dragojla jarnević – Kulturpunkt https://kulturpunkt.hr nezavisna kultura / suvremena umjetnost / društvo Thu, 24 Apr 2025 08:55:47 +0000 en hourly 1 https://wordpress.org/?v=6.8.3 https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png dragojla jarnević – Kulturpunkt https://kulturpunkt.hr 32 32 Drago mi je, Dragojla! https://kulturpunkt.hr/najava/izvedba/drago-mi-je-dragojla/ Thu, 24 Apr 2025 08:55:45 +0000 https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&p=74259 U sklopu Ciklusa monodrame u Centru za kulturu i informacije Maksimir 16. svibnja u 20 sati gostovat će koreodrama Drago mi je, Dragojla!. Ovaj plesno-dramski solo nastao je u suradnji koreografa Žaka Valente i umjetnice Vere Mitrović Vrbanac.

Izvedba se bavi životom i radom književnice i pedagoginje Dragojle Jarnević. Ona je na 1100 stranica svojeg dnevnika ostavila svjedočanstvo osobnoga i sliku društvenog života, pišući ga punih četrdeset godina i uređujući ga za izdavanje.

Dragojla Jarnević je živjela od 1812. do 1875. godine, a svojim je djelovanjem prethodila progresivnom načinu mišljenja i djelovanja, baveći se područjima feminizma, te ravnopravnosti u obrazovanju i javnom djelovanju. Osvijestivši ulogu jezika kao temelja identitetskog pitanja, pisala je na hrvatskom jeziku. Ova književnica, rođena kao Karolina Jarnević, svojim je djelovanjem pripadala najuglednijim sudionicima Hrvatskog narodnog preporoda.

Upravo zbog razlijevanja Dragojline pojavnosti na mnogo razina, autori projekta su intrigirani njenom biografijom. Budući da je pojava ove književnice izlazila iz kalupa i određenja, teško ju je svrstati u pogledu društvenih normi kao isključivo književnicu, pedagoginju ili feministicu.

Informacije o ulaznicama i ostale detalje možete pronaći ovdje.

]]> Tri ženske subverzije https://kulturpunkt.hr/najava/predavanje/tri-zenske-subverzije/ Tue, 13 Dec 2011 14:25:34 +0000 https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=tri-zenske-subverzije Ciklusa predavanja o Mariji Jurić Zagorki, Natka Badurina održat će predavanje o Dragojli Jarnević, Idi Fürst i Mariji Jurić Zagorki.]]> Predavanje je naslovljeno Tri ženske subverzije u muškom tragičnom kanonu: Jarnević, Fürst, Zagorka, a održat će se u srijedu, 14. prosinca, u 19 sati, u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke.

Nasuprot iluminističkom optimizmu lijepog, smirenog i trezvenog razumijevanja povijesti kroz njezine uzroke i posljedice, romantizam je na kulturnu pozornicu htio vratiti sublimni patos kolektivnog pamćenja povijesne nepravde, frustracije, straha pred nerazumljivim povijesnim događajima i osjećaja (pjesnikove ili nacionalne) moralne pobjede. Taj je osnažujući sublimni osjećaj međutim bio rezerviran samo za muške pisce, što su u svom egotističnom zanosu usput kolonizirali i samu žensku osjećajnost. Najuzvišeniji žanr koji je tijekom cijelog 19. i početka 20. stoljeća utjelovljavao sublimni odnos prema prošlosti bila je, muškim autorstvom posvećena, historijska tragedija. U predavanju će se istražiti kako su se u tvrđavu tog muškog kanona prikrale tri autorice: Dragojla Jarnević, Ida Fürst i Marija Jurić Zagorka, kakve su diverzantske akcije izvršile unutar njega, jesu li pritom mogle nasljeđivati jedna od druge, te ima li njihova subverzija veze s ranije spomenutim iluminističkim optimizmom, ili pak donosi nešto novo i drukčije. 

Natka Badurina rođena je 1967. u Rijeci. Diplomirala je komparativnu književnost i talijanski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirala je 1995. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, radom na temu hrvatsko-talijanskih književnih odnosa. Od 1996. do 1998. radi kao lektor na Sveučilištu u Padovi, a od 1998. do 2002. na Visokoj školi za prevoditelje i tumače u Trstu. Od 2002. je istraživač na Odsjeku za jezike i civilizacije srednje i istočne Europe pri Fakultetu za strane jezike Sveučilišta u Udinama. Objavila je niz stručnih i znanstvenih radova u domaćim i stranim časopisima (Hrvatsko-talijanski književni odnosi, Komparativna povijest hrvatske književnosti, Kolo, Dubrovnik, Erasmus, Comunicare, Le Simplegadi, Studi tassiani sorrentini, Slavica tergestina, Književna republika, Treća) na komparatističke, talijanističke i kroatističke teme. Uredila je knjigu Hrvatska/Italija. Povijest, književnost, likovne umjetnosti (Most, 1997). O traduktološkim pitanjima iz starije (Zlatarić, Bendevišević, Tasso) i suvremene književnosti (Vlado Gotovac, Claudio Magris) govorila je na više znanstvenih simpozija u Hrvatskoj i Italiji. 

 

]]>