“Pokušaji određenja filozofije s obzirom na njezin sadržajni, formalni i bitni smisao”, piše Ankica Čakardić, predsjednica organizacijskog odbora simpozija Filozofija i umjetnost,  “obično u zapadnoj tradiciji razmatraju i razgraničavaju filozofiju od znanosti, mita, religije i, dakako, umjetnosti. Umjetnost nije tek uzvišeni oblik ljudskoga izražavanja, ona je zapravo sebi svojstveno razotkrivanje bîti ljepote, stanovita uspostava života u istini i slobodi uma. Upravo stoga je veza filozofije i umjetnosti osobito bliska: umjetnost oslobađa filozofiju kad je posrijedi svijet nadosjetilnoga, i obrnuto, filozofija oslobađa umjetnost od njezine zatvorenosti u oblasti osjetilnog. […] Kolidirajući horizonti umjetnosti i filozofije (sa širokim spektrom njihovih vlastitih polja i grana) također predstavljaju plodno tlo za njihov susret s teorijom umjetnosti, mediologijom, kulturologijom, komunikologijom, antropologijom, etnologijom, sociologijom, psihologijom, pedagogijom, teologijom, ekonomijom, pravom, politikom, muzeologijom, urbanistikom, arhitekturom, dizajnom, kao i s medicinom i prirodnim znanostima, te biotehnologijom i informacijsko-komunikacijskim tehnologijama. Na taj se način Hrvatsko filozofsko društvo, vjerno svojoj tradiciji, još jednom potvrđuje kao medij interdisciplinarne i pluriperspektivne suradnje različitih pristupa koji afirmiraju ovu posve aktualnu temu”.

Tijekom samog simpozija, koji se održava u Velikoj dvorani Školske knjige, o odnosu filozofije i umjetnosti govorit će, među ostalima, Žarko Paić, Tomislav Brlek, Maja Solar, Marijan Krivak, Željka Matijašević, Marko Tokić, Mojca Rapo, Boris Beck i Leonida Kovač. 

Također, u suradnji sa zagrebačkim Multimedijalnim institutom održat će se i okrugli stol naslovljen Umjetnost i društveni angažman u kojem sudjeluju Nataša Govedić, Nicole Hewitt, Leonida Kovač, Andreja Kulunčić, Siniša Labrović i Vili Matula, a moderiraju Ankica Čakardić i Hrvoje Jurić. 

Također, nije na odmet istaknuti, zainteresiranima bi mogao biti zanimljiv i program međunarodne konferencije Dosezi psihoanalize: književnost, izvedbene umjetnosti, film i kultura koja će se održati 27. i 28. siječnja 2012. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a u čijem će radu, među ostalima, sudjelovati Mladen Dolar i Alenka Zupančič.

Detaljan raspored simpozija Filozofija i umjetnost potražite na stranicama Hrvatskog filozofskog društva. 

Želimir Žilnik jedan je od najznačajnijih režisera na prostoru bivše Jugoslavije i svjetski priznati umjetnik. Rođen je u Nišu 1942. godine, a živi i radi u Novom Sadu. Autor je brojnih igranih i dokumentarnih filmova i jedan od začetnika žanra koji se naziva “doku-drama”. Nagrađivan je na domaćim i internacionalnim filmskim festivalima. Od početka profesionalnog rada na filmu, okrenut je suvremenim temama koje uključuju društvenu, političku i ekonomsku kritiku svakodnevice. O tome svjedoči i njegov najpoznatiji film Rani radovi iz 1968. godine, koji je nagrađen Zlatnim medvjedom na Berlinskom filmskom festivalu, kao i sa četiri nagrade na Pulskom festivalu iste godine. Nakon problema sa cenzurom u Jugoslaviji, te zaustavljanja rada na drugom igranom filmu, Žilnik sredinu sedamdesetih godina provodi u Njemačkoj, radeći nezavisne filmove. Po povratku u zemlju, od kraja sedamdesetih režira seriju dobro primljenih televizijskih filmova i doku-drama za TV Beograd i TV Novi Sad, koji su nagrađivani na televizijskim festivalima u zemlji i inozemstvu. Uz to, tokom sedamdesetih i osamdesetih, snima i igrane filmove koji nagovještavaju političke i socijalne promjene, kao i nadolazeće tenzije u zemlji. Tokom devedesetih, u nezavisnim filmskim i medijskim produkcijama realizira niz igranih i dokumentarnih filmova na temu kataklizme na Balkanu. Filmovi su dobili najznačajnije nagrade na domaćim festivalima (u Herceg Novom, na Paliću, u Novom Sadu i Sopotu). Pokazani su na brojnim međunarodnim festivalima, a na Berlinaleu 2005. godine njegov je film Marble Ass dobio značajnu nagradu Teddy. Slom sistema vrijednosti u post-tranzicijskim zemljama centralne i istočne Evrope i problemi izbjeglištva i migracija u novonastalim okolnostima proširene Europe teme su ciklusa Žilnikovih filmova od 2000. do 2009. prikazanih na više od 250 međunarodnih festivala i filmskih manifestacija. Od 1997. godine se bavi i pedagoškim radom, kao mentor i izvršni producent niza međunarodnih filmskih radionica za studente iz jugoistočne Evrope, te kao gostujući predavač na mnogim filmskim školama u Engleskoj, Nizozemskoj, Austriji, SAD, Mađarskoj, Švedskoj itd.