Dražen Budimir – Kulturpunkt

Duh institucionalne kritike

Matija Mrakovčić — Tue, 11 Oct 2016 11:13:10 +0000

U Galeriji Vladimir Bužančić, u utorak, 11. listopada, u 20 sati otvara se izložba umjetničkog kolektiva Tihomir & Budimir Kamarad Kunst Workers.

Umjetnički kolektiv Tihomir & Budimir Kamarad Kunst Workers čine dvojica poznatih osječkih umjetnika, Tihomir Matijević i Dražen Budimir. Referencija na famozni britanski umjetnički dvojac nimalo nije slučajna. Kao što u uvodnom tekstu izložbe kritičar Igor Loinjak ističe : “Tihomir & Budimir K. K. W. nisu (moguća) inačica Gilberta & Georgea, oni su njihov antipod, sve što pravi Gilbert & George nisu. Markantna odjeća uglađenih Britanaca zamjenjena je radnim odijelima, pivom i cigaretama, kao što je i naizgled uglađeno ponašanje Gilberta & Georgea sada predstavljeno ne-uglađenim dijeljenjem cigareta djeci ili klanjem Pikachua, Štrumfa i Teletubbiesa Dipsyja”.

Izložba T & B KKW-a građena je spontano. U njezinoj osnovi leže umjetnički razgovori ili razgovori o umjetnosti vođeni u njihovom zajedničkom ateljeu, inspirirani “duhom” institucionalne kritike. Tim više izloženi atelje “Tihomir & Budimir” ističe njegovu konkretnu funkciju istovremeno naglašavajući onu simboličku. Nakon njihovog prvog zajedničkog nastupa na izložbu “PIPLMASTRASAS!” u osječkoj Galeriji Kazamat 2012. slijedila je umjetnička akcija ovoga “rado viđenoga” osječkog umjetničkog dvojca. Na dan predizborne šutnje Matijević i Budimir lijepili su svoje plakate za izmišljene događaje na kojima su se nalazili ironizirani i parafrazirani nekadašnji predizborni slogani vodećih stranaka naše političke scene ispisani na iskrivljenom engleskom jeziku. Isti će plakati biti izloženi u sklopu ove izložbe tako da će se moći uočiti kako pozicija Tihomira & Budimira ne proizlazi iz specifične političke orijentacije, nego baš suprotno. Što je umjetnost za Tihomira, a što za Dražena i kakvo je njihovo viđenje današnje umjetničke situacije moći će se saznati iz njihovih radova.

Tihomir Matijević rođen je 1975. godine u Našicama. Godine 2000. diplomirao je na Kiparskom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Stanka Jančića. Izlaže od 1998. godine na skupnim i samostalnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Trenutno pohađa doktorski studij na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, pod mentorstvom prof. Stjepana Gračana i doc. dr. Leonide Kovač. Zaposlen je kao docent na Umjetničkoj akademiji u Osijeku (kolegiji kiparstvo) od 2005. Od 2009. voditelj je kiparske radionice Zemlja, studentskog simpozija Akademije likovnih umjetnosti iz Zagreba, Akademije primjenjenih umjetnosti iz Rijeke i Umjetničke akademije iz Osijeka. Član je HDLU-a Osijek od 2000. god., gdje je i predsjednik Upravnog odbora. Živi i radi u Osijeku.

Dražen Budimir rođen je 1980. godine u Đakovu. Na Umjetničkoj akademiji u Osijeku završio je dodiplomski studij 2008. i iste godine ondje upisao diplomski studij na odsjeku slikarstva. Od 2009. godine pohađa u Bratislavi Akademiju likovnih umjetnosti (odsjek slikarstva i drugih medija, Studio +- XXI). Školu medijske kulture Dr. Ante Peterlić pohađa 2011. godine, a od iste je godine i član Hrvatskog društva likovnih umjetnika Osijek. Dobitnik je više nagrada i priznanja (Rektorova nagrada 2008./2009.; Priznanje Odbora za dodjelu nagrada 21.slavonskog biennala 2008.; Dekanova nagrada 2009.) Od 2011.g. voditelj Galerije Kazamat (HDLU Osijek).

Izložba T&B KKW može se pogledati do 25. listopada.

So Far So Good… Extended

nikolina — Tue, 10 Apr 2012 16:54:08 +0000

Poruke sastavljene od slikovnih simbola uče nas jeziku ili možda pismu zajednice koja se ne služi govorom već misli bez posrednika preobražava u vizualne metafore sofisticiranog likovnog govora. Takvo nas razmjenjivanje dijelom oslobađa tvrdog zapovjedništva racija i dopušta emocionalno-imaginarnom sustavu da pruži svoje pipke u sferu vizualnog govora.

Možemo li zamisliti svijet u kojem bezobličnost saznanja nikada ne pretvaramo u restriktivnu racionalnost riječi već je transferiramo u slojevitu gotovo neiscrpnu realnost slikovnog izraza? Ne, ovo zapravo nisu ideogrami, stvar se zaustavlja stepenicu niže. Ideogramu prethodi apstraktni pojam, ovdje se smisao gradi isključivo od situacija. Značenje, učestalost, razloge i povode te sav ostali uzročno-posljedični balast ostavljamo po strani.

Radovi Dražena Budimira koristeći popartističko kolažiranje ispražnjenih formi i banalnih poruka postavljaju značenja u rascjepe. Neka manje ili više konkretna pitanja dotiču slučajno i brzo se od njih distanciraju, samocenzuriraju. Jednostavno ona nisu sadržaj njegovog rada. Budimira treba tražiti u sintaksi slikovnog mišljenja, u obilježjima izmišljenog svijeta bez govora i jezika, bez riječi i posrednika. Značenje se stvara u meni i tebi. Ona izlaze iz neposrednih suprotstavljanja i sazidana su od onoga što znamo i onoga što ne znamo a možda ćemo doznati. (iz teksta Marina Viculina)

Dražen Budimir rođen je 24. srpnja 1980. u Đakovu. Na Umjetničkoj akademiji Osijek završio je preddiplomski i diplomski studij . Godine 2009/2010. boravio je na Akademiji likovnih umjetnosti i dizajna u Bratislavi, na Odsjeku slikarstva i drugih medija.

Otvorenje izložbe je u srijedu, 11. travnja u 19 sati i ostaje otvorena do 3. svibnja.

Dimenzije humora

nikolina — Thu, 01 Mar 2012 19:04:05 +0000

“Interesno polje ove izložbe čini se dovoljno jasnim već i iz samog naslova, no možda nije naodmet podsjetiti na širinu dikskursa, na temu komičnog, koja teorijski seže od Aristotela pa do Freuda, Plessnera i Henrija Bergsona, za kojega smijeh ima sociološku funkciju: on je bitna oznaka čovjeka kao svjesnog bića i svojstvo svake životne energije koja pojedince i društvo oslobađa negativnih potencijala.

Dimenzije humora u vizualnim umjetnostima mogu doslovno poprimiti višestruke oblike, kako u pogledu medija u kojima se izražava komično, tako i u bogatoj skali isčitavanja i razumijevanja porukekoja stiže do primatelja. Premda prelaze preko granica pojmovne reprezentacije kakvima primarno operira literatura ili teorija, i vizualni duhoviti iskazi tkđ. se mogu razlikovati u gradacijama od vica i šale, dosjetke i satire, od smiješne radnje, izobličenja, parodije i persiflaže, pa do apsurda, groteske i ironije… Najčešće se takav humor očituje na razini podrivanja određenih konvencija, i to ne samo unutar drušva u cjelini, nego ponajprije onih u umjetnosti samoj (konvencije medija, institucije, funkcije nekog aktera ili segmenta umjetnosti) čemu svjedoči bogat broj primjera, od Duchampa do Ivana Kožarića ili Erwina Wurma i Paul McCarthya, pa sve do mnogih konceptualnih izričaja.

Razumijevanje se u pitanjima humora s druge strane ukazuje kao ključni moment koji potiče na razmišljanje o relacijama lokalnih i globalnih kodiranja smiješnoga, kao i o odnosima njegovih profanih, popularnih oblika s onim edukacijski zahtjevnijim, višim izričajima što je opet, uvijek u zavisnosi od kulturoloških matrica (političkih, psiholoških, tehnoloških) unutar kojih se humorni sadržaji formuliraju.

Središnje pitanje izložbe stoga jest sjecište tih vrijednosti, s pitanjima: Na koji specifičan način vizualna umjetnost danas u Hrvatskoj koristi izričaje humora? U koja žarišna pitanja ovog prostora i vremena ta umjetnost intervenira, koje vrijednosti izokreće i iz čega pri tome ipak crpi univerzalni karakter? Ukoliko prihvatimo činjenicu da duhovito i komično u umjetnosti rezultira iz spajanja krajnosti, iz podrivanja konvencionalnih uzročnosti – za upitati se u ova naša ne tako smiješna doba socijalno osjetljivih i upitnih poredaka stvari – na koji se to način i pod kojim uvjetima uspostavlja sprega između duhovitosti i duhovnosti? Premda je izložba zamišljena daleko opsežnije, radi oskudnih financijskih sredstava realizacija izložbe fokusira se na izabrane radove pozvanih umjetnika mlađe i najmlađe generacije u vrlo koncentriranom obliku.” – Blaženka Perica (izvod iz ekspozea)

Umjetnici zastupljeni na izložbi: Željko Badurina, Snježana Ban, Dino Bićanić, Dražen Budimir, Nemanja Cvijanović, Igor Eškinja, Ivan Fijolić, Alen Floričić, Vladimir Frelih, Sonja Gašperov, Luka Hrgović, Danijel Kovač, Ines Krasić, Denis Krašković, Siniša Labrović, Tihomir Matijević, Vedran Perkov, Viktor Popović, Dragana Sapanjoš, Goran Škofić, Josip Špika, Anton Svetić, Stipan Tadić i Ivan Tudek.

Izložba ostaje otvorena do 22. ožujka u Dijoklecijanovim podrumima.