dragomir zupanc – Kulturpunkt https://kulturpunkt.hr nezavisna kultura / suvremena umjetnost / društvo Wed, 03 May 2023 17:16:07 +0000 en hourly 1 https://wordpress.org/?v=6.8.3 https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png dragomir zupanc – Kulturpunkt https://kulturpunkt.hr 32 32 Misterija Makavejev https://kulturpunkt.hr/najava/film/misterija-makavejev/ Thu, 04 Oct 2012 09:42:02 +0000 https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=misterija-makavejev Kratki utorak kina Tuškanac u cjelosti je posvećen liku i djelu Dušana Makavejeva.

]]> 13. listopada Dušan Makavejev proslavit će osamdeseti rođendan i tome u čast kino Tuškanac organizira još jedan Kratki utorak, 9. listopada u 21 sat, posvećen velikom redatelju, autoru ključnih filmova jugoslavenskog crnog vala. Prve filmove Makavejev snimio je u Kino klubu Beograd 1950-ih godina, prve profesionalne u produkciji Zagreb filma, a posljednje cjelovečernje u međunarodnim koprodukcijama nakon što je 1973. godine zbog političkih reakcija na W. R. Misterije organizma (1971) emigrirao iz zemlje. Prije toga nastali su danas kultni Čovek nije tica (1965), Ljubavni slučaj ili tragedija službenice PTT (1967) te Nevinost bez zaštite (1968).

Prema želji slavljenika, njemu posvećena filmska večer započet će projekcijom dokumentarno-eksperimentalnog Zahoda Mihovila Pansinija iz 1963, pionira hrvatskog alternativnog filma i osnivača legendarnog GEFF-a, filma koji je posvećen upravo Makavejevu. Nastavit će se Makavejevljevim ranim filmovima iz amaterske faze, kafkijanskom satirom Pečat (1955) i nekoć zabranjenim Spomenicima ne treba verovati (1958), u produkciji Kino kluba Beograd.

Glavni dio programa jednosatni je dokumentarac Misterija Makavejev (2011) beogradskog redatelja Dragomira Zupanca, koji je i sam bio sudionik tadašnje alternativne filmske scene, a svoj će film predstaviti osobno u velikoj dvorani kina Tuškanac. Dokumentarac je kolažni portret Dušana Makavejeva u kojem se pojavljuju mnogi akteri poletnih filmskih 1950-ih, turbulentnih 1960-ih i 1970-ih, ali i kasnijih desetljeća, poput Svetozara Cvetkovića, Branka Vučićevića, Miše Radivojevića, Pege Popovića, Eve Ras, Zdravka Randića, Slobodana Šijana i Želimira Žilnika. O njemu govore i publicisti te srpski intelektualci koji su scenu pratili ili u njoj sudjelovali, poput Borke Pavićević i Jovana Ćirilova.

]]>