Na događaju su istraživači i istraživačice okupljeni u tematsku mrežu Medijsko obrazovanje je važno predstavili tri istraživanja o medijskim navikama u Hrvatskoj. Prvo je provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku građana i građanki Hrvatske, drugo na nastavnicama Hrvatskog jezika i razredne nastave, a treće na studentima FER-a, Medicinskog fakulteta u Rijeci i Medicinskog fakulteta u Osijeku.

“Medijsko obrazovanje je u modernom društvu ključno za uključivanje u ključne političke procese; jednom riječju, za aktivno sudjelovanje u društvu”, naglasio je Paško Bilić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose, koji je bio jedan od istraživača. Također je dodao kako je zanimljivo da razina obrazovanja uopće ne utječe na način konzumacije medija kod mladih. 

Lana Ciboci Perša iz Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu i Hrvatskog katoličkog sveučilišta upozorava kako nastavnici većinom žele da medijsko obrazovanje ostane dijelom kurikuluma Hrvatskog jezika, što nije bio slučaj u ranijim istraživanjima. No zanimljivo je da čak 38 % ispitanika i ispitanica vjeruje da je Informatika predmet kroz koji učenici stječu najviše medijskih kompetencija, što uopće nije cilj tog predmeta. Istaknula je i da više od polovice ispitanih nastavnika smatra da bi medijsko obrazovanje trebalo imati vlastiti obrazovni predmet, što bi u postojećem kurikularnom okviru bilo vrlo teško izvedivo.

“Kvizovi znanja su im omiljeni žanrovi (oko 90 %), a najmanje vole reality emisije (oko 12 %), lifestyle emisije i religijske emisije (14 %). Istovremeno im nedostaje kritičkog odnosa prema vlastitoj sposobnosti prosudbe vjerodostojnosti informacija koje pronađu na Internetu”, kazao je Juraj Petrović, docent na FER-u, predstavljajući ključne nalaze istraživanja provedenog sa studentima FER-a, Medicinskog fakulteta u Rijeci i Medicinskog fakulteta u Osijeku, o medijskim navikama i stavovima studenata.  

“Mediji su na udaru, novinarke i novinari pod pritiskom, a dezinformacije, na kojima netko profitira, šire se munjevitom brzinom. Medijsko obrazovanje mora biti u fokusu u budućnosti”, zaključio je Dražen  Hoffmann iz Gonga, koordinatora tematske mreže u kojem sudjeluje još deset organizacija civilnog društva i akademskih institucija: Pragma, Telecentar, Kurziv, Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu, Bacači sjenki, Dječji kreativni centar DOKKICA, Info zona, Centar za kulturu Zlatna vrata, Institut za razvoj i međunarodne odnose i Fakultet elektrotehnike i računarstva.

Na događaju su predstavljeni edukativni video-materijali nastali u slopu projekta Medijsko obrazovanje je važno.MOV, kao i edukativna platforma. 

Mreža za etičko novinarstvo (Ethical Journalism Network, EJN) objavila je infografike koje novinarima mogu pomoći u određivanju i moderiranju govora mržnje u medijima. Test govora mržnje, prema riječima autora, ističe pitanja u vezi sa prikupljanjem, pripremanjem i širenjem vijesti i pomaže da se ono što se govori i onaj tko to izgovara stave u etički kontekst. Infografika postavlja pet ključnih pitanja: status govornika (kako položaj utječe na motive), domet govora (postoji li šablona ponašanja), ciljevi govora (kome koristi takav govor), sadržaj govora (opasan, zapaljujući, nasilan), te društveni, ekonomski i politički kontekst govora (na koga može negativno utjecati te postoji li povijest sukoba ili diskriminacije).

Grafika je nastala u okviru nastojanja EJN-a da novinarima pruži alate za definiranje, identifikaciju i reagiranje na govor mržnje, a sada je prevedena na sedam novih jezika, uključujući BHS jezike. Infografika je pod Creative Commons licencom i slobodna za preuzimanje i dijeljenje. 

“Neki oblici neprihvatljivog govora su jasno i jednoznačno zabranjeni i sankcionirani Kaznenim zakonom kao najrepresivnijim načinom obeshrabrivanja, sprječavanja i prevencije govora mržnje. To su najteži oblici poticanja na nasilje i mržnju. Drugi oblici su također zakonski regulirani i predviđene su druge sankcije, najčešće prekršajne. Govor mržnje je sankcioniran i kroz ovlasti nezavisnih regulatornih i samoregulatornih tijela”, istaknuto je u publikaciji Govor mržnje i neprihvatljiv govor u izdanju Kuće ljudskih prava i GONG-a.

Publikacija pak donosi šestorazinski test za prepoznavanje najtežih oblika govora mržnje koji podliježu kaznenim sankcijama: kontekst, pozicija govornika ili njihov status u društvu, namjera (trosmjeran odnos subjekt-objekt-publika), analiza sadržaja (forma, stil, priroda argumenata), domet govora (pitanje javnosti, metoda diseminacije, frekvencija, količina i intenzitet komunikacije) te vjerojatnost pojave nasilja ili mržnje (stupanj rizika za nastanak određene štete).

Publikacija autora Mitrea Georgieva, Dražena Hoffmana, Snježane Vasiljević i Luke Antonine, namijenjena osobama koje djeluju u javnom prostoru, predstavljena je na tribini 30. rujna u Hrvatskom novinarkom društvu, kao i internetska platforma Dosta je mržnje koja objedinjuje procedure za prijavljivanje neprihvatljivih oblika javnog govora i izražavanja u medijima nadležnim tijelima.

“Važno je jasno i nedvosmisleno osuditi svaki govor mržnje, diskriminacije i netolerancije kao apsolutno neprihvatljiv u sferi otvorene, javne i demokratske rasprave. (…) Važno je zauzeti se za slabije i nezaštićene u društvu, dakle upravo one skupine ljudi kojima je govor mržnje upućen”, zaključuju autori koji smatraju da nije dovoljno suprotstavljati se govoru mržnje u vidu naknadnih reakcija, već je potrebno zauzeti aktivnu poziciju stvaranja i promicanja društveno-političke jednakopravnosti među svim pojedincima i skupinama društva.