<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>dokumantiranje &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/dokumantiranje/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Wed, 01 Mar 2023 18:31:00 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.8.3</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>dokumantiranje &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Vratile se devedesete!</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/vratile-se-devedesete/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matija Mrakovčić]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 19 Nov 2013 12:25:27 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti_mediji]]></category>
		<category><![CDATA[Arkzin]]></category>
		<category><![CDATA[boris buden]]></category>
		<category><![CDATA[dokumantiranje]]></category>
		<category><![CDATA[le monde diplomatique]]></category>
		<category><![CDATA[mediji]]></category>
		<category><![CDATA[multimedijalni institut]]></category>
		<category><![CDATA[novosti]]></category>
		<category><![CDATA[revalorizacija]]></category>
		<category><![CDATA[Tomislav Medak]]></category>
		<category><![CDATA[Zarez]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=vratile-se-devedesete</guid>

					<description><![CDATA[<p>Jednokratni izlazak <em>Arkzina</em> na kioske dio je širih aktivnosti dokumentiranja i revalorizacije tog medija koje je Multimedijalni institut poduzeo u ovoj godini.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Jednokratno, kao medijska akcija, <em>Arkzin</em> se idućih dana na kioske vraća zajedno s <em>Novostima</em>,<em> Le Monde diplomatique</em> i <em>Zarezom</em>. Za <em>Arkzin</em> pišu i govore <strong>Boris Buden, Dejan Kršić, Borislav Mikulić, Rada Iveković, Milorad Pupovac, Srđan Dvornik, Ada Beier, Boris Rašeta, Dejan Jović, Srećko Pulig</strong> i drugi.</p>
<p>Jednokrati izlazak <em>Arkzina</em> na kioske petnaest godina nakon gašenja časopisa dio je širih aktivnosti dokumentiranja i revalorizacije <em>Arkzina</em> koje je <a href="http://www.mi2.hr/" target="_blank" rel="noopener">Multimedijalni institut</a> poduzeo u ovoj godini, objašnjava <strong>Tomislav Medak</strong>:&nbsp;<span style="line-height: 20px;">&#8220;Ljetos smo u </span><strong>Galeriji Nova</strong><span style="line-height: 20px;"> priredili izložbu </span><em>Izgledi Arkzina</em><span style="line-height: 20px;"> koja je predstavila reprezentativni izbor </span><em>Arkzinovih</em><span style="line-height: 20px;"> vizualnih, medijskih i tehnoloških intervencija, tj.</span><em> Arkzinova</em><span style="line-height: 20px;"> dizajna čija je navodna nečitljivost u periodu nasilne izgradnje čiste hrvatske kulture 1990-ih predstavljala jedan bastardni protuprojekt drukčije, heterogene, kroz kulturni kod mišljene političke kulture o koju su se spoticali mnogi: od dežurnih nacionalističkih dušebrižnika, preko profesionalnih novinara, do liberalne inteligencije&#8221;.</span></p>
<p>Izlazak na kioske nastavak je tog revalorizacijskog nastojanja, no usmjerenog više na političke pozicije <em>Arkzina</em>. &#8220;Učinilo nam se ispravnim medij revalorizirati upravo kroz njegov medij. Okolnosti su eto htjele da se jednokratni povratak <em>Arkzina</em> na kioske poklopi s trenutkom u kojem hrvatska politička laž ponovo prolazi kroz agoniju i u kojem se ponovo događa politička hegemonizacija temeljena na mržnji i iščišćavanju društva od manjina, drugačijih načina života i drugačijih kultura.&nbsp;</p>
<p><em>Arkzin</em> se pojavljuje na kioscima kao samostalni prilog novinskog formata onim današnjim tiskanim medijima na ljevici koji stoje za pozicije koje su očigledno srodne <em>Arkzinovoj</em>, ali i pozicije s kojima je <em>Arkzin</em> donekle vječno polemizirao oko pitanja strategija političkog djelovanja. U tom susretu različitih medija mogu se iščitati razlike i sličnosti povijesnih trenutaka, ali i eksplanatorni i strateški dometi i ograničenja <em>Arkzina</em>&#8220;.</p>
<p>Ipak, remedijacija <em>Arkzina</em> ne završava izlaskom na kioske.&nbsp;</p>
<p>&#8220;Paralelno s novinskim izdanjem, izlazi i katalog ljetošnje izložbe u kojem se nalazi i DVD s digitalnom arhivom svih brojeva <em>Arkzina</em>. <em>Arkzine</em> su poskenirali i digitalizirali <strong>Nikola Mokrović, Zrinka Kolarić</strong> i <strong>Željko Ilić</strong> iz <em><a href="http://www.documenta.hr/hr/naslovnica.html" target="_blank" rel="noopener">Documente</a></em>, na čijim <a href="http://arhivzaljudskaprava.org/" target="_blank" rel="noopener">arhivskim stranicama</a> bi se uskoro trebala naći i ta arhiva kao dio arhive <a href="http://antiratnakampanja.info/" target="_blank" rel="noopener">Antiratne kampanje</a>&nbsp;iz koje je <em>Arkzin</em> i nastao&#8221;, pojašnjava Medak.</p>
<p>Također, u narednim tjednima <em>Arkzin</em> kreće na mirkoturneju po regiji. Slijede izložbe i diskusije o <em>Arkzinu</em> u Novom Sadu (25. studenog) i Skopju (12. prosinca), a za te prilike Multimedijalni institut priprema i novo posebno izdanje Arkzina s drugačijim izborom tekstova.</p>
<p style="text-align: right;"><span style="font-size: x-small; color: #888888;">M.M.</span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
