Prvog dana festivala u organizaciji Hrvatskog dizajnerskog društva otvara se izložba Za korisnike / Za ljude – etički pogledi na dizajn u sklopu koje će biti predstavljeni radovi afirmiranih domaćih i inozemnih autora. Izložba predstavlja projekte koji dizajn shvaćaju šire od pukog oblikovanja forme i neposrednih funkcija za korisnika, već na inovativan i etičan način promišljaju i oblikuju dizajn kao sustav, a koji se manifestira kao koncept, kritika, metodologija, inicijativa ili proizvod. Uz tematsku izložbu, tu je i Međunarodna izložba mladih autora koja okuplja selekciju radova pristiglih na festivalski natječaj.

Osim onog izložbenog, program festivala čini i bogati konferencijski program, koji počinje 28. rujna u 18 sati, a održava se svaki dan do završetka festivala. U sklopu ovog programa Plan D predstavlja strane i domaće predavače – one iz dizajnerske struke, koji će potaknuti introspekciju lokalne i globalne dizajnerske prakse iz etičke perspektive –  ali i one iz drugih polja djelovanja, koji će nam svojim uvidima proširiti shvaćanje i razumijevanje dizajna u širem ekonomskom i društvenom kontekstu. Predavanje će tako održati Lydia Nicholas, Ludwig Zeller, Anja Neidhardt i Maja Ober, zatim predstavnici Zadruge za etično financiranje, Dražen Šimleša i Slobodna domena – zadruga za otvoreni kod i dizajn. Program uključuje i okrugli stol na temu Etika i dizajn koji moderira dizajnerica Ivana Borovnjak. 

Predavanje tematizira vezu između postojećeg društvenog sustava i devastacije okoliša, a predavač nam donosi i analizu mogućnosti da promjenom vlastitog ponašanja te kolektivnim akcijama na lokalnom nivou pridonesemo održivijem i pravednijem društvu. Pri tome se posebna pažnja poklanja razlikovanju aktivnosti sa stvarnim potencijalom za promjenu od onih koje predstavljaju tek modni trend i kratkoročno umirivanje savjesti potrošača.

Dražen Šimleša rođen je 1976. godine u Bjelovaru. Radi kao viši asistent na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu a njegovo područje rada je globalizacija i održivi razvoj. Do sada je objavio četiri knjige i nekoliko znanstvenih radova. Aktivan na civilnoj sceni i trenutno volontira kao tajnik udruge Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG) te dopredsjednik Mreže ekosela Balkana (MEB). 

Ulaz je slobodan.

Drugi dan konferencije Otvoreni grad – prema Interkulturnom društvenom centru započeo je panelom Interkulturni društveni centar u kontekstu razvoja grada, a ugostio je Mennu Weijsa iz Europske kulturne fondacije, Teodora Celakoskog iz Operacije grad, Dražena Šimlešu iz Zelene mreže aktivističkih grupa, Teu Vidović iz Centra za mirovne studije te Mirelu Travar koja je raspravu moderirala. 

Dražen Šimleša je kroz iskustvo rada u području dobre (ili solidarne) ekonomije te održivog življenja istaknuo više mogućih smjerova. “Solidarna ekonomija funkcionira kao nadpojam i alat koji nam već danas i sada omogućuje da smanjimo ovisnost o ovom destruktivnom sustavu”, veli Šimleša i dodaje da “dobra” ili “solidarna” ekonomija i terminološki zahvaća šire područje od onoga što se naziva društvenim poduzetništvom jer u potpunosti isključuje profit kao nusproizvod takvog rada. S druge strane, ističe on, “ako se slažemo da kapitalizam treba uništiti, to se ne može preko noći, bar ne s pozitivnim posljedicama. Dok ne stvorimo alternativu načinima na koji stvaramo i dijelimo energiju, hranu, zdravstvenu skrb, kulturu, to nema smisla, jer s jedne strane prosvjedujemo protiv sustava, a svojim životnim stilom ga perpetuiramo. Interkulturni društveni centar mogao bi biti prostor za realizaciju tih ideja, odnosno prostor u koji mogao zadovoljiti potrebe širokog spektra ljudi”. 

Tea Vidović istaknula je da je u tom procesu izuzetno bitna integracija i uključivost, a što se – barem se takva slika perpetuira u mainstream medijima – uglavnom percipira kao integracija azilanata i emigranata. “Prema definiciji integracijskih politika Europske unije, integracija je dvosmjeran proces koji uključuje i nove i stare članove nekog društva, no u praksi to se gotovo isključivo odnosi na migrante”. Tu bi, smatra Vidović, interkulturni društveni centar predstavljao “alternativu nacionalnim politikama koje često ignoriraju dvosmjernu integraciju, prostor susreta u kojem bi se svi osjećali dobro i dobrodošlo, te baza za rad i razvoj interkulturnog društva”. Podsjetila je i na Manifest o interkulturalnom društvu u izdanju Centra za mirovne studije u kojem, među ostalim, stoji: “Integracija se odnosi na stvaranje uvjeta za stvarnu participaciju izbjeglica u svim aspektima ekonomskog, društvenog, kulturnog, građanskog i političkog života zemlje u koju dolaze osobe iz drugih kultura kao i na stvarnu percepciju osoba migrantskoga porijekla o prihvaćenosti u društvu”.

Na potencijalne prepreke u realizaciji interkulturnog društvenog centra kao stepenici prema otvorenom gradu i otvorenom društvu upozorio je Teodor Celakoski, leži u problemu “inicijativnosti”, odnosno percepciji prema kojoj se agende ove magnitude u principu smatraju “gotovim proizvodom”, a ne onim što zapravo jesu: proces koji se u svakom trenutku može raspasti. Prema Celakoskom, problem “inicijativnosti” rasprostire se na tri razine: prva je razina civilnog društva gdje je teško, s obzirom na način rada, ostvariti uvjete za dugoročnu realizaciju agende, a postoje i poteškoće u povezivanju s poslovnim sektorom sa socijalnom agendom te, što se ideje otvorenosti prostora tiče, moguća otežana komunikacija sa svjetonazorski različitim akterima. Druga je razina države s kojom će – s obzirom da ona sama tu ideju nije iznijela – teško biti uskladiti prioritete i spriječiti ju da tu ideju ne pervertira u procesu implementacije, a treća je razina lokalne uprave, gdje se doslovno nailazi na zidove nerazumijevanja. “Ovdje imamo priliku napraviti korak unutar hrvatske kulturne politike koji relevantnošću nadilazi njene granice”, kaže Celakoski i dodaje da nam predstoji težak posao, u koji ne samo da “mi uključujemo građane već i građani uključuju nas”. 

Diskurzivni program konferencije Otvoreni grad nastavlja se predavanjem Preispitivanje interkulturalizma: od izvedbe do politike Rustoma Bharuche u petak, 14. listopada s početkom u 19 sati, te razgovorom Integracijske politike nekad i sad u subotu, 15. listopada s početkom u 10 sati.

Piše: Antonija Letinić

Na sjednici Vlade održanoj 6. travnja, dan nakon press konferencije organizacija civilnog društva, s dnevnog reda je skinuto usvajanje Vladine Uredbe o raspodjeli dijela prihoda od igara na sreću na inicijativu ministra Zdravka Marića koji je izjavio da prihvaća apel organizacija i traži odgodu njezina donošenja. No, kako je otada nastao muk u javnosti, organizacije okupljene u inicijativu Za snažno civilno društvo! organizirale su press konferenciju pred Vladom u utorak, 19. travnja s ciljem pozivanja Vlade na dijalog. 

Na konferenciji su govorili Mirela Travar ispred Savjeta za razvoj civilnog društva Vlade Republike Hrvatske, Sanja Tarczay iz Hrvatskog saveza gluhoslijepih osoba Dodir, Ivana Kordić iz Hrvatske mreže volonterskih centara te Dražen Šimleša iz Zelene mreže aktivističkih grupa. Organizacije civilnog društva upozorile su da se zbog 7% proračuna Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva (NZRCD) dodijeljenog organizacijama na meti javnih napada, prijeti rezanjem 70% ukupnog proračuna Zaklade u 2016. Cjelokupna struktura financijskih potpora za 2016. prikazana je i na panelu, pa tako javno dostupni podatci prikazuju da 44% sredstava ide za ranjive skupine (osobe s invaliditetom, branitelji, djeca), 21% za obrazovanje, mlade i kulturu, 10% za okoliš, održivi razvoj i održivu ekonomiju, 10% za razvoj zajednice, volonterstvo i razvojnu pomoć, 8% za demokratizaciju i ljudska prava te 7% za udruge na meti.

Mirela Travar napomenula je kako su primijetili u javnom diskursu govor o nekim organizacijama civilnog društva koje se tretira problematičnima te iz toga shvatili da se zbog njih želi rušiti sustav koji je građen zadnjih 15 godina, a analiza podataka pokazala je da na te “problematične organizacije” odlazi svega 7 posto sredstava. 

Sanja Tarczay iz saveza Dodir je istaknula da su se okupili jer ih brine moguće donošenje Uredbe, a smanjivanje lutrijskih sredstava Zakladi će direktno utjecati na organizacije osoba s invaliditetom jer su one dio organizacija civilnog društva. Podsjetila je da su organizacije osoba s invaliditetom “jedan od glavnih nositelja pozitivnih promjena implementacije konvencije UN-a za izjednačavanje prava osoba s invaliditetom, a osim toga glavni smo dionici uosiguravanju i promicanju kvalitetne podrške socijalnih usluga što se ne smije zaboraviti”. Dodala je kako prije 20 godina nisu bili prepoznati niti priznati od strane kreatora politika te su stoga bili obespravljeni, a “danas 20 godina kasnije savez Dodir može se smatrati vodećom organizacijom u osiguravanju inkluzivnog okruženja, ne samo za gluhospijepe već i za druge osobe s invaliditetom i kao takvi smo garancija kvalitetnog, neovisnog življenja osoba s invaliditetom”. Važno je razmišljati da ukidanje sredstava Zakladi može utjecati na te organizacije, iako se one financiraju i iz drugih izvora, jer podrška Zaklade omogućuje normalno funkcioniranje i infrastrukturu za kvalitetan razvoj ovih čimbenika, a “mi pokrivamo veliki resor državnih aktivnosti, a najvažnije pitanje koje treba postaviti je da li će ta uredba omogućiti osobama da budu dionici u društvu ili će to biti povratak na izolaciju u koju su bile gurnute?” – zaključila je Tarczay. 

Ivana Kordić pobrojala je razlilčite aktere civilnog društva napominjući kako ga čine i organizacije osoba s invaliditetom, i mladih i siromašnih kao i volonterske i ljudsko-pravaške udruge koje nude čitav niz usluga građanima na dnevnoj bazi te da bi “dokidanje ove potpore označilo zatvaranje vrata brojnih organizacija zbog ukidanja potpore infrastrukturi građenoj godinama”. Podsjetila je i na nepobitnu činjenicu da su udruge jedan od najefikasnijih aktera u povlačenju sredstava iz EU fondova. “Od  sredstava koje su bila na raspolaganju udrugama, sektor je povukao 96% čime se ne može pohvaliti niti jedan sektor, a za povlačenje tih sredstava važni su profesionalci koji će znati aplicirati za sredstva te kasnije njima upravljati. Politika današnje vlade temelji se upravo na povlačenju sredstava iz EU te bi udruge trebale biti partneri, a ne suparnici u tom procesu.” – istaknula je Kordić.  

Dražen Šimleša je u svom obraćanju izjavio da “ako Uredba bude prihvaćena u ovom obliku će to značiti uništavanje kvalitetnog i otvorenog prostora za sve organizacije civilnog društva oko kojeg je postojao dugogodišnji konsenzus svih relevantnih političkih aktera i stavova. Iz tih razloga se ne slažemo s njezinim donošenjem u onom obliku u kojem je dostavljena, ali isto tako se ne slažemo s niti kojim oblikom diskriminiranja organizacija da su u mogućnosti javljati se na otvorene natječaje i da ih se etiketira kao što je bio slučaj proteklih dana, a posebno organizacije koje su puno napravile ponajprije u pogledu poštivanja ljudskih prava i na izgradnji demokracije u RH.”

Na kraju je Mirela Travar istaknula kako je civilno društvo jedan je od temeljnih stupova demokracije i društvenog razvoja, a dosadašnjim radom upravo je imalo ključnu ulogu u podizanju standarda demokratskih procedura. Iz inicijative se nadaju da je Vlada RH otvorena za dijalog te da će žurno usvojiti Uredbu u skladu s proračunom usvojenim u Hrvatskom Saboru.

“Mapiranje novih obzora – izvještaj o stanju društvenog poduzetništva u Hrvatskoj 2015.” prvi je u nizu od devet izvještaja odnosno publikacija planiranih u sklopu projekta iPRESENT Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba. Sljedeći najavljeni izvještaj je “Preko granica – društvena ekonomija u Europi”, koji s prvim, naglašavaju iz Instituta, čini teorijsko‑analitičku cjelinu koja teži razjasniti osnovne pojmove te uspostaviti znanstvenu bazu za budući metodološki razvoj projekta i istraživački rad. Prvi izvještaj ima ulogu ispuniti taj cilj analizom stanja društvenog poduzetništva u Hrvatskoj, a drugi pregledom razvoja društvene ekonomije te pripadajućih poduzetničkih ideja i koncepata u Europi kako na razini pojedinih država članica, tako i na razini Europske Unije. 

“Mapiranje novih obzora” donosi povijesni pregled pojave i razvoja društvenog poduzetništva u Hrvatskoj, analizira Strategiju razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine, kao temeljnog državnog dokumenta za ovo područje, te prezentira Bazu aktera društvenog poduzetništva i/ili tome bliskih pravnih subjekata. Voditelj je projekta Dražen Šimleša, znanstveni suradnik u Institutu, te suradnici Anka Mišetić, Jelena Puđak, Filip Majetić i Anita Bušljeta Tonković. 

Društveno poduzetništvo, do prije nekoliko godina pojam nepoznat široj javnosti, sredinom 2015. godine i donošenjem Strategije, postaje za civilnu scenu sve više opći pojam, jedno od “glavnih strateških opredjeljenja, karika koja nedostaje, vrlo važan jamac argumentacije da je civilno društvo tu radi samih građana i građanki”, navodi se u izvještaju. Uz pojavu društvenih poduzeća početkom 90‑ih godina prošlog stoljeća isticalo se uspješno pozicioniranje trećeg sektora između države i tržišta, kao potvrda da uslijed krize države blagostanja i izmicanja države iz sektora usluga, privatizacija nije jedino rješenje.

Drugi upozoravaju da se radi o guranju organizacija civilnog društva prema poduzetničkom i menadžerskom modusu djelovanja te nepravednom nametanju civilnom društvu odgovornosti za stopu zaposlenosti. No, navodi se u izvještaju, “nema nikakve sumnje da će opća ekonomsko‑socijalna situacija u Europi i strateški smjerovi razvoja koji se zagovaraju kroz ‘pametan, održiv i uključujući rast’ sve više povlačiti i projektnu orijentiranost OCD‑a i drugih prikladnih pravnih subjekata u smjeru društvenog poduzetništva i poduzeća”. U tom smjeru je do 2020. godine spremno 85 milijuna eura kroz Europski socijalni fond – ESF i Europski fond za regionalni razvoj – EFRR.

Kada izvještaj govori o organizacijama civilnog društva, radi se zapravo o nekoliko najprisutnijih organizacija u edukaciji, zagovaranju, umrežavanju i provedbi društvenopoduzetničkih inicijativa i projekata, najviše petnaestak, čiji su rad i aktivnost i doveli do početka rada na Strategiji. S obzirom da unatoč donesenoj Strategiji, u Republici Hrvatskoj ne postoji jedinstvena, kontinuirano obnavljana, sigurna i provjerena baza aktera društvenog poduzetništva, izvještaj i u to smislu donosi iskorak.

Nakon analize Strategije razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine i izdvajanja najvažnijih izazova za njen uspjeh, autori izvještaja zaključuju: “Premda ohrabruje otvaranje Odjela za razvoj društvenog poduzetništva pri Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, osnivanje Savjeta za razvoj društvenog poduzetništva koje će imenovati Vlada Republike Hrvatske, bit će veći iskorak”. No, ta odluka već kasni: “Niti jedna nacionalna strategija ne može uspjeti ako se provodi samo iz jedne adrese, iz jednog ministarstva ili agencije ili nekog trećeg tijela. U Hrvatskoj, neovisno o temi, vrlo često zapinje upravo na nužnoj sinergiji i suradnji svih zainteresiranih (…) S obzirom na širinu i dubinu područja i tema koje pokriva društveno poduzetništvo, Strategija ne može uspjeti ako ostane isključiva briga trenutačno nadležnog ministarstva”.

Tijekom prvog polugodište 2014. objavljeni su “ženski” i “muški pjesnički blok”: zbirke pjesama Postanak ptica Ane Brnardić, Kućna pravila Olje Savičević Ivančević, Naizgled Irene Matijašević, biba posavec Branka Maleša, Poslanice običnim ljudima Marka Pogačara, Pisma divljem Skitu Damira Šodana, te “domaći prozni blok”, zbirke priča Kičma Dorte Jagić, U što se zaljubljujemo Romana Simića Bodrožića, Makovo zrno Nevena Ušumovića.

Osim Chomskog, najčitanija su u prvom polugodištu 20145. godine bila djela Krešimira Pintarića, Roberta Mlinareca, Borisa Budena, Dražena Šimleše, Roberta Roklicera, Romana Simića, Tomislava Bogdana i Sanje Pilić.

Izvor: DPKM

U ponedjeljak, 28. travnja, u 18 sati u Galeriji Prozori (Knjižnica S. S. Kranjčevića) na tribini Razgovori Dražen Šimleša predstavit će neke od praktičnih ekonomskih modela za jačanje lokalne zajednice, za jačanje pravde, sigurnosti i održivosti u kvartovima, gradovima, regijama, a koji se primjenjuju u svijetu i Hrvatskoj. 

Neke od najpoznatijih etičnih banaka su španjolska Caja Laboral Popular, nizozemska Triodos Bank, talijanska Banca Popolare Etica, a neki su od najvažnijih principa na kojima već godinama etične banke funkcioniraju u svijetu upravljanje novcem na demokratski i transparentan način (na službenoj stranici banke već su objavljena imena uključenih u ovaj projekt), banke su u vlasništvu klijenata i to po principu “jedan član – jedan glas” bez obzira na to koliko je član uložio kapitala, umjesto profita prednost ima učinak investicije na lokalnu zajednicu, kreditiraju se skupine koje inače ili nemaju ili im je otežan pristup financiranju – poput organizacija civilnog društva, nevladinih udruga, zadruga, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, društvenih poduzetnika.

O ideji prve hrvatske E-banke u Mimari su govorili voditelj projekta Goran Jeras, Teo Petričević iz Cedra.hr (Cluster za eko društvene inovacije i razvoj), Dražen Šimleša iz ZMAG-a (Zelena mreža aktivističkih grupa), Božica Peruško iz Istarskog Regionalnog zadružnog saveza i prof.dr.sc. Ivan Lovrinović s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. 

Etično bankarstvo i alternativni instrumenti financiranja nalaze se među ključnim elementima strategije razvoja Europske Unije i Hrvatske u periodu 2014-2020. i vezane su uz cijeli niz strateških programa za borbu protiv siromaštva i nezaposlenosti, poticanja društvenih inovacija, poticanja malog i mikropoduzetništva, ruralnog i regionalnog razvoja, unapređenja socijalnih usluga i slično. Stoga su podršku u uvodnom dijelu okruglog stola dali i Blanka Smoljan iz Zaklade Friedrich Ebert te Filip Miličević iz Ministarstva rada i mirovinskoga sustava.

E-banke oslanjaju se na najjeftiniji izvor financiranja, a to su depoziti. Zadruga se vodi tipičnim zadrugarskim načelima (dobrovoljno i otvoreno članstvo, demokratsko upravljanje članova, gospodarska suradnja članova, autonomija i nezavisnost, izobrazba, osposobljavanje, međuzadružna suradnja, briga o zajedništvu) te načelima uzajamne pomoći, demokratičnosti, pravednosti, otvorenosti i odgovornosti, pa je svatko dobrodošao u zadrugu i svatko se može učlaniti i postati ulagač.

Kamate će iznositi dva do tri posto što je u rangu razvojnih banaka uz naglasak na proaktivno smanjenje rizika i savjetodavnu pomoć kao i sudjelovanje u dobiti i reinvestiranje u nove projekte u zajednici. “Etična banka pružat će podršku razvoju realne ekonomije i to u pogledu održive poljoprivrede, proizvodne i prerađivačke djelatnosti, energetike te informatičkih usluga i inovacija”, istaknuo je Goran Jeras, zaključivši da je “cilj preslagivanje vrijednosti i načina na koji su današnja društva organizirana”. 

U drugom dijelu predavanja istražit će se mogućnosti kreiranja nove paradigme koja daje odgovor na pitanje iz naslova: kakva bi to mogla biti ekonomija koju treba održivi razvoj? Ili se možda radi o ekonomijama? O raznim modelima i pristupima koji svaki na svoj način preispituju same temelje sadašnje ekonomije s ciljem da se preslože vrijednosti i načini na koje su organizirana naša društva.

Dražen Šimleša diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlen je na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu. Glavno područje njegova rada su globalizacija, okoliš, anarhizam i održivi razvoj. Tajnik je udruge Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG) koja djeluje kao Centar znanja za društveni razvoj – područje održivog življenja i razvoja permakulture. Autor je brojnih knjiga i znanstvenih studija.

Predavanja se održavaju u sklopu izložbe To ti je politička ekonomija, budalo koja je u Galeriji Nova otvorena do 10. svibnja. Izložba, program predavanja i projekcija dio su višegodišnjeg međunarodnog projekta pod nazivom Početi najbolje što se može (kako govorimo o fašizmu?) koji se provodi u suradnji s programom Estetike otpora.

Predavanje će biti održano u Galeriji Nova u utorak 15. travnja, s početkom u 19 sati.

Trenutno je na mrežnim stranicama projekta Besplatne elektroničke knjige od 155 objavljenih dostupno 147 naslova. Ovo je treća besplatna elektronička knjiga Dražena Šimleše objavljena u okviru projekta i ujedno zadnji naslov u 2013. godini. 

Tijekom 2014. DPKM planira objaviti 12 novih knjiga, a težište je izdavačkog plana, kao i dosad, na vrhunskim književnim djelima suvremenih hrvatskih autorica i autora: Ane Brnardić, Dorte Jagić, Branka Maleša, Irene Matijašević, Marka Pogačara, Olje Savičević Ivančević, Romana Simića Bodrožića, Damira Šodana i Nevena Ušumovića. Osim toga, DPKM će u suradnji s zagrebačkim DAF-om objaviti i izbor radova najcitiranijeg i najpoznatijeg svjetskog intelektualca, Noama Chomskog te prozu Williama Morrisa Vijesti iz Nigdine, u prijevodu Dinka Telećana.

Dražen Šimleša u knjizi Kako potrošiti svijet – mala škola ratova za resurse osebujnim stilom i na duhovit način, a uz vrlo konkretne i opsežne podatke i analize, govori o aktualnim problemima u svijetu, pokrivajući teme kao što su ratovi za resurse i kapitalizam, koji je svijet doveo u još jednu krizu kojoj se ne nazire kraj. 

Dražen Šimleša rođen je 1976. godine u Bjelovaru. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Odsjeku za sociologiju. Zaposlen je kao znanstveni suradnik na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu. Do sada je objavio šest knjiga i više znanstvenih radova, predaje kolegij Globalizacija na Mirovnim studijima, te Globalno društvo i održivi razvoj na Hrvatskim studijima, aktivan je na civilnoj sceni i trenutno volontira kao tajnik udruge Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG) te kao dopredsjednik saveza udruga Mreže ekosela Balkana (MEB). 

Izvor: DPKM