Kako je navedeno u najavi predavanja, dokumentiranje jugoslavenske povijesti određuju dva osnovna faktora: rasprava i borbe unutar Komunističke partije i međunarodni kontekst tih rasprava i borba. U raspravama Komunističke partije o optimalnoj strategiji razvoja prevladali su predstavnici razvijenih Republika, osobito Slovenije i Hrvatske, koji su inzistirali na reformiranom liberalnom pristupu. S uvođenjem liberalne strategije Jugoslavija nastoji doći do gospodarske razine razvijenih kapitalističkih zemalja. No, u praksi, reformske mjere programa sve više izazivaju neželjene rezultate, što dovodi do raspada jugoslavenske politike, ekonomije i društva. 

Predavanje će se fokusirati na šest sukoba između reformističkih mjera i stvarnih (neželjenih) rezultata, poput sukoba između liberalizacije tržišta i raspada federalne ravnoteže, decentralizacije državne vlasti i jačanja republičkih birokracija, internacionalizacije gospodarstva i pojave ciklusa u gospodarstvu, financijskih ograničenja i makroekonomske neravnoteže, liberalizacije gospodarstva i federalne političke represije, te samoupravne demokracije i nacionalizmom slomljene solidarnosti.

Domagoj Mihaljević je diplomant na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i član Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju. 

M.M. / delavske studije

Gordana Stojaković predstavit će način na koji se Antifašistička fronta žena izborila i nosila s promjenama proizvodnih odnosa koji nastaju uspostavom kapitalističkog načina proizvodnje i izlaskom žene na tržište rada i kroz primjere iz svakodnevnog života prvog poslijeratnog perioda u Vojvodini, usporediti kolektivizaciju reproduktivnog rada ili “ekonomiju njege i brige” do 1950. godine te promjene koje su uslijedile uspostavljanjem samoupravnog sistema.

Domagoj Mihaljević će komparativnom analizom zakonitosti pripadajućih ekonomskih sustava pojasniti što socijalizam, a što kapitalizam znače za ekonomski položaj žena i obiteljski život.

Vedrana Bibić uvest će u raspravu pitanje nadnica za kućanski rad te proizvodni, društveni i povijesni kontekst talijanskih olovnih godina u kojem se kroz “za” i kroz “protiv” kućanskog rada teorijski formulirao zahtjev s ciljem uspostavljanja borbe za nadnicu kao puta prema oslobođenju od dvostruke, a potom i eksploatacije uopće.

Katarina Perković govorit će o iskustvima ženskog sindikalnog organiziranja i položaju žena u radnim kolektivima kao i opasnosti novih fleksigurnih radnih odnosa u Hrvatskoj danas.

Karolina Leaković govorit će s aspekta socijaldemokracije i uopće suvremenog stanja socijalnih prava žena kroz konkretan okvir Zakona o dadiljama.

Namjera je ove tribine nastaviti razgovor otvoren osmomartovskom tribinom u organizaciji BRIDA i Centra za ženske studije te uspostaviti redovitu razmjenu znanja o tome kako proizvodni odnosi utječu na položaj žena i kako je nužno u raspravu o feminizmu uvesti i raspravu o klasnoj borbi i obratno.

NOB, radničke borbe, feminističke analize i afirmacija ženskoga glasa, različiti su aspekti ženske borbe tematizirani u petom izdanju Nepokorenog grada za koji pišu Iva Ivšić, Dijana Ćurković, Vesna Vuković, Dragan Kostolomac Gorki, Milan Radanović, Ankica Čakardić, Dora Levačić i drugi.

Globalni udar kapitala na javni sektor i socijalne službe sedamdesetih godina zahvaća i Jugoslaviju, što uz ostale ranjive društvene skupine dodatno pogađa žene, dok devedesete temeljito brišu mnoge prethodne progresivne dosege. Riječima Domagoja Mihaljevića iz razgovora Deindustrijalizacija Zagreba: kontekst i učinci, “snažni društveni val repatrijarhalizacije i retradicionalizacije agresivno nameće ulogu žene i majke, pa njihova pozicija postaje neizdrživa: na jednoj strani snažni pritisci u procesu akumulacije profita, a na drugoj crkveni diktati o kućanskom poslu. Produktivni i reproduktivni nalozi postaju joj podjednako odbojni”. Ankica Čakardić navodi neke učinke udara na javni sektor i socijalnu državu: rušenje materijalnih prava koje su žene stekle izlaskom na tržište rada, kriza društvene reprodukcije, reprodukcija klasa, financijsko opterećenje kućanstava, promjena intimne razine odnosa između (bračnih) partnera, osnaživanje partrijarhalnosti.

Danas po cijelom svijetu izbijaju antikapitalistički ustanci. To su društvene borbe protiv komercijalizacije obrazovanja, borbe protiv privatizacije javnih dobara kao i globalni otpor mjerama štednje koje tumačimo kao borbe za društvenu reprodukciju ugroženu neoliberalnim napadom na sve šire slojeve stanovništva. U kontekstu Hrvatske, u časopisu su obrađene borbe protiv deindustrijalizacije i masovnog ukidanja radnih mjesta koje između ostalog započinju u tekstilnoj industriji gdje su najviše pogođene žene (Ustrajnost za Uzor, Radnice i Kamensko, radnice u Kamenskom). Iva Ivšić donosi izvještaj s Marša solidarnosti Zauzmi, obrani, proizvodi u organizaciji Mladih antifašista Zagreba, a koji mapira cijeli niz privatiziranih, ugašenih ili izmještenih pogona i pretvaranje nekadašnjih žarišta industrije u Zagrebu i Peščenici u poprišta pljačke rada i izvlaštenja grada.

“Nema mjesta strahu ili nadi, valja tragati za novim oružjima”, citiran je Gilles Deleuze u uvodu časopisa. Potražite ga na sljedećem linku.

KP / MAF