Zadruga je dragovoljno, otvoreno, samostalno i neovisno društvo kojim upravljaju njezini članovi, a svojim radom i drugim aktivnostima ili korištenjem njezinih usluga, na temelju zajedništva i uzajamne pomoći ostvaruju, unapređuju i zaštićuju svoje pojedinačne i zajedničke gospodarske, ekonomske, socijalne, obrazovne, kulturne i druge potrebe i interese i ostvaruju ciljeve zbog kojih je zadruga osnovana, navodi Zakon o zadrugama, posljednji put mijenjan 2014., i još uvijek nedorečen u pojedinim odredbama. Tako zakon prepoznaje poljoprivredne, radničke, ribarske, stambene, graditeljske, socijalne, potrošačke, obrtničke i sekundarne zadruge, no tek neke od njih detaljnije uređuje.

Krajem 2014, Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo, javna ustanova koja vodi središnju evidenciju zadruga i zadružnih saveza te pravni slijednik Hrvatskog saveza zadruga, objavila je podatak o 1247 aktivnih zadruga, 20 192 zadrugara te 2716 zaposlenih u zadrugama. Najviše je zadruga u poljoprivredi, a ostale su prerađivačke, graditeljske, ugostiteljske, ribarske i druge. Međunarodni savez zadruga izvještava o stotinu milijuna radnih mjesta osiguranih poslovanjem zadruga, odnosno 20 posto više nego poslovanjem multinacionalnih kompanija. U Europi je registrirano 263 tisuće zadruga koje osiguravaju posao za gotovo 5,5 milijuna ljudi. 

Cilj zadruge nije stjecanje profita već ostvarenje koristi i interesa članova zadruge i lokalne zajednice uvažavajući temeljna zadružna načela: dobrovoljno i otvoreno članstvo, nadzor poslovanja od strane članova (princip jedan član – jedan glas), gospodarsko sudjelovanje članova (raspodjela dobiti za razvitak zadruge, porast pričuva, potpora drugim aktivnostima), samostalnost i neovisnost (zadruga se u pravnom prometu oslanja na rad svojih članova i zadružne resurse), obrazovanje, stručno usavršavanje i informiranje članova zadruge, potom suradnja među zadrugama na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, te briga za zajednicu – zadruga posluje na način koji pridonosi održivom razvoju okruženja i lokalne zajednice.

Povodom Međunarodnog dana zadruga, ACT Grupa, konzorcij društvenih poduzetnika koji promiču, razvijaju i unapređuju društveno poduzetništvo, društvenu i solidarnu ekonomiju te civilno društvo, organizira Tjedan zadruga od 30. lipnja do 4. srpnja. Tijekom pet dana u Čakovcu će se predstaviti Zadruga za etično financiranje (ZEF) i inicijativa za osnivanje prve hrvatske etične banke, kulinarski kolektiv Okus doma kao zadruga u osnivanju, o sindikalizmu, zadrugarstvu i društvenom poduzetništvu govorit će Siniša Miličić (Regionalni industrijski sindikat) i Mario Kikaš (BRID) koji će predstaviti i RAD., novine o radnim pravima i suradnji. Posljednjeg dana predstavit će se proizvodi i usluge socijalne zadruge Humana Nova, socijalne poljoprivredne zadruge Domači vrt, Centra za eko-društveni razvoj CEDRA i socijalne zadruge Martinov plašt iz Zagreba.

U “zadružnom kinu”, 1. srpnja, bit će prikazani filmovi The Rochdale Pioneers, istinita priča o zadruzi osnovanoj daleke 1844. godine koja funkcionira još i danas, Together – How cooperatives show resilience to the crisis, o otpornosti zadruga u krizi kroz svjedočenja zadrugara iz francuske, poljske, talijanske i španjolske zadruge, potom Can We Do It Ourselves?, dokumentarac švedske medijske zadruge koji odgovara na uobičajene kritike zadruga i društvenih poduzeća, te Own the Change: Building Economic Democracy One Worker Co-op at a Time, kratki dokumentarac koji donosi pregled što je zadrugar i kako može utjecati na živote drugih i razvoj zajednice ili pak kako stvoriti malu odgovornu zajednicu. 

Teodor Petričević, voditelj projekta, prezentirao je proces provedbe projekta, a aktivnosti projekta obuhvaćale su i tromjesečnu neformalnu edukaciju iz područja biodinamičke proizvodnje povrća, voća te prikupljanja i uzgoja ljekovitog bilja. Ukupno je educirano 21 pripadnik/ica romske nacionalne manjine. Edukacije su provodili Bernarda i Josip Orehovec (Udruga Duga plus, Čakovec) i Edi Škamo (Ekoherba, Čakovec), a 15 Roma i Romkinja odradilo je tromjesečnu praksu, te je osnovana Socijalna poljoprivredna zadruga Domaći vrt.

Rusalka Majer, upraviteljica novoosnovane Socijalne zadruge, sudionicima konferencije prezentirala je djelovanje i razvojnu komponentu zadruge. Domaći vrt proizvodi kvalitetnu organsku hranu, sukladno principima pravednog poslovanja (cijena hrane poštena je prema kupcima i prema proizvođačima zadrugarima) čime direktno doprinosi razvoju lokalne ekonomije i samoodrživosti zajednice u kojoj djeluje. Kroz proizvodnju voća, povrća, ljekovitog bilja i prerađevina zapošljava Rome i Romkinje, koji radom osiguravaju budućnost sebi i svojim obiteljima. Domaći vrt ulaže u razvoj zaposlenika i brine o njihovim potrebama. Svojim djelovanjem, pridonosi razvoju tolerantnijeg društva pravednih odnosa, te savjesnog i odgovornog ponašanja prema prirodi i ljudima u lokalnoj zajednici. Kao društveno poduzeće čije upravljanje se temelji na participativnoj i ekonomskoj demokraciji, revitalizaciji javnih i neiskorištenih resursa (poljoprivredno zemljište, napušteni poslovni objekti) i uključivanju marginaliziranih skupina na tržište rada, Socijalna poljoprivredna zadruga Domaći vrt je model održivog razvoja.

Zelene košarice su jedan od prvih proizvoda Domaćeg vrta, a radi se o inovativnom načinu opskrbe kupaca svježim voćem i povrćem lokalno uzgojenih na ekološki-organski način. Jednom tjedno zadrugari/ke Domaćeg vrta kupcima dostavljaju na dogovorenu adresu košaricu, čiju veličinu (3, 5 ili 8 kg) određuje sam kupac, a sadržaj se mijenja s obzirom na sezonu i dozrijevanje voća i povrća. Dostava se organizira kroz cijelu godinu (od vrata do vrata), a kako naručiti košaricu, možete pronaći ovdje. 

Izvor: ACT