J. K. Rowling, autorica popularnog serijala knjiga Harry Potter, uoči izlaska novog filma Fantastična stvorenja i gdje ih pronaći, svojevrsnog prethodnika spomenutog serijala, na stranici Pottermore objavila je priču Povijest magije u Sjevernoj Americi. Rowling je također scenaristica Fantastičnih stvorenja čija je radnja smještena u New York u 19. stoljeću, a čini se kako je namjera autorice bila konstruirati povijest čarobnjačkog svijeta Amerike prije no što film dođe u kina.

Priča je umjesto toga naišla na neodobravanje zajednice urođeničkih naroda Amerike pošto način na koji su oni u priči prikazani smatraju netočnim i vrlo uvredljivim. Jedno od najvećih nezadovoljstava predstavlja prikaz urođeničke kulture kao monolitne jedinice, te brisanje velikih različitosti među američkim narodima. Kritizirajući priču, mnogi su adresirali njen kolonijalistički podtekst, a istaknuto je i kako takva karakterizacija prvih američkih naroda doprinosi njihovoj daljnjoj marginalizaciji.

“Mi nismo čarobna stvorenja, mi smo suvremeni narodi koji još uvijek postoje i još uvijek prakticiramo naše duhovne običaje koji nisu u potpunosti imaginaran čarobnjački svijet”, napisala je dr. Adrienne Keene, autorica bloga Native Appropriations. Mnogi su se pridružili raspravi izražavajući razočaranje što je njihova kultura prezentirana tako lijeno u priči slavne autorice, prenosi Huffington Post.

Ovo su samo neki od od problema kojima se u knjizi Uvod u dječju književnost (Zagreb, Leykam International, 2015.) bave Marijana Hameršak i Dubravka Zima. Ova studija iznimno širokog tematskog fokusa proteklih je mjeseci zasluženo pobudila nesvakidašnje zanimanje kulturne javnosti u Hrvatskoj. Naime, Uvod u dječju književnost istodobno je povijest jednog polja istraživanja i iscrpan pregled njegovih temeljnih problemskih čvorišta i širih kulturnih i društvenih implikacija, kao i opsežan prilog historiografiji hrvatske dječje književnosti i povijesti njezina izučavanja.

Na prvom ovogodišnjem izdanju tribine Od korica do korica u utorak, 16. veljače s početkom u 19 sati, gostuje Marijanu Hameršak, znanstvena suradnica pri Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, istraživačica dječje književnosti, usmene i nematerijalne kulture i povijesti folklora i folkloristike, te koatuoricu spomenute studije. Razgovarat će se o dječjoj književnosti kako u globalnim okvirima, tako i u hrvatskom i širem „regionalnom”, tj. (post)jugoslavenskom kontekstu. Osim načelnih problema definiranja, konceptualiziranja i istraživanja dječje književnosti, zanimat ćemo se i za koncepciju „djeteta” i „dječjeg” uopće, a dotaknut ćemo se i izvanredno zanimljivih činjenica iz povijesti domaće dječje književnosti – poput skandala koji je uzrokovala jedna zbirka pjesama sedamdesetih godina, ili povijesti institucionaliziranja školske lektire u Hrvatskoj. 

Od korica do korica jedna je od tribina u sklopu Booksinog književnog programa nazvanog Književni budoar. Tribina se bavi suvremenom književnom produkcijom, ponajprije onom hrvatskom i regionalnom, u najširem smislu te riječi. Tribinu osmišljava i vodi Dinko Kreho.

Gosti Književnog petka su Vanesa Begić, Anka Dorić i Hrvoje Kovačević. Urednik i voditelj je Tonči Valentić. Tribina će biti održana 5. travnja u Gradskoj knjižnici, Galerija Kupola, 3. kat, s uobičajenim početkom u 20 sati.

Knjiga Marijane Hameršak Pričalice: o povijesti djetinjstva i bajke istražuje odnose književnog žanra bajke i predodžbi o djetinjstvu, podrobno izvještavajući o počecima žanra u okrilju hrvatske dječje književnosti. Povijest bajke u nacionalnim književnostima nikada nije samo povijest književnosti ili književna povijest, nego povijest oblikovanja i proizvodnje značenja povezanih s djetetom, djetinjstvom i dječjim čitanjem ili slušanjem. Knjiga je izašla u izdanju Algoritma 2011. godine. Andrijana Kos-Lajtman predstavit će svoju knjigu u izdanju naklade Ljevak Autobiografski diskurs djetinjstva. Prva je to znanstvena studija koja usustavljuje cijelo jedno područje iz produkcije dječje književnosti te ga tumači s obzirom na status autobiografskog subjekta, odnosno, identiteta i njegove diskurzivne realizacije u djelima hrvatskih pisaca 20. i 21. stoljeća. Ekspertizi čak četrdesetak pripovjednih djela prethodi iscrpna, u svakome pogledu moderna rasprava o istraživanjima autobiografskog diskursa u svjetskoj i domaćoj književnoj znanosti. Kraći ljudi: povijest dječjeg lika u hrvatskom dječjem romanu Dubravke Zime, u izdanju Školske knjige, analizira pojam i predodžbu djeteta u pripovjednim djelima dječje književnosti ne kao nešto fiksno i zauvijek zadano već kao promjenjivu kategoriju koja stalno iznova zadobiva značenja, ne samo u povijesnoj i društvenoj dimenziji, već i u ovisnosti od stavova i vizija pojedinih autora.

O knjigama će govoriti Berislav Majhut, Jelena Marković, Evelina Rudan i autorice, a predstavljanje počinje u 19.30 sati.