacijama i u potpuno neprimjerenim uvjetima. Ta je kulturna priča povezana s razvojem ideje civilno-javnog partnerstva i podjele prostora na poduzetnički i kulturni dio koji se međusobno nadopunjuju.

“Mapiranje novih obzora – izvještaj o stanju društvenog poduzetništva u Hrvatskoj 2015.” prvi je u nizu od devet izvještaja odnosno publikacija planiranih u sklopu projekta iPRESENT Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba. Sljedeći najavljeni izvještaj je “Preko granica – društvena ekonomija u Europi”, koji s prvim, naglašavaju iz Instituta, čini teorijsko‑analitičku cjelinu koja teži razjasniti osnovne pojmove te uspostaviti znanstvenu bazu za budući metodološki razvoj projekta i istraživački rad. Prvi izvještaj ima ulogu ispuniti taj cilj analizom stanja društvenog poduzetništva u Hrvatskoj, a drugi pregledom razvoja društvene ekonomije te pripadajućih poduzetničkih ideja i koncepata u Europi kako na razini pojedinih država članica, tako i na razini Europske Unije. 

“Mapiranje novih obzora” donosi povijesni pregled pojave i razvoja društvenog poduzetništva u Hrvatskoj, analizira Strategiju razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine, kao temeljnog državnog dokumenta za ovo područje, te prezentira Bazu aktera društvenog poduzetništva i/ili tome bliskih pravnih subjekata. Voditelj je projekta Dražen Šimleša, znanstveni suradnik u Institutu, te suradnici Anka Mišetić, Jelena Puđak, Filip Majetić i Anita Bušljeta Tonković. 

Društveno poduzetništvo, do prije nekoliko godina pojam nepoznat široj javnosti, sredinom 2015. godine i donošenjem Strategije, postaje za civilnu scenu sve više opći pojam, jedno od “glavnih strateških opredjeljenja, karika koja nedostaje, vrlo važan jamac argumentacije da je civilno društvo tu radi samih građana i građanki”, navodi se u izvještaju. Uz pojavu društvenih poduzeća početkom 90‑ih godina prošlog stoljeća isticalo se uspješno pozicioniranje trećeg sektora između države i tržišta, kao potvrda da uslijed krize države blagostanja i izmicanja države iz sektora usluga, privatizacija nije jedino rješenje.

Drugi upozoravaju da se radi o guranju organizacija civilnog društva prema poduzetničkom i menadžerskom modusu djelovanja te nepravednom nametanju civilnom društvu odgovornosti za stopu zaposlenosti. No, navodi se u izvještaju, “nema nikakve sumnje da će opća ekonomsko‑socijalna situacija u Europi i strateški smjerovi razvoja koji se zagovaraju kroz ‘pametan, održiv i uključujući rast’ sve više povlačiti i projektnu orijentiranost OCD‑a i drugih prikladnih pravnih subjekata u smjeru društvenog poduzetništva i poduzeća”. U tom smjeru je do 2020. godine spremno 85 milijuna eura kroz Europski socijalni fond – ESF i Europski fond za regionalni razvoj – EFRR.

Kada izvještaj govori o organizacijama civilnog društva, radi se zapravo o nekoliko najprisutnijih organizacija u edukaciji, zagovaranju, umrežavanju i provedbi društvenopoduzetničkih inicijativa i projekata, najviše petnaestak, čiji su rad i aktivnost i doveli do početka rada na Strategiji. S obzirom da unatoč donesenoj Strategiji, u Republici Hrvatskoj ne postoji jedinstvena, kontinuirano obnavljana, sigurna i provjerena baza aktera društvenog poduzetništva, izvještaj i u to smislu donosi iskorak.

Nakon analize Strategije razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine i izdvajanja najvažnijih izazova za njen uspjeh, autori izvještaja zaključuju: “Premda ohrabruje otvaranje Odjela za razvoj društvenog poduzetništva pri Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, osnivanje Savjeta za razvoj društvenog poduzetništva koje će imenovati Vlada Republike Hrvatske, bit će veći iskorak”. No, ta odluka već kasni: “Niti jedna nacionalna strategija ne može uspjeti ako se provodi samo iz jedne adrese, iz jednog ministarstva ili agencije ili nekog trećeg tijela. U Hrvatskoj, neovisno o temi, vrlo često zapinje upravo na nužnoj sinergiji i suradnji svih zainteresiranih (…) S obzirom na širinu i dubinu područja i tema koje pokriva društveno poduzetništvo, Strategija ne može uspjeti ako ostane isključiva briga trenutačno nadležnog ministarstva”.