don delillo – Kulturpunkt https://kulturpunkt.hr nezavisna kultura / suvremena umjetnost / društvo Tue, 15 Oct 2013 10:49:43 +0000 en hourly 1 https://wordpress.org/?v=7.1 https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png don delillo – Kulturpunkt https://kulturpunkt.hr 32 32 Slike u tekstu https://kulturpunkt.hr/vijesti/teorija/slike-u-tekstu/ Tue, 15 Oct 2013 10:49:43 +0000 https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=slike-u-tekstu Durieux i Hrvatska sekcija AICA-e objavili su knjigu Krešimira Purgara Slike u tekstu: Talijanska i američka književnost u perspektivi vizualnih studija.

]]> Kako bi što sustavnije sagledao problematiku obuhvaćenu prisutnošću “slikovne paradigme” unutar književnih tekstova, Krešimir Purgar naglašava važnost discipline vizualnih studija koju generalno smatra pogodnim teorijskim modelom za pristup ikoničkim aspektima suvremene literature. 

U čitavome prvom dijelu knjige nastoji se objasniti zašto je radikalna interdisciplinarnost nužna u suvremenoj humanističkoj teoriji i zašto je slika postala središnjim mjestom mišljenja danas, dok se u drugom dijelu, na primjerima konkretnih književnih tekstova, metoda vizualnih studija primjenjuje u analizi romana i pripovijetki suvremene talijanske i američke književnosti.

Autorova namjera bila je odrediti područje utjecaja slikovnog na tekstualno, kao i razmotriti senzibilitet suvremenog čitatelja prema vizualnim impulsima koje emanira literarni tekst. 

Obrađeno je devet romana i jedna zbirka kratkih priča: Ja se ne bojim Niccoloa Ammanitija, City i Ocean More Alessandra Baricca, Americana i Point Omega Dona DeLilla, Modrobradi Kurta Vonneguta, Otok prethodnog dana Umberta Eca, Fiona Maura Covacicha, Superwoobinda Alda Novea i Američki psiho Breta Eastona Ellisa.

Krešimir Purgar je rođen 1964. u Zagrebu. Diplomirao je povijest umjetnosti i talijanski jezik i književnost 1991. a doktorirao 2012. iz humanističkih znanosti, u polju i grani znanost o umjetnosti. Osnivač je Centra za vizualne studije u Zagrebu i glavni urednik on-line časopisa IMAGES – Journal for Visual Studies. Predaje vizualno-teorijske kolegija na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu. Autor je knjiga Neobarokni subjekt i Preživjeti sliku te urednik zbornika K15 – Pojmovnik nove hrvatske umjetnosti, Vizualna konstrukcija kulture (zajedno sa Žarkom Paićem) te Vizualni studiji – umjetnosti i mediji u doba slikovnog obrata. 

Izvor: Durieux / Fotografija: Iz filma Američki psiho redateljice Mary Harron

]]> Balkanski motivi https://kulturpunkt.hr/najava/izvedba/balkanski-motivi/ Tue, 21 Feb 2012 06:52:09 +0000 https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=balkanski-motivi Nosferatu i Žrtve Zemljopisa 2: povratak žrtve uskoro na repertoaru Teatra &TD.

]]> Predstavu Nosferatu na daske Teatra &TD postavlja Saša Božić u suradnji s izvođačima Petrom Hrašćanec Herceg, Markom Jastrevskim i Damirom Klemenićem, a uz pomoć francuskog dizjanera svjetla, s berlinskom adresom, Brune Pocherona. Nosferatu je diptih koji se u svom prvom dijelu bavi filmom Nosferatu, a u drugom dijelu kratkim romanom Don DeLilla Umjetnica tijela. Poveznica je ovih dvaju potpuno različitih ishodišta – tijelo i izvedba. U Nosferatu tijelo je skandal i eksces, a u Umjetnici tijela autorsko je ishodište “opsesivno bavljenje tjelesnošću koje postaje umjetničkim činom”. Rasprava određenih problema koje povlači predstava je težina istinske komunikacije između ljudskih bića i esencijalno egocentrična priroda umjetnosti, a u Nosferatu je prenesena i u pitanje tijela, vlasništva nad tijelom, ali i tijelo kao umjetnički čin ili izlagački objekt. 

Žrtve zemljopisa 2: povratak žrtve naziv je predstave autorskog dvojca Kurspahić/Žulj, kojom se referiraju na geografske, geopolitičke, političke, sociološke, sociopolitičke pa i sasvim osobne aspekte bivstvovanja u predeuropskoj im domovini. Osnovno je polazište za predstavu bio hrvatski kulturni kompleks, koji su autori, parafrazirajući Brodskog nazvali “žrtvom zemljopisa”: unatoč tome što se zemljopisno nalazimo na Balkanu, Hrvati su uslijed tog kompleksa skloni tvrditi kako smo oduvijek bili dio europskog kruga, i prema tome definirati svoj odmak od “bizantinskih” i balkanskih susjeda. “Poigravamo se problemom koji nastaje iz potrebe da se mi kao pojedinci, umjetnici, građani ove države ,afirmiramo u odnosu na nekoga ili na nešto bez ikakvog kritičkog odmaka spram toga čemu težimo. Bavimo se kompleksom “habsburškog konjušara”, kao i  predrasudama koje mi imamo o drugima i predrasudama koje oni imaju o nama te predrasudama da oni imaju predrasude. Sučeljavanje sa lažnom slikom o Balkanu kao mjestu autentičnih strasti i emocija, koju je npr. Nemanja Kusturica plasirao u Zapadnoj Europi te sraz sa tim postavljenim pragom očekivanja”, pojašnjavaju Kurspahić i Žulj.

Predstavu Nosferatu možete pogledati u srijedu 22. te u četvrtak 23. veljače u 20 sati u velikoj dvorani Teatra &TD, a Žrtve zemljopisa 2: povratak žrtve, 24. i 25. veljače u isto vrijeme na istom mjestu.

]]>